Teretni avion skliznuo je s piste na Međunarodnom aerodromu Hong Kong i sletio u more, pri čemu su poginule dvije osobe – uposlenici aerodroma koji su se nalazili u patrolnom automobilu na pisti, izvijestili su lokalni mediji.
Let Emiratesa EK9788, u vlasništvu turske cargo aviokompanije Air ACT, slijetao je iz Dubaija oko 03:50 po lokalnom vremenu kada je udario u vozilo na pisti.
Dva člana osoblja aerodroma koja su se nalazila na pisti završila su u moru, navodi se u saopštenju Odjeljenja za civilno vazduhoplovstvo. Spašeni su, ali su kasnije preminuli u bolnici.
Avion je sletio s piste prilikom slijetanja i probio kroz zaštitnu ogradu te udario u patrolni automobil koji je završio u moru.
Četiri člana posade aviona su brzo spašena.
Ovo je drugi incident sa smrtnim posljedicama na sadašnjem Međunarodnom aerodromu Hong Kong otkako je premješten iz Kai Taka u Chek Lap Kok u julu 1998. godine.
Hong Kong je najprometniji aerodrom na svijetu za teret.
U 2024. godini, 4,9 miliona metričkih tona zračnog tereta prošlo je kroz aerodrom, prema podacima Međunarodnog vijeća aerodroma – to je 30% više od drugoplasiranog aerodroma, Šangaj Pudong.
Zbog blizine južnog kineskog proizvodnog centra u Shenzhenu, aerodrom obrađuje vremenski osjetljive pošiljke, posebno u segmentu potrošačke elektronike, farmaceutskih proizvoda i brze mode.
Od prvih urbanističkih planova do poslijeratne obnove, život Milana Smiljanića ispisan je u temeljima, ulicama i zgradama Bihaća. Kada bi se historija tog grada ispričala kroz njegove zgrade, mostove i kvartove, ime Milana Smiljanića bilo bi zapisano na svakoj stranici.
Diplomirani inženjer arhitekture, rođen u Bosanskom Petrovcu, a Bišćanin po životu i djelu, čitav svoj radni vijek posvetio je planiranju, izgradnji i razvoju grada na Uni.
“U Bihać sam došao s roditeljima 1946. godine i od tada neprekidno živim ovdje. Osjećam se kao Bišćanin i kao Bosanac”, kaže Smiljanić za Fenu, prisjećajući se vremena kada je njegov otac Ljubomir radio kao šef katastra u Bihaću.
Još kao gimnazijalac, ističe, znao je da će život posvetiti tehničkim naukama.
“U Gimnaziji sam bio jedan od najboljih matematičara i već tada sam odlučio da idem na arhitekturu”, prisjeća se Smiljanić.
Odluka se pokazala sudbonosnom, Bihać je u narednim decenijama rastao i mijenjao se, a Smiljanić je bio među onima koji su ga oblikovali.
Nakon što je diplomirao 1. aprila 1970. godine, samo deset dana kasnije počeo je raditi u organima uprave općine Bihać. Već godinu poslije, osnovan je Zavod za urbanizam općine Bihać, na čijem je čelu bio upravo on.
“Najvažniji posao koji smo tada radili bio je izrada urbanističkog plana Bihaća”, priča Smiljanić.
Plan je izrađen u saradnji s Urbanističkim institutom iz Hrvatske, a Smiljanić je kao arhitekta aktivno sudjelovao u svakom segmentu tog posla.
Upravo u tom periodu, sredinom 70-ih godina, Bihać je počeo dobivati konture savremenog grada.
“Tada sam dao i svoj prvi televizijski intervju, u kojem sam posebno naglasio važnost zaštite i očuvanja obala Une kroz gradsko područje”, kaže Smiljanić, koji i danas s ponosom ističe da je Una bila i ostala duša Bihaća.
Početkom osamdesetih godina učestvovao je u formiranju Samoupravne interesne zajednice za komunalne djelatnosti, gdje je bio sekretar. Tu počinje realizacija jednog od ključnih infrastrukturnih projekata, izgradnje magistralne kanalizacione mreže, koja je Bihać dovela među prve gradove u BiH s potpuno riješenim sistemom odvodnje otpadnih voda.
“Sjećam se da sam upravo ja otvorio prve radove na izgradnji te mreže. To su bile godine velikih infrastrukturnih iskoraka”, govori on.
Godine 1982. preuzima dužnost direktora građevinskog preduzeća “Izgradnja”, u vrijeme kada je ono bilo pred gašenjem.
“Niko u Bihaću nije htio preuzeti firmu. Ja sam razmišljao – gore ne može biti, može biti samo bolje”, prisjeća se Smiljanić.
Dodaje kako je uspio zajedno sa saradnicima “Izgradnju” podići iz pepela. Firma je tada imala više od 800 radnika i bila nosilac gotovo svih većih projekata u regiji: Dom zdravlja, mljekara, stambena naselja Zimice 1 i 2, robna kuća u Cazinu, farma goveda u Kalatima i brojni drugi objekti nosili su njegov potpis i potpis “Izgradnje”.
“Danas mi je žao što ‘Izgradnje’ više nema. Rat i još više poslijeratna vlast uništili su građevinarstvo u Bihaću. Danas nemaš firmu s dvadeset radnika, a mi smo nekad imali više od osam stotina”, kaže s gorčinom, ali i ponosom.
Nakon “Izgradnje” vratio se u općinske strukture, gdje je više puta obavljao dužnost direktora općinskog organa uprave za prostorno uređenje, građevinarstvo i zaštitu okoliša. Tokom rata ostao je u Bihaću, radio u podrumu općine, a jedno vrijeme bio i na ratnim položajima u rezervnoj jedinici 5. korpusa.
“Ono što me boli je što se ta jedinica više nikad ne spominje, iako je bilo poginulih i zarobljenih boraca”, dodaje Smiljanić.
Poslije rata bio je rukovodilac Odjeljenja za obnovu ratom oštećenih objekata.
“Bihać je tada bio među vodećim gradovima u BiH po obnovi stambenih objekata”, istaknuo je.
U narednim godinama radio je na izradi zakona o prostornom uređenju, komunalnim djelatnostima i upravljanju otpadom, te je učestvovao u radu USAID-ove radne grupe za zakon o prostornom uređenju BiH.
“Zanimljivo je i to da su me u dva navrata tražili da budem ministar prostornog uređenja. Odbio sam. Smatrao sam da mogu više doprinijeti Bihaću nego kantonu”, podvlači Smiljanić.
Danas, u penziji, Smiljanić s ponosom gleda na decenije koje je proveo u službi grada. Njegov profesionalni put iscrtava Bihać – grad koji je rastao zajedno s njim, kroz nacrte, temelje i vizije.
“Kad razmišljam, gotovo trećinu radnog vijeka bio sam na čelu općinskog organa za prostorno uređenje. To je skoro dvanaest godina mog života. I ne pamtim da je iko prije ili poslije mene toliko dugo bio na toj funkciji”, zaključio je Smiljanić na kraju.
Ured izraelskog premijera objavio je da je Benjamin Netanyahu naredio da granični prelaz Rafah, između Gaze i Egipta, ostane zatvoren do daljnjeg.
“Otvaranje prelaza razmotrit će se ovisno o tome kako Hamas ispunjava svoj dio obaveza u vezi s povratkom tijela poginulih talaca i provedbom dogovorenog okvira”, stoji u saopćenju izraelskog premijera.
Ova odluka dolazi neposredno nakon što je palestinska ambasada u Egiptu objavila da bi se prelaz trebao ponovo otvoriti u ponedjeljak za Palestince koji žele ući u Gazu. Nakon izraelske odluke sada nije jasno hoće li se to doista dogoditi.
Rafah je jedini prelaz u Pojas Gaze koji nije pod potpunom izraelskom kontrolom. Zbog toga ima presudnu ulogu u kretanju ljudi i dopremi humanitarne pomoći.
Izrael je prelaz zatvorio u utorak i od tada ga odbija ponovo otvoriti. Egipat kontroliše svoju stranu prelaza u sklopu sporazuma s Izraelom i Evropskom unijom iz 2005., dok je palestinskom stranom dugo upravljao Hamas.
No, u maju 2024. izraelska vojska pokrenula je veliku ofanzivu na Rafah i preuzela kontrolu nad prelazom. Međunarodni sud pravde tada je naložio Izraelu da zaustavi ofanzivu zbog pogoršanja humanitarne situacije u tom području.
Od tada Egipat odbija koordinirati s Izraelom oko upravljanja pristupom, pa se humanitarna pomoć u Gazu dostavlja samo povremeno, kroz ograničene kanale odobrene od izraelskih vlasti.
Prelaz Rafah i prije je radio neredovno — ponekad bi bio zatvoren danima, sedmicama ili mjesecima, a njegovo ponovno otvaranje često bi bilo najavljeno, pa iznenada otkazano. Stanovnici Gaze zbog toga ne mogu planirati putovanja ni izlazak iz teritorija.
U međuvremenu, oružano krilo Hamasa — brigade Al-Qassam — objavilo je da će večeras u 22 sata po lokalnom vremenu Izraelu predati tijela još dvojice talaca. Time bi broj vraćenih posmrtnih ostataka porastao na 12, dok ih je prema izraelskim podacima ukupno 28.
Izrael navodi da je Hamas dosad predao 13 tijela, ali da jedno od njih ne pripada nijednom od nestalih talaca. Hamas tvrdi da za pronalazak preostalih tijela treba specijalnu opremu, dok izraelski zvaničnici sumnjaju da grupa namjerno odgađa njihovu predaju.
Sva tijela talaca trebala su biti vraćena još prošlog ponedjeljka.
Sportska dvorana “Luke” je domaćin tradicionalnog 12. Međunarodnog judo kupa, koji je i ove godine okupio više od 300 takmičara iz 31 kluba iz Bosne i Hercegovine, zemalja regije, te inostranstva.
Judisti nastupaju u pet uzrasnih kategorija, U9, U11, U13, U15 i U18, čime je omogućeno ravnopravno učešće dječaka i djevojčica različitih starosnih grupa.
U ime Grada Bihaća, turnir je otvorio savjetnik gradonačelnika, Anel Kajtezović, dok je događaju prisustvovao i predsjednik Sportskog saveza Bihaća, Saša Smiljanić, kao podrška domaćem sportskom kolektivu i mladim takmičarima.
“Grad Bihać je i dosad pokazivao da je prijatelj sporta, a ovogodišnji grant za sport, od infrastrukture do samih događaja, je rekordan. Samo u krugu stadiona i dvorane izdvajamo značajna sredstva za rekonstrukciju i poboljšanje sportskih uslova, uključujući atletsku stazu, pomoćni teren, tribine i put koji povezuje dvoranu i stadion. Učesnicima želim da se ugodno osjećaju u gradu koji je, zaista, prijatelj sporta i dobar domaćin, te da slobodno vrijeme iskoriste i uživaju u ljepotama po kojima je Bihać poznat”, poručio je Kajtezović.
Zahvaljujući predanosti Judo kluba “Una” Bihać, grad na Uni ove je godine bio domaćin Državnog i Balkanskog prvenstva u judu, što je dodatno učvrstilo poziciju Bihaća na sportskoj mapi Bosne i Hercegovine.
Ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona Adnan Habibija prisjetio se danas policijskog službenika Ozrena Marana, koji je tragično izgubio život u obavljanju svoje dužnosti.
„Njegova hrabrost i profesionalnost koju je pokazivao godinama u službi zaštite građana zauvijek će ostati upisani u sjećanje svih nas“, poručio je ministar Habibija, ističući kako je događaj u Bosanskoj Krupi, u kojem je život izgubio Maran, velika tragedija i snažno upozorenje na važnost zaštite svakog policajca.
U ime Ministarstva unutrašnjih poslova USK, ministar je izrazio duboko poštovanje prema Ozrenu Maranu te zahvalnost njegovoj porodici, kolegama i svima koji čuvaju uspomenu na njega.
„Neka njegovo ime i djelo budu trajni podsjetnik na čast i odgovornost policijske službe. Neka mu je slava i hvala. Počivao u miru“, zaključio je Habibija.
Članovi Vlade Unsko-sanskog kantona, na 10 sjednici, održanoj u Bihaću, donijeli su kriterije za izvršenje obaveza USK utvrđenih pravosnažnim i izvršnim sudskim odlukama.
– Kriterij koji smo utvrdili je odricanje kamata. U Budžetu Unsko-sanskog kantona za 2025. godinu smo planirali sredstva u iznosu od 5 miliona KM za izvršavanje sporazuma za izvršenje finansijskih potraživanja koja su dosuđena pravosnažnom sudskom odlukom, kaže ministar finansija Danko Jakšić na čiji prijedlog je
Vlada Kantona dala danas saglasnost i na tekst javnog poziva za imaoce pravosnažnih sudskih odluka za potraživanja prema Unsko-sanskom kantonu koji će biti objavljen na službenoj web stranici Vlade Kantona.
Iz resora Ministarstva finansija na današnjoj sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona utvrđen je Nacrt Zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti USK, a u skupštinsku proceduru na razmatranje upućen je u formi Prijedloga Zakona.
– Vlada Federacje Bosne i Hercegovine i Sindikat državnih služnika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine zaključili su Aneks II Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine kojim se utvrđuje da se plaća državnog službenika i namještenika, uvećava za iznos od 0,6% za svaku započetu godinu penzijskog staža, u skladu sa zakonom, s tim da ukupno povećanje plaće po osvom osnovu ne može biti veće od 24% umjesto kako je do sada bilo utvrđeno do 20% Zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti Unsko-sanskog kantona je neophodno uskladiti sa ovim Aneksom, obrazložili su u Ministarstvu finansija.
Iz Budžeta Unsko-sanskog kantona za 2025. godinu, na prijedlog Denisa Osmankića, ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta, odobrena su sredstva u ukupnom iznosu od 119.000 KM za rekonstrukciju i investiciono održavanje školskih objekata, po zahtjevima: JU OŠ Liskovac”, Cazin za sanaciju i rekonstrukciju cjevovoda za centralno grijanje (86.700 KM), JU OŠ ,, Crvarevac,, Velika Kladuša za postavljanje ograde oko škole u cilju sigurnosti učenika i nastavnog osoblja 10 000 KM) te JU OŠ” Gornje Prekounje-Ripač, Bihać za sanaciju štete koja je prouzrokovana provalom u školski objekat (22 000 KM).
Vlada USK usvojila je II kvartalni izvještaj o realizaciji Programa finansijske konsolidacije i restrukturiranja JZU Opća bolnica u Sanskom Mostu za 2025. godinu.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike, Vlada Kantona iz sredstava grantova za zdravstvo Općoj bolnici u Sanskom Mostu dodijelila je sredstva u iznosu od 100 000 KM za finansiranje specijalizacija i subspecijalizacija.
Rusi razvijaju vakcinu koja se razlikuje od svih ostalih, rekao je.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da bi do kraja naredne godine građani Srbije mogli dobiti pristup vakcini protiv karcinoma koju razvijaju ruski naučnici.
Vučić je naveo da je jučer razgovarao s direktorom Nacionalnog istraživačkog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja” Aleksandrom Gincburgom i generalnim direktorom Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra za radiologiju Andrejem Kaprinom. Oni su ga upoznali s razvojem, kako je rekao, “revolucionarne vakcine protiv onkoloških bolesti”.
– Rusi razvijaju vakcinu koja se razlikuje od svih ostalih. Objasnili su mi da se radi o terapiji koja pomaže već oboljelim ljudima, dakle nije preventivna. Oni su uvjereni da bi mogla biti uspješna u 80 do 85 posto slučajeva – rekao je Vučić za TV Pink.
Predsjednik Srbije dodao je da će se Srbija uključiti u saradnju čim Rusija dobije sve potrebne dozvole.
– Ne možemo se igrati s tim, ali ćemo pripremiti kompletnu infrastrukturu – ljekare, odjele, sve potrebno da budemo spremni za nekoliko mjeseci – kazao je.
Vučić je izrazio nadu da će vakcina pomoći hiljadama oboljelih.
– Zdravlje ljudi u Srbiji najvažnija je tema. Uložit ćemo sve da osiguramo liječenje, čak i ako vakcina trenutno košta 100.000 eura. Ako se pokaže djelotvornom, cijena će sigurno rasti, ali država će pomoći građanima da je dobiju – poručio je Vučić.
Ana Trišić Babić je od 2007. do 2015. godine obavljala funkciju zamjenika ministra vanjskih poslova BiH, a duže od 15 godina je savjetnica Milorada Dodika.
Ana Trišić Babić predložena je za imenovanje vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) koja je u toku.
Ovaj prijedlog je usaglašen na sastanku vladajuće koalicije koji je održan u Banjoj Luci.
Predsjednik Kluba SNSD-a Srđan Mazalica je kazao da je već ranije obrazlagano kako je došlo do ove tačke, odnosno glasanja o izboru v.d. predsjednika RS-a.
Kazao je da je potrebno osigurati neprekidnost funkcionisanja funkcije predsjednika RS-a, kako bi funkcionisale institucije ovog entiteta.
Bilo je planirano da Željka Cvijanović bude ovlaštena da obavlja funkciju v.d. predsjednika RS-a, ali je u posljednjem trenutku došlo do promjene.
O tome je jutros govorio i portparol SNSD-a Radovan Kovačević koji je kazao kako bi Cvijanović mogao biti oduzet mandat u Predsjedništvu BiH ukoliko bi bila imenovana za v.d. predsjednika RS-a.
Ana Trišić Babić je od 2007. do 2015. godine obavljala funkciju zamjenika ministra vanjskih poslova BiH, a duže od 15 godina je savjetnica Milorada Dodika.
Trišić Babić govori nekoliko jezika – engleski, njemački, francuski i ruski.
Inače, početak današnje sjednice bio je buran. Na samom početku sjednice Nebojša Vukanović je predložio stavljanje semafora u salu zbog ljudi koji ne znaju na koju će stranu.
“Evo gospodin Mihajlica”, počeo je govor Vukanović, nakon čega ga je prekinuo Nenad Stevandić, predsjednik NSRS.
JKP “Komrad” Bihać ponovo certificiran po međunarodnom standardu ISO 9001:2015!
S ponosom obavještavamo građane i naše poslovne partnere da je JKP “Komrad” d.o.o. Bihać uspješno obnovio certifikat ISO 9001:2015 – Sistem upravljanja kvalitetom za period 2025–2028. godine.
Ovim certifikatom potvrđeno je da naše preduzeće već deceniju kontinuirano ispunjava najviše zahtjeve međunarodnih standarda kvaliteta, te da naš sistem upravljanja procesima, uslugama i resursima zadovoljava stroge kriterije koji garantuju pouzdanost i profesionalnost.
Ovo priznanje rezultat je predanog i odgovornog rada svih naših zaposlenika, koji svakodnevno doprinose tome da Komrad bude prepoznat kao moderno, efikasno i razvojno orijentisano preduzeće.
Zahvaljujemo se svim našim korisnicima i partnerima na povjerenju koje nam ukazuju – ono je najveći poticaj da nastavimo s unapređenjem naših usluga i kvalitetom koji traje!
U KBC-U Sestre milosrdnice izvedena je prva operacija fokalne terapije raka prostate nano nožem u Hrvatskoj, čime je bolnica postala pionir primjene ove minimalno invazivne metode u regiji, izvijestili su iz bolnice. Zahvat je izveden uz mentorstvo prof. dr. Alistaira Greya iz Londona, jednog od vodećih svjetskih stručnjaka za elektroporaciju u onkourologiji.
Princip djelovanja metode
Riječ je o inovativnom postupku koji koristi ireverzibilnu elektroporaciju (IRE) – tehnologiju kojom se pomoću kratkih, visokonaponskih električnih impulsa ciljano uništavaju tumorske stanice, dok se okolno zdravo tkivo prostate i važni anatomski strukturalni elementi (živci, krvne žile, mokraćna cijev) u najvećoj mjeri pošteđuju. Time se omogućuje učinkovito i precizno liječenje raka prostate uz znatno manji rizik od komplikacija u usporedbi s klasičnim kirurškim ili zračenjem. Postupak se izvodi bez kirurškog reza, pod kontrolom ultrazvuka i MR-a, a pacijenti se najčešće otpuste unutar 24 do 48 sati.
Prednosti nove metode
Prednosti su manji rizik od komplikacija, očuvanje mokraćne i spolne funkcije te brži oporavak u usporedbi s klasičnim kirurškim metodama. Ova tehnologija posebno je prikladna za pacijente s lokaliziranim, niskorizičnim rakom prostate.
Stručna mišljenja
Prof. dr. sc. Igor Tomašković, predstojnik Klinike za urologiju, istaknuo je da ovaj zahvat predstavlja važan iskorak za hrvatsku medicinu, dok je prof. dr. Alistair Grey poručio da primjena fokalne terapije označava budućnost liječenja raka prostate.
“Ovo je važan iskorak za hrvatsku medicinu. Fokalna terapija nano nožem omogućuje precizno i po pacijenta znatno manje opterećujuće liječenje raka prostate, uz očuvanje funkcije i kvalitete života,” istaknuo je prof. dr. sc. Igor Tomašković, predstojnik Klinike za urologiju.
Budući razvoj
Izvođenjem ove operacije, KBC Sestre milosrdnice postavlja temelje za osnivanje centra izvrsnosti za fokalnu terapiju raka prostate u Hrvatskoj.
