Izraelski ministar odbrane Israel Katz komentirao je proces koji se vodi u Iranu, a koji se tiče odabira nasljednika ajatolaha Alija Khameneija te je poslao poruku kako za Izrael to ne mijenja mnogo planove.
Između ostalog, Katz je rekao kako će svaki lider kojeg Iran imenuje kao novog ajatolaha biti nedvosmislena meta za eliminaciju.
“Svaki vođa kojeg imenuje iranski teroristički režim da nastavi voditi plan uništenja Izraela, prijetnje SAD-u, slobodnom svijetu i zemljama regije te ugnjetavanje iranskog naroda, bit će nedvosmislena meta za eliminaciju”, navodi se u saopćenju izraelskog ministra.
Poručio je i kako za Izrael nije važno gdje će se novi ajatolah kriti niti kako se zove.
“Nastavit ćemo djelovati punom snagom, zajedno s našim američkim partnerima, kako bismo uništili kapacitete režima i stvorili uslove da iranski narod svrgne i zamijeni režim”, dodaje Katz.
Neizvjesnost na svjetskom tržištu energenata već izaziva reakcije i među građanima Bosne i Hercegovine. Na pojedinim prodajnim mjestima primjetna je pojačana kupovina osnovnih životnih namirnica, a trgovci navode da mnoga domaćinstva kupuju veće količine brašna, ulja i šećera.
Prema informacijama, pojedini građani kupuju vreće od 25 kilograma brašna, kartone ulja te po pet kilograma šećera, strahujući od mogućeg rasta cijena ili nestašica ukoliko se kriza na Bliskom istoku dodatno produbi.
Ekonomisti upozoravaju da je riječ o psihološkoj reakciji na globalnu neizvjesnost, jer Bosna i Hercegovina zavisi od uvoza energenata, a svako poskupljenje nafte direktno utiče na troškove transporta, proizvodnje i konačne cijene robe.
Iako nadležni zasad ne najavljuju restrikcije niti poremećaje u snabdijevanju, analitičari poručuju da bi eventualni dugotrajniji poremećaji na svjetskom tržištu mogli izazvati lančanu reakciju i dodatni pritisak na cijene u BiH.
Građani, poučeni ranijim krizama, očigledno žele biti spremni na svaki scenario.
CH
Axios: Trump se javio Kurdima, traži pomoć u ratu protiv iranskog režima
Trump pa priznao probleme s dijelom streljiva, za to je optužio Bidena i Zelenskog
Iran tvrdi da je uništio američku bazu u Bahreinu
Iranski dužnosnik zaprijetio je da će zapaliti brodove u Hormuškom tjesnacu.
Rubio kaže da najteži udari na Iran tek dolaze
Američko veleposlanstvo u Rijadu pogođeno je s dva drona
Trump kaže da je rat bio posljednja prilika za zaustavljanje režima
SAD i Izrael napali su Iran u subotu, u napadu je ubijen ajatolah Ali Hamenei
UN: Napad na školu u Iranu sa 165 mrtvih mogao bi biti ratni zločin
Najmanje 165 osoba je poginulo u navodnom zračnom napadu na školu za djevojčice u Iranu. UN je pozvao na istragu, navodeći da bi se moglo raditi o ratnom zločinu. Izrael negira saznanja o napadu.
Katarske vlasti: Uhitili smo dvije ćelije povezane s Iranskom gardom
Katarske vlasti objavile su da su uhitile dvije ćelije povezane s Iranskom revolucionarnom gardom te privele 10 osumnjičenih.
Navode da je sedam osoba bilo zaduženo za prikupljanje obavještajnih podataka o ključnim i vojnim objektima, dok su tri imale zadatke sabotaže i prošle obuku za upravljanje dronovima.
Ranije je katarski ministar obrane rekao da je Iran lansirao dva projektila prema teritoriju Katara, od kojih je jedan bio usmjeren prema američkoj zračnoj bazi Al Udeid.
Prema dostupnim informacijama, nema prijavljenih žrtava.
Poznato gdje će pokopati Hameneija
Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, ubijen u američkim i izraelskim napadima na Iran, bit će sahranjen u gradu Mašadu, javlja Anadolu.
Prema iranskoj poluslužbenoj novinskoj agenciji Fars, Hameneijevo tijelo bit će ukopano u Mašadu, gdje se nalazi turbe osmog imama, imama Reze, nakon ceremonija u glavnom gradu Teheranu.
Detalji, vrijeme i specifični programi komemoracije i ukopa bit će naknadno objavljeni od strane dužnosnika.
Iranski vođa ajatolah Hamenei poginuo je 28. veljače u američko-izraelskom napadu na njegov ured u Teheranu.
Izraelska vojska: Ubili smo zapovjednika iz Revolucionarne garde
Izraelska vojska objavila je da je u napadu u Teheranu ubila zapovjednika iranske snage Kuds za Libanon Daouda Alija Zadeha.
“Borbeni zrakoplovi pogodili su srce Teherana i ciljali Daouda Alija Zadeha, visokog dužnosnika snaga Kuds i zapovjednika libanonskog korpusa”, rekao je glasnogovornik izraelske vojske brigadni general Effie Defrin.
Snaga Kuds jedna je od grana Iranske revolucionarne garde.
“Pokušao je napasti Izrael s libanonskog teritorija, a mi smo ga pogodili i eliminirali na iranskom tlu”, dodao je Defrin.
Izraelska vojska navodi da je Zadeh bio “najviši iranski zapovjednik zadužen za Libanon” te ga optužuje da je “usmjeravao vatrene sposobnosti Hezbolaha i drugih saveznika”.
“Izrael neće dopustiti iranskim elementima koji sprječavaju oporavak Libanona i jačaju Hezbolah da se učvrste u Libanonu”, poručio je IDF.
Iran dobio novog vrhovnog vođu
Iranska Skupština stručnjaka izabrala je Mojtabu Hoseinija Hameneija za novog vrhovnog vođu Islamske Republike, objavio je Iran International.
Prema istom izvoru, izbor je proveden pod pritiskom Islamske revolucionarne garde (IRGC).
Nasljeđuje oca ubijenog u napadu
Mojtaba Hamenei nasljeđuje oca, ajatolaha Alija Hameneija, koji je poginuo u izraelskom zračnom napadu rano u subotu.
Riječ je o drugom najstarijem sinu bivšeg vrhovnog vođe. Kao mladić sudjelovao je u Iransko-iračkom ratu u redovima IRGC-a, a kasnije je vodio paravojnu organizaciju Basij, koja je sudjelovala u gušenju prosvjeda nakon izbora 2009. godine.
PREMIJER Andrej Plenković danas se nakon obilježavanja 36. obljetnice osnutka HDZ-a u Koprivničko-križevačkoj županiji obratio medijima te komentirao mogući rast cijena goriva i situaciju s hrvatskim državljanima na Bliskom istoku. Poručio je da će Vlada zaštititi građane i gospodarstvo, kao i da hrvatski vojnici ostaju na svojim položajima dok se ne osiguraju uvjeti za siguran povratak, piše N1 Hrvatska.
Vlada će reagirati na rast cijena goriva
Nakon što je predstavio aktivnosti Vlade na području županije, premijer se osvrnuo na potencijalni rast cijena goriva. “Vlada se već potvrdila u krizama i zaštitila građane. Ovo je nova situacija, ali mi ćemo zadržati pravo da limitiramo rast cijena kako bismo ponovno zaštitili sugrađane i gospodarstvo.
U ovom trenutku, pomaci su mali, ali pratimo situaciju. Čim osjetimo da bi cijene mogle biti osjetno veće, intervenirat ćemo. Procijenit ćemo koja će biti gornja granica”, izjavio je Plenković. Dodao je kako nije isključeno ni novo subvencioniranje energenata, ali o tome nije želio unaprijed govoriti.
Hrvatski građani i vojnici na Bliskom istoku
Premijer je komentirao i stanje s hrvatskim državljanima na Bliskom istoku. “Razgovaramo sa svim potrebnim akterima, Ministarstvo je u dnevnoj komunikaciji s veleposlanstvom u Katru, generalnim konzulom u Dubaiju i veleposlanikom u Kuvajtu. Prikupljaju se informacije o hrvatskim građanima u zemljama Zaljeva.
Naša je namjera onima koji to žele omogućiti povratak u domovinu. Ostat će oni koji tamo žive ili rade”, rekao je. Potvrdio je da su svi hrvatski vojnici na sigurnom te da će ostati na svojim položajima dok se ne stvore uvjeti za njihov siguran odlazak.
“Ostat će tamo gdje jesu dok se ne steknu uvjeti da ih se izvede iz zemlje. Predsjednik je ponovno komunicirao bez konzultacija, ali vojnici ostaju tamo gdje jesu dok se ne steknu uvjeti za odlazak”, zaključio je Plenković.
Luna Đogani trenutno boravi sa suprugom Markom Miljkovićem na Maldivima, ali njihov odmor prekinuli su sukobi na Bliskom istoku. Zbog obustave letova u većini dijelova Ujedinjenih Arapskih Emirata, par se našao u nezavidnoj situaciji jer ne mogu da se vrate kući u Srbiju.
– Dobro smo, koliko možemo biti dobro, ovdje zatočeni na Maldivima. Malo smo zabrinuti i nadamo se da će se situacija uskoro riješiti. U kontaktu sam s Ivonom, suprugom Dade Polumente, i oni su također na Maldivima. Uspjeli su uzeti karte za 8. mart, ali makar imaju povratne letove. Mi za sada nemamo rezervisane karte, ali smo stalno u kontaktu s agencijama kako bismo pronašli bilo kakav let za Srbiju – rekla je Luna.
Priznaje da joj je najteže zbog djece.
– Jesam malo uplašena, jer su mi djeca u Srbiji. Nemam predstavu kada ćemo se vratiti kući i to me najviše brine. Nema potrebe da paničim, jer time ništa neću dobiti.
Ističe da svakodnevno prate informacije.
– Naravno da me potresa, jer sam na drugom kraju svijeta, daleko od svega svog. Pratimo svaku informaciju iz minute u minutu. U pitanju je rat, ljudi odlaze, djeca gube živote – to me jako uznemirava. Mi smo trenutno na sigurnom, ali to ne znači da se situacija ne može promijeniti.
Njihov povratni let je otkazan jer je aerodrom u Dubaiju zatvoren.
– Sutra smo trebali ići kući, ali je let otkazan. Svi naredni letovi su otkazani. Moj rođendan je 8. marta i trebala sam ga proslaviti, ali to mi sada uopće nije važno. Najvažnije mi je da se vratim kući zbog djece.
Razgovori s kćerkama Lanom i Miom su joj posebno emotivni.
– Stalno me pitaju: “Mama, kada ćeš doći?” Mlađa je jako vezana za mene i bude tužna kad me vidi na telefonu. Gledam da budem smirena jer mi je najvažnije da su one na sigurnom. Ostalo će se riješiti.
Luna i Marko morat će produžiti boravak na Maldivima dok se situacija ne stabilizuje. Iako kažu da im finansijski aspekt nije presudan, priznaju da je boravak na Maldivima izuzetno skup.
– Već smo izdvojili mnogo novca za ovaj put, a sada moramo tražiti novi smještaj jer sutra napuštamo apartman. Idemo u glavni grad Male dok ne dobijemo karte za Srbiju. Sve je jako skupo, ali najvažnije je da se sigurno vratimo kući – poručila je Luna.
Pad Levijatana: sljedeći iranski udar mogao bi da pogodi mediteranski gas
Iran je već pokazao da je spreman da napada američke imovine.
Napad na NATO bazu u Akrotiriju na Kipru bio je predupredni udarac.
Sada, pravi cilj je energija.
Kipar i Izrael sjede na ogromnim rezervama prirodnog gasa u Istočnom Mediteranu — polja kao što su Levijatan, Tamar i Afrodita.
Evo zašto Iran može da aktivira napadačku akciju — i zašto Kipar i Izrael treba da budu na visokom stepenu pripravnosti:
Izraelova energetska Ahilova peta.
Izrael je upravo zatvorio polje Kariš usljed rastajućih tenzija. Potpuni napad na Levijatan i Tamar “izbrisao” bi 71% izraelske električne energije. Zemlja bi stajala, primorana da koristi skupi i zagađujući dizel da bi održala snabdjevanje strujom. To nije samo ekonomska kriza — to je strateški kolaps.
Globalni šokovi.
Ako pogodi Mediteran, ne napada samo Tel Aviv, već potresa cijeli svijet. Ako Iran istovremeno blokira Hormuški moreuz — kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte — i uništi kiparske terminale za izvoz, cijene energije će eksplodirati. Kipar snabdjeva Grčku i EU. Brisel će osjetiti posljedice prije nego što Nikozija i primjeti.
Nezaštićene platforme.
Kipar nema ozbiljnu protivvazdušnu odbranu koja bi zaštitila svoje platforme Afrodita i Glaukos. Ove plutajuće platforme su laka meta. Protiv iranskih dronova i raketa, one su potpuno ranjive. A sa NATO-om koji ne želi da pokrene direktni rat sa Teheranom, Kipar bi mogao ostati sam.
Branko Đurić Đuro još jednom se oglasio na društvenim mrežama vezano za rat SAD-a i Izraela s Iranom, a sad je onima koji su ga kritikovali zbog prethodnog stava poručio: “Zašto nisu spašavali djecu u Gazi kad su takvi spasitelji?”.
U prvobitnoj objavi je uporedio situaciju gdje su SAD i Izrael napali Iran sa Trumpovim prijetnjama da će preuzeti Grenland.
“Koje licemjerje! Kad žuti samo kaže da će napasti ledenu zemlju u kojoj živi 50.000 stanovnika, EUropljani se dignu na noge, protive, negoduju, pljuju ga, šalju svoje vojnike za odbranu…A kad napadne zemlju u pustinji u kojoj živi 92.000.000 ljudi, oni se slažu, podržavaju ga, neki ga čak tapšu po ramenu…”, naveo je u statusu.
Međutim, njegovo mišljenje se nekima nije svidjelo pa je zaradio i negativne kritike na koje je odlučio odgovoriti u novoj objavi na Facebooku.
“Kratko pitanje ovima što se informišu na CNN-u pa su se okomili na mene poslije prošlog posta: ‘Pa zar vi stvarno mislite da su ovi napali Iran jer spašavaju stanovnike od režima?’ Onako kao što su spašavali Irak, Libiju, Vijetnam, Afganistan, Panamu, Venecuelu… kao što će i Kubu uskoro ‘spašavati'”, upitao je glumac.
Potom je dodao: “Pa zašto nisu spašavali djecu u Gazi kad su takvi ‘spasitelji’?”.
Glumcu nije strano komentarisanje političkih prilika, a ranije se oglašavao o pitanju Izraela i Palestine. Tada je poručio svojim pratiteljima da u ratu ne trebaju imati svog favorita jer to nije sport.
Na društvenim mrežama objavljen je videosnimak koji prikazuje trenutak udara letjelice i izbijanja požara.
Iranski dron pogodio je večeras područje američkog konzulata u Dubaiju, a na društvenim mrežama objavljen je videosnimak koji prikazuje trenutak udara letjelice i izbijanja požara.
Kako prenosi novinska agencija Reuters, pozivajući se na izjave očevidaca, iznad područja u blizini američkog konzulata u Ujedinjenim Arapskim Emiratima viđen je gust dim.
Ured za komunikacije vlade Dubaija potvrdio je da je požar izbio kao posljedica udara dronom.
– Nadležne službe su ugasile manji požar i na svu sreću nema prijavljenih žrtava – saopšteno je zvanično iz Kancelarije za medije Dubaija.
U međuvremenu, objavljen je videosnimak koji prikazuje trenutak kada dron pogađa područje konzulata i izbijanja požara.
Ovo je samo jedan od niza današnjih incidenata. Ranije je napadnuta i američka ambasada u Rijadu u Saudijskoj Arabiji. Prema prvim informacijama, na objektu je nastala materijalna šteta, ali ni u ovom slučaju nije bilo ljudskih žrtava.
Serija incidenata događa se u trenutku izuzetno visokih tenzija na Bliskom istoku. Kako se navodi, Iran nastavlja s ciljnim napadima na američke interese i objekte u regiji, što predstavlja direktan odgovor na smrtonosne udare koje su u subotu izveli Izrael i Sjedinjene Američke Države.
Vlasti u Dubaiju saopštile su da su eksplozije koje su odjekivale gradom rezultat “operacija presretanja” snaga protivvazdušne odbrane.
Eksplozije su se večeras čule širom Dohe, Dubaija i Abu Dabija dok se završava četvrti dan iranskih napada na susjedne zemlje u Persijskom zaljevu, kao odgovor na američko-izraelske akcije.
Sirene su se oglasile širom velikih gradova Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara nakon što su stanovnici prijavili da su čuli glasne udare i detonacije.
Vlasti u Dubaiju saopštile su da su eksplozije koje su odjekivale gradom rezultat “operacija presretanja” snaga protivvazdušne odbrane, prenosi Daily Mail.
– Nadležni timovi Dubaija nastavljaju pažljivo pratiti situaciju i preduzimaju sve neophodne mjere kako bi osigurali javnu bezbjednost – navodi se u saopćenju objavljenom u utorak.
Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati više puta su pogođeni iranskim raketama od subote, kada je umro iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei.
Hiljade Britanaca i drugih turista ostaje zarobljeno na Bliskom istoku dok se lokalno stanovništvo i posjetioci bore da pronađu sigurnost dalje od područja pogođenih iranskim napadima.
Mnogi su govorili o “zastrašujućim iskušenjima” kada je Iran započeo odmazdne napade na turističke i iseljeničke destinacije.
RUSKE snage napale su stambeno područje Kostjantinivke u Donjeckoj oblasti koristeći fosforno streljivo, nakon čega je uslijedio i napad zračnom bombom FAB-1500 teškom 1500 kilograma, objavili su Ukrajinci.
O napadu je izvijestila 28. zasebna mehanizirana brigada ukrajinskih oružanih snaga, koja je objavila i snimku događaja, piše Euromaidan Press.
Snimku su zabilježili operateri dronova iz postrojbe R.V. 3. mehanizirane bojne brigade. Na njoj se vidi kako ruske snage zasipaju stambeni dio grada fosfornim streljivom, oružjem čija je upotreba protiv civila strogo zabranjena međunarodnim pravom. Odmah potom, ista snimka zabilježila je i udar zračne bombe FAB-1500.
“Kostjantinivka. Brutalna stvarnost grada koji Rusi brišu s lica zemlje”, objavila je brigada uz snimku. “Naši piloti iz jedinice R.V. 3. mehanizirane bojne snimili su ruske udare fosforom na stambenu četvrt. Riječ je o zabranjenom oružju koje spaljuje sve živo. Odmah nakon toga uslijedio je udar bombom FAB-1500.”
Ukrainian pilots of the 28th Mechanized Brigade documented Russian phosphorus attacks on residential buildings in Kostyantynivka, immediately followed by a FAB-1500 strike. Official estimates show about 2000 civilians still in the city. pic.twitter.com/2Lb4bMGZJD
Fosforno streljivo sadrži zapaljivu smjesu koja gori na temperaturama višim od 800 Celzijevih stupnjeva i širi se na području od nekoliko stotina četvornih metara.
Ozljede izazvane ovim oružjem mogu uzrokovati iznimno teške i bolne rane ili dovesti do spore i bolne smrti.
Njegova upotreba protiv civilnog stanovništva strogo je zabranjena Protokolom III. Konvencije o određenom konvencionalnom oružju.
Civili kao mete
Prema službenim podacima, u gradu je ostalo oko 2000 civila. Iz brigade su naveli kako se ruske snage “ne ustručavaju samo napadati ih takvim sredstvima, već ih i love dronovima.”
Kao dokaz podijelili su fotografiju lokalnog stanovnika koji je pokušao napustiti grad na biciklu, a kojeg je ciljao ruski FPV dron. “Operater ruskog FPV drona jasno je vidio da se radi o civilu”, navela je brigada.
“Ne suočavamo se s vojskom, već s istinskim zlom. Jedini način da živimo u miru jest da ga zaustavimo”, poručili su iz 28. brigade.
