Od prvih urbanističkih planova do poslijeratne obnove, život Milana Smiljanića ispisan je u temeljima, ulicama i zgradama Bihaća. Kada bi se historija tog grada ispričala kroz njegove zgrade, mostove i kvartove, ime Milana Smiljanića bilo bi zapisano na svakoj stranici.

Diplomirani inženjer arhitekture, rođen u Bosanskom Petrovcu, a Bišćanin po životu i djelu, čitav svoj radni vijek posvetio je planiranju, izgradnji i razvoju grada na Uni.

“U Bihać sam došao s roditeljima 1946. godine i od tada neprekidno živim ovdje. Osjećam se kao Bišćanin i kao Bosanac”, kaže Smiljanić za Fenu, prisjećajući se vremena kada je njegov otac Ljubomir radio kao šef katastra u Bihaću.

Još kao gimnazijalac, ističe, znao je da će život posvetiti tehničkim naukama.

“U Gimnaziji sam bio jedan od najboljih matematičara i već tada sam odlučio da idem na arhitekturu”, prisjeća se Smiljanić.

Odluka se pokazala sudbonosnom, Bihać je u narednim decenijama rastao i mijenjao se, a Smiljanić je bio među onima koji su ga oblikovali.

Nakon što je diplomirao 1. aprila 1970. godine, samo deset dana kasnije počeo je raditi u organima uprave općine Bihać. Već godinu poslije, osnovan je Zavod za urbanizam općine Bihać, na čijem je čelu bio upravo on.

“Najvažniji posao koji smo tada radili bio je izrada urbanističkog plana Bihaća”, priča Smiljanić.

Plan je izrađen u saradnji s Urbanističkim institutom iz Hrvatske, a Smiljanić je kao arhitekta aktivno sudjelovao u svakom segmentu tog posla.

Upravo u tom periodu, sredinom 70-ih godina, Bihać je počeo dobivati konture savremenog grada.

“Tada sam dao i svoj prvi televizijski intervju, u kojem sam posebno naglasio važnost zaštite i očuvanja obala Une kroz gradsko područje”, kaže Smiljanić, koji i danas s ponosom ističe da je Una bila i ostala duša Bihaća.

Početkom osamdesetih godina učestvovao je u formiranju Samoupravne interesne zajednice za komunalne djelatnosti, gdje je bio sekretar. Tu počinje realizacija jednog od ključnih infrastrukturnih projekata, izgradnje magistralne kanalizacione mreže, koja je Bihać dovela među prve gradove u BiH s potpuno riješenim sistemom odvodnje otpadnih voda.

“Sjećam se da sam upravo ja otvorio prve radove na izgradnji te mreže. To su bile godine velikih infrastrukturnih iskoraka”, govori on.

Godine 1982. preuzima dužnost direktora građevinskog preduzeća “Izgradnja”, u vrijeme kada je ono bilo pred gašenjem.

“Niko u Bihaću nije htio preuzeti firmu. Ja sam razmišljao – gore ne može biti, može biti samo bolje”, prisjeća se Smiljanić.

Dodaje kako je uspio zajedno sa saradnicima “Izgradnju” podići iz pepela. Firma je tada imala više od 800 radnika i bila nosilac gotovo svih većih projekata u regiji: Dom zdravlja, mljekara, stambena naselja Zimice 1 i 2, robna kuća u Cazinu, farma goveda u Kalatima i brojni drugi objekti nosili su njegov potpis i potpis “Izgradnje”.

“Danas mi je žao što ‘Izgradnje’ više nema. Rat i još više poslijeratna vlast uništili su građevinarstvo u Bihaću. Danas nemaš firmu s dvadeset radnika, a mi smo nekad imali više od osam stotina”, kaže s gorčinom, ali i ponosom.

Nakon “Izgradnje” vratio se u općinske strukture, gdje je više puta obavljao dužnost direktora općinskog organa uprave za prostorno uređenje, građevinarstvo i zaštitu okoliša. Tokom rata ostao je u Bihaću, radio u podrumu općine, a jedno vrijeme bio i na ratnim položajima u rezervnoj jedinici 5. korpusa.

“Ono što me boli je što se ta jedinica više nikad ne spominje, iako je bilo poginulih i zarobljenih boraca”, dodaje Smiljanić.

Poslije rata bio je rukovodilac Odjeljenja za obnovu ratom oštećenih objekata.

“Bihać je tada bio među vodećim gradovima u BiH po obnovi stambenih objekata”, istaknuo je.

U narednim godinama radio je na izradi zakona o prostornom uređenju, komunalnim djelatnostima i upravljanju otpadom, te je učestvovao u radu USAID-ove radne grupe za zakon o prostornom uređenju BiH.

“Zanimljivo je i to da su me u dva navrata tražili da budem ministar prostornog uređenja. Odbio sam. Smatrao sam da mogu više doprinijeti Bihaću nego kantonu”, podvlači Smiljanić.

Danas, u penziji, Smiljanić s ponosom gleda na decenije koje je proveo u službi grada. Njegov profesionalni put iscrtava Bihać – grad koji je rastao zajedno s njim, kroz nacrte, temelje i vizije.

“Kad razmišljam, gotovo trećinu radnog vijeka bio sam na čelu općinskog organa za prostorno uređenje. To je skoro dvanaest godina mog života. I ne pamtim da je iko prije ili poslije mene toliko dugo bio na toj funkciji”, zaključio je Smiljanić na kraju.

(klix.ba)

Sportska dvorana “Luke” je domaćin tradicionalnog 12. Međunarodnog judo kupa, koji je i ove godine okupio više od 300 takmičara iz 31 kluba iz Bosne i Hercegovine, zemalja regije, te inostranstva.

Judisti nastupaju u pet uzrasnih kategorija, U9, U11, U13, U15 i U18, čime je omogućeno ravnopravno učešće dječaka i djevojčica različitih starosnih grupa.

U ime Grada Bihaća, turnir je otvorio savjetnik gradonačelnika, Anel Kajtezović, dok je događaju prisustvovao i predsjednik Sportskog saveza Bihaća, Saša Smiljanić, kao podrška domaćem sportskom kolektivu i mladim takmičarima.

“Grad Bihać je i dosad pokazivao da je prijatelj sporta, a ovogodišnji grant za sport, od infrastrukture do samih događaja, je rekordan. Samo u krugu stadiona i dvorane izdvajamo značajna sredstva za rekonstrukciju i poboljšanje sportskih uslova, uključujući atletsku stazu, pomoćni teren, tribine i put koji povezuje dvoranu i stadion. Učesnicima želim da se ugodno osjećaju u gradu koji je, zaista, prijatelj sporta i dobar domaćin, te da slobodno vrijeme iskoriste i uživaju u ljepotama po kojima je Bihać poznat”, poručio je Kajtezović.

Zahvaljujući predanosti Judo kluba “Una” Bihać, grad na Uni ove je godine bio domaćin Državnog i Balkanskog prvenstva u judu, što je dodatno učvrstilo poziciju Bihaća na sportskoj mapi Bosne i Hercegovine.

Ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona Adnan Habibija prisjetio se danas policijskog službenika Ozrena Marana, koji je tragično izgubio život u obavljanju svoje dužnosti.

„Njegova hrabrost i profesionalnost koju je pokazivao godinama u službi zaštite građana zauvijek će ostati upisani u sjećanje svih nas“, poručio je ministar Habibija, ističući kako je događaj u Bosanskoj Krupi, u kojem je život izgubio Maran, velika tragedija i snažno upozorenje na važnost zaštite svakog policajca.

U ime Ministarstva unutrašnjih poslova USK, ministar je izrazio duboko poštovanje prema Ozrenu Maranu te zahvalnost njegovoj porodici, kolegama i svima koji čuvaju uspomenu na njega.

„Neka njegovo ime i djelo budu trajni podsjetnik na čast i odgovornost policijske službe. Neka mu je slava i hvala. Počivao u miru“, zaključio je Habibija.

Članovi Vlade Unsko-sanskog kantona, na 10 sjednici, održanoj u Bihaću, donijeli su kriterije za izvršenje obaveza USK utvrđenih pravosnažnim i izvršnim sudskim odlukama.

– Kriterij koji smo utvrdili je odricanje kamata. U Budžetu Unsko-sanskog kantona za 2025. godinu smo planirali sredstva u iznosu od 5 miliona KM za izvršavanje sporazuma za izvršenje finansijskih potraživanja koja su dosuđena pravosnažnom sudskom odlukom, kaže ministar finansija Danko Jakšić na čiji prijedlog je

Vlada Kantona dala danas saglasnost i na tekst javnog poziva za imaoce pravosnažnih sudskih odluka za potraživanja prema Unsko-sanskom kantonu koji će biti objavljen na službenoj web stranici Vlade Kantona.

Iz resora Ministarstva finansija na današnjoj sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona utvrđen je Nacrt Zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti USK, a u skupštinsku proceduru na razmatranje upućen je u formi Prijedloga Zakona.

– Vlada Federacje Bosne i Hercegovine i Sindikat državnih služnika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine zaključili su Aneks II Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine kojim se utvrđuje da se plaća državnog službenika i namještenika, uvećava za iznos od 0,6% za svaku započetu godinu penzijskog staža, u skladu sa zakonom, s tim da ukupno povećanje plaće po osvom osnovu ne može biti veće od 24% umjesto kako je do sada bilo utvrđeno do 20% Zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti Unsko-sanskog kantona je neophodno uskladiti sa ovim Aneksom, obrazložili su u Ministarstvu finansija.

Iz Budžeta Unsko-sanskog kantona za 2025. godinu, na prijedlog Denisa Osmankića, ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta, odobrena su sredstva u ukupnom iznosu od 119.000 KM za rekonstrukciju i investiciono održavanje školskih objekata, po zahtjevima: JU OŠ Liskovac”, Cazin za sanaciju i rekonstrukciju cjevovoda za centralno grijanje (86.700 KM), JU OŠ ,, Crvarevac,, Velika Kladuša za postavljanje ograde oko škole u cilju sigurnosti učenika i nastavnog osoblja 10 000 KM) te JU OŠ” Gornje Prekounje-Ripač, Bihać za sanaciju štete koja je prouzrokovana provalom u školski objekat (22 000 KM).

Vlada USK usvojila je II kvartalni izvještaj o realizaciji Programa finansijske konsolidacije i restrukturiranja JZU Opća bolnica u Sanskom Mostu za 2025. godinu.

Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike, Vlada Kantona iz sredstava grantova za zdravstvo Općoj bolnici u Sanskom Mostu dodijelila je sredstva u iznosu od 100 000 KM za finansiranje specijalizacija i subspecijalizacija.