Pojedini konzervativci propituju je li administracija iznijela jasno i dosljedno obrazloženje operacije u Iranu.
Američki predsjednik Donald Trump je kritizirao britanskog premijera Keira Starmera zbog odbijanja da podrži rat Washingtona protiv Irana, rekavši:
“Nije bio od pomoći… Nikad nisam mislio da ću to vidjeti od Velike Britanije.” Upozorio je da je “najčvršći od svih” saveza pod pritiskom, dodajući: “To je drugačiji svijet… mnogo drugačiji odnos nego što smo imali prije.”
Trump je također signalizirao da se SAD više ne oslanjaju na Britaniju na Bliskom istoku: “Neće biti važno, ali (Starmer) je trebao pomoći… trebao je”, kazao je Trump.
-Mi smo vrlo dominantna sila nad svima i odlično nam ide, kao što ste vjerovatno primijetili, kazao je Trump.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je skori odgovor na napad dronovima na američku ambasadu u Rijadu, u kojem je izbio manji požar i nastala šteta, no prema izvorima Reutersa nije bilo ozlijeđenih jer je zgrada bila prazna.
Napad dronovima dogodio se usred kontinuiranih iranskih raketnih i napada bespilotnim letjelicama na zaljevske države koje ugošćuju američke vojne baze, nakon američkih i izraelskih napada na Iran u subotu.
Zabrinutost zbog mogućeg dugotrajnog sukoba, rastućeg broja poginulih američkih vojnika i percipiranog nedostatka jasnoće o svrsi misije pridonosi reakciji dijela pokreta MAGA protiv vojne operacije predsjednika Donalda Trumpa u Iranu, dovodeći predsjednika u sukob s nekim od njegovih najvatrenijih pristaša, izvještava USA Today.
Pojedini konzervativci propituju je li administracija iznijela jasno i dosljedno obrazloženje operacije u Iranu.
“Je li cilj ukloniti iranski režim ili osloboditi iranski narod ili oslabiti njihove nuklearne sposobnosti ili oslabiti konvencionalne vojne kapacitete ili ukloniti njihovu regionalnu hegemoniju ili prekinuti opskrbu Kine njihovom naftom ili pomoći Izraelu ili što?” napisao je 2. ožujka na društvenim mrežama Sean Davis, izvršni direktor i suosnivač konzervativnog internetskog magazina The Federalist. “Nedostatak bilo kakve koherentne poruke čini se da sugerira nedostatak bilo kakvog jasnog cilja.”
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u ponedjeljak da bi rat SAD-a i Izraela protiv Irana mogao potrajati “neko vrijeme”, ali da neće trajati godinama.
Zračni rat SAD-a i Izraela protiv Irana započeo je napadima na Teheran u subotu, u kojima je ubijen iranski vrhovni vođa Ali Hamnei (Khamnei), što je potaknulo iransku odmazdu protiv Izraela te raketne napade na arapske zemlje s američkim vojnim bazama širom Bliskog istoka.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp (Trump) prvo je procijenio da će rat trajati četiri do pet sedmica, ali je dodao da bi mogao potrajati i duže te je od tada nastojao opravdati širok, vremenski neograničen rat protiv Irana.
Netanjahu je odbacio mogućnost da sukob traje godinama, poput prethodnih ratova u regiji.
– Rekao sam da bi mogao biti brz i odlučan. Možda će potrajati neko vrijeme, ali neće trajati godinama. To nije beskonačni rat – rekao je Netanjahu u emisiji “Hannity” na Fox News-u.
Netanjahu je rekao da rat vidi kao priliku za trajni mir na Bliskom istoku, uključujući između Izraela i Saudijske Arabije.
Kazao je da rat SAD-a i Izraela protiv Irana stvara uvjete da iranski narod sruši svoju vladu.
– Naravno, na kraju je na narodu Irana da promijeni vladu, ali mi stvaramo, Amerika i Izrael zajedno stvaraju uvjete da to učine – rekao je.
Nadležni uvjeravaju da nestašica neće biti, da zaliha ima za nekoliko narednih mjeseci, a dobra je i snabdijevenost u državama regiona.
Cijene goriva već naredne sedmice biće veće za nekoliko centi, kazao je Draško Striković iz Udruženja naftnih kompanija.
Uvjerava da nestašica neće biti, da zaliha ima za nekoliko narednih mjeseci, a dobra je i snabdijevenost u državama regiona – Grčkoj i Hrvatskoj.
Sukobi na Bliskom istoku nesporno utiču na poremećaje u globalnom snabdijevanju naftom i naftnim derivatima i povećanje cijena goriva, ocijenio je za Radio Crne Gore Draško Striković iz Udruženja naftnih kompanija.
Za naše građane i privredu bitno je, poručuje, da se za sada ne mogu desiti nestašice na tržištu.
“Crna Gora, kao pristupnica Evropskoj uniji, ima obavezu formiranja strateških rezervi goriva i u tom dijelu je djelimično ispunila svoju obavezu, tako da u Crnoj Gori imamo dovoljne količine, sigurno za naredna dva do tri mjeseca. I u redovnom snabdijevanju u Luci Bar, kao i u regionalnim zemljama, ima dovoljno količina koje su raspoložive za narednih više mjeseci”, kazao je Striković.
Izvjesno je, međutim, povećanje cijena goriva već narednog utorka, prilikom redovnog usklađivanja, kaže Striković, kada se uzmu u obzir globalna kretanja cijene barela i transport preko Persijskog zaliva.
“Možemo očekivati da će sljedeći put doći do određenog povećanja cijena i kod nas, s tim da je još uvijek rano govoriti o kojem iznosu promjene i povećanja možemo govoriti, zato što su efekti ovih dešavanja i sukoba još uvijek u toku, tako da zavisi koliko dugo će trajati ti sukobi i kako će se odraziti na ukupne cijene. Sigurno možemo očekivati nekoliko centi povećanja tokom sljedećeg obračunskog perioda”, istakao je Strković.
Što se tiče formiranja obaveznih naftnih rezervi, Uprava za ugljovodonike i naftne kompanije već rade na ispunjenju obaveza. Naftne kompanije su dužne da obezbijede 50 do 100 odsto količina, a ostatak Uprava za ugljovodonike.
“Taj dio koji je Uprava za ugljovodonike dužna da obezbijedi je u pripremnoj fazi, dok je dio koji su naftne kompanije obezbijedile već u funkciji od oktobra prošle godine. Tako da možemo reći da, pored operativnih komercijalnih zaliha koje imamo u zemlji, sigurno narednih nekoliko mjeseci neće biti upitno redovno snabdijevanje”, istakao je Striković.
Striković je naveo da države u regionu, kao što su Hrvatska i Grčka, imaju dovoljne količine i sirove nafte i gotovih proizvoda, pa se ne dovodi u pitanje snabdijevanje gorivom kod nas, a dugoročno promjene mogu uslijediti ako se sukob produži.
Stava je da će trenutni poremećaj najviše pogoditi Kinu i zemlje Dalekog istoka i Azije jer su, kako zaključuje, oslonjene na ta nalazišta i isporuke sirove nafte iz kriznog regiona.
-Ukoliko takvi pojedinci i grupe postoje, stvar je vrlo jednostavna. Identifikujte, razmjenite informacije i lište ih slobode, kazao je.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske uvelo je pojačane mjere sigurnosti s ciljem pravovremenog reagiranja i sprečavanja eventualnih terorističkih napada na području Republike Srpske, a posebno u blizini Јevrejskog kulturnog centra u Banjoj Luci i prema drugim Јevrejskim zajednicama na području tog bh. entiteta.
U okviru navedenih aktivnosti, pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice i Žandarmerije u više navrata obilaze objekte od posebnog interesa, vrše pojačan nadzor i preduzimaju preventivne mjere radi očuvanja sigirnosti svih građana.
Trenutna sigurnosna situacija u Republici Srpskoj je stabilna, a mjere su podignute na viši nivo zbog mogućeg prelijevanja krize prouzrokovane eskalacijom nasilja na Bliskom Istoku, imajući u vidu povezanost pojedinaca iz Federacije BiH sa ekstremističkim grupama i učestvovanju u terorističkim napadima u BiH i svijetu, navode iz MUP-a RS.
Tim povodom kontaktirali smo stručnjaka za sigurnost Sandija Dizdarevića, koji je za „Slobodnu Bosnu“ govorio o pozadini ovakvog saopćenja za javnost te se osvrnuo na sistem odlučivanja i reagiranja u slučaju stvarne prijetnje terorizmom u Bosni i Hercegovini.
-Ovo nema nekakve veze sa terorističkim napadom, ni s eventualnim prijetnjama, ni s povezanosti.
Jer da ima, dakle, MUP RS-a morao bi podijeliti tu informaciju sa svim drugim sigurnostnim aparatima u BiH. Dakle, u tom smislu bi čitav aparat morao reagirati. Ovo je zapravo neka njihova procjena, koja je više političke prirode i koja se zapravo u praksi, odnosno u nauci, naziva „sekuratizacija“.
To je kada politika koristi i zloupotrebljava sigurnosni aparat u kontekstu ostvarivanje jeftinih političkih bodova.
Možemo li reći da je policija ovog puta u službi politike, a sve skupa dovesti u vezu sa potezima Milorada Dodika?
– Apsolutno, apsolutno. Jer da je postojala informacija o potencijalnim prijetnjama, onda bi morao reagirati čitav aparat u BiH, dakle, podsistem sistema sigurnosti, od Državne agencije za istrage i zaštitu, do Obavještajne sigurnosne agencije, do svih kantonalnih MUP-ova, uključujući Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Ovo je zapravo neka vrsta procjene koje je napravilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske na temelju kojeg se obilaze određeni objekti koji bi, po njihovom shvatanju i rezultatima procijene, mogao biti predmet terorističkog napada. Dakle, informacija iza ovoga očigledno ne postoji, nego se radi o jeftinim spinovima i jeftinim političkim bodovima.
Kakve reakcije među stanovništvom mogu donijeti ovakve vrste informacija?
-To i jeste najveći problem jer takve informacije proizvode paniku, dakle, i strah. A međutim, panika i strah jeste jedan od elemenata kojim se vlada u posljednjih 30 godina u Bosni i Hercegovini. Ja bih volio, ukoliko Ministarstvo unutrašnjih poslova RS razpolaže s informacijom da postoje ozbiljne terorističke prijetnje koje dolaze od, kako ih oni navode, veza koji imaju pojedinac ili grupa koji imaju veze sa Iranom ili nekim drugim, da se oni identifikuju, da dostave informaciju i da se krene u realizaciju hapšenja.
Zanimljivo, jučer je objavljeno u izraelskom mediju, Times of Israel, kako Milorad Dodik poluistinama o sudjelovanju Bošnjaka u zločinima nad Židovima izobličava Holokaust čineći štetu sjećanju na ubijene. Informacija MUP-a RS stiže upravo nakon te vijesti.
-Postoji jedna stara rečenca koju sam objavio još 2017. godine u svojoj prvoj knjizi, „Uloga svjedoka u dokazivanju krivičnih djela ratnih zločina u Bosni i Hercegovini“ koja glasi – „Put do istine utkan je na lažima“. I zaista je to tako.
Istinu ne možete sakriti, možete obmanjivati, možete frizirati, možete sa njom manipulisati, možete dezinformisati, ali istinu ne možete sakriti. Činjenice koji su sastavni dio istine je nemogući sakriti. E, to je moj jednostavan odgovor na kontekst medijskih napisa iz Izraela.
Vrlo jednostavno, da postoji ozbiljna prijetnja, informaciju moramo podijeliti sa svim službama u sistemu. Dakle, to je Obajveštajno sigurnosna agencija, Državna agencija za istrage i zaštitu, Federalna uprava policije, kantonala ministarstva unutrašnjih poslova.
I u tom smislu, mnogi od njih bi bili u jednom zajedničkom timu koji bi istraživao takvu jednu ozbiljnu prijetnju, koja bi bila koordinirana od strane tužilaca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, odjela za borbu protiv terorizma.
Međutim, ovdje nema toga, barem ovo što ja vidim iz medijskih napisa, nego se zapravo poduzimaju pojačane mjere sigurnosti radi eventualnog, eventualnog…. Dakle, to je na temelju procjene koje je neko napravio zbog prelivanja sukoba sa Bliskog istoka i povezivanja sa određenim iranskim uticajima, odnosno pojedincima ili grupama, koji ovde funkcionišu.
Ukoliko takvi pojedinci i grupe postoje, stvar je vrlo jednostavna. Identifikujte, razmjenite informacije i lište ih slobode, kazao je Dizdarević za „Slobodnu Bosnu“.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa premijerom Mađarske Viktor Orban o aktuelnim dešavanjima u svijetu, njihovim posljedicama po naš region i daljem jačanju partnerstva između Srbije i Mađarske.
Vučić je na Instagramu istakao da je sa Orbanom razgovarao i o snabdijevanju naftom i drugim energentima, velikim zajedničkim projektima, kao i o koordinaciji u svim ključnim oblastima, kako bi, kako je naveo, očuvali mir i sigurnost za građane.
“U vremenima ozbiljnih globalnih sukoba i nestabilnosti, od presudnog je značaja da odgovornom i bliskom saradnjom obezbijedimo stabilnost, energetsku sigurnost i bezbjednost za naše građane”, istakao je Vučić, prenosi Tanjug.
– Dobro smo, koliko možemo biti dobro, ovdje zatočeni na Maldivima. Malo smo zabrinuti i nadamo se da će se situacija uskoro riješiti. U kontaktu sam s Ivonom, suprugom Dade Polumente, i oni su također na Maldivima. Uspjeli su uzeti karte za 8. mart, ali makar imaju povratne letove. Mi za sada nemamo rezervisane karte, ali smo stalno u kontaktu s agencijama kako bismo pronašli bilo kakav let za Srbiju – rekla je Luna.
PROŠLA je ponoć u Washingtonu, no Donald Trump objavio je poruku na svojoj platformi Truth Social. Američki predsjednik poručio je da SAD ima rekordne zalihe streljiva srednje i više srednje razine.
Kako je napisao, danas mu je rečeno da SAD ima praktički neograničene zalihe tog naoružanja.
“Ratovi se mogu voditi zauvijek i vrlo uspješno koristeći samo te zalihe”, poručio je. Optužio je Joea Bidena da je potrošio stotine milijardi dolara američkog novca dajući Ukrajini vrhunsko oružje, a da pritom nije obnovio zalihe. Tvrdi da je on tijekom svog prvog mandata obnovio vojsku i da to nastavlja činiti.
“Sjedinjene Države su dobro opskrbljene i spremne odnijeti VELIKU POBJEDU”, zaključio je.
Grad Bihać započeo je kampanju podizanja svijesti o odgovornom upravljanju komunalnim otpadom s ciljem edukacije građana i unapređenja svakodnevnih navika u oblasti zaštite okoliša.
U narednom periodu kampanja će se provoditi kroz niz komunikacijskih i informativnih aktivnosti, usmjerenih na pružanje jasnih, praktičnih i korisnih informacija o pravilnom odvajanju otpada i odgovornom postupanju s različitim vrstama otpada. Poseban fokus bit će na objavama putem društvenih mreža Grada Bihaća i komunalnog preduzeća Komrad, uz poučne infografike i edukativne sadržaje prilagođene svim generacijama.
Aktivnosti kampanje uključuju i gostovanja predstavnika u televizijskim i radijskim emisijama, kao i objavu PR članaka na lokalnim medijskim portalima, kako bi se osigurala što veća informisanost i uključenost javnosti.
U okviru kampanje planirana je i organizacija posebnih aktivnosti povodom obilježavanja značajnih ekoloških i društveno važnih datuma. Na taj način građani će imati priliku dodatno se informisati i aktivno uključiti u teme zaštite okoliša i odgovornog upravljanja otpadom.
Kroz kampanju će građanima biti dostupne informacije o eko-otocima i podzemnim kontejnerima, reciklažnom dvorištu, kućnom kompostiranju, pravilnom zbrinjavanju krupnog i posebnog otpada, te načinima sprečavanja nastanka divljih deponija.
Cilj kampanje je jačanje zajedničke odgovornosti, zaštita okoliša te stvaranje čišćeg, zdravijeg i uređenijeg Bihaća za sve njegove građane.
RUSKI predsjednik Vladimir Putin danas je razgovarao s četvoricom ključnih čelnika država Perzijskog zaljeva, upozorivši na opasnost da bi američki i izraelski napadi na Iran mogli prerasti u širi regionalni sukob, izvještava CNN.
Nakon razgovora s prijestolonasljednikom Saudijske Arabije Mohammedom bin Salmanom, Kremlj je objavio da su “obje strane izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog stvarnog rizika od širenja zone sukoba, koji je već zahvatio teritorije niza arapskih zemalja i nosi katastrofalne posljedice”.
“Ovo je iznimno opasno”
Putin je naglasio potrebu za diplomacijom kako bi se riješila “iznimno opasna situacija”, dok je, prema tvrdnjama Kremlja, saudijski prijestolonasljednik poručio da bi Moskva, zahvaljujući dobrim odnosima i s Iranom i sa zaljevskim državama, mogla imati stabilizirajuću ulogu.
Rusija je u više navrata osudila američke i izraelske napade te ubojstvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija.
Putin je razgovarao i s predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamedom bin Zayedom Al Nahyanom. “Obje strane naglasile su nužnost prekida neprijateljstava i povratka političkom i diplomatskom procesu”, objavio je Kremlj.
Zabrinutost zbog uvlačenja trećih zemalja
Kremlj je također priopćio da su Putin i katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani u telefonskom razgovoru “izrazili zabrinutost zbog rizika širenja sukoba na Bliskom istoku i opasnosti da se u njega uključe treće zemlje”.
Ruski predsjednik razgovarao je i s kraljem Bahreina, navodi Kremlj.
PREMIJER Andrej Plenković komentirao je sukob na Bliskom istoku između Amerike i Izraela s jedne strane te Irana.
Plenković: Osuđujemo iransku odmazdu
“Tijekom vikenda su održane konzultacije. Jučer je održan ministarski sastanak EU-a, a visoka predstavnica Kaja Kallas dala je izjavu u ime država članica Europske unije. Pomno pratimo dvije operacije, jednu izraelsku i drugu američku.
Naši su predstavnici sudjelovali na sastanku Vijeća sigurnosti. Svi smo osudili odmazdu koja se dogodila od strane Irana prema zaljevskim zemljama, pri čemu mete nisu bile samo vojne baze, nego i drugi objekti koji ni na koji način nisu bili uključeni u operaciju”, rekao je Plenković u programu Europe Today.
Na pitanje novinarke jesu li napadi u skladu s međunarodnim pravom, Plenković nije ponudio konkretan odgovor. “Kao što smo vidjeli, SAD i Izrael napade opravdavaju iscrpljenošću pregovora s Iranom oko nuklearnog programa. Činjenica da Izrael smatra Iran i njihov nuklearani program egzistencijalnom prijetnjom je očito bila razlog pokretanja operacije. Ta operacija nije samo pokrenuta da se unište nuklearna postrojenja, već i s ciljem promjene režima, što je bilo kristalno jasno posljednjih mjeseci vezano uz događanja oko Irana”, poručio je Plenković.
“Teško je izvana procijeniti mogućnost promjene režima u Iranu, ali je jasno da su američki i izraelski napadi usmjereni prema tom cilju”. dodao je.
Plenković: Postoji jedinstvo u Europi
“S obzirom na složenost, veličinu i, rekao bih, dugovječnost aktualnog režima, vrlo je teško izvana procijeniti kakva bi bila unutarnja dinamika kada je u pitanju potencijalna promjena režima. Mislim da ćemo morati neko vrijeme biti razboriti”, smatra Plenković.
Što se tiče europskog stava o tome na vojne operacije SAD-a i Izrael protiv Irana, Plenković kaže da postoji jedinstvo, uz koju iznimku.
“Mislim da su sve izjave koje su do sada dane, uz iznimku jedne ili dvije – bile vrlo, vrlo jasne i jedinstvene. Tako da iz te perspektive mislim da je inicijativu preuzela skupina E3 (Njemačka, Francuska i Velika Britanija), u kojoj su dvije članice Europske unije zbog činjenice da su bile najviše uključene u pregovore s Iranom”, rekao je premijer.
Među državama članicama EU-a, Španjolska je najoštrije osudila američke i izraelske napade na Iran s premijerom Pedrom Sánchezom koji je rekao da napadi “pridonose neizvjesnijem i neprijateljskijem međunarodnom poretku”.
Opskrba preko naftovoda Družba Mađarskoj i Slovačkoj, jedinim članicama Europske unije koje još uvijek uvoze rusku naftu, obustavljena je krajem siječnja pa obje zemlje moraju potražiti alternativne izvore. Budimpešta i Bratislava nastavljaju prozivati Ukrajinu da je prekinula protok nafte Družbom iz političkih razloga, dok Kijev tvrdi da je naftovod oštećen u ruskom napadu.
“JANAF može biti primarni naftovod Budimpešti i Bratislavi”
Plenković je rekao da im sigurnu energetsku opskrbu može osigurati Hrvatska, kao i da su mu predočeni dokazi o oštećenju naftovoda Družbe tijekom posjeta Kijevu na četvrtu obljetnicu ruske agresije na Ukrajinu.
“I to što nam je predstavljeno, po našem mišljenju, izgledalo je kao znatna šteta koju su uzrokovali ruski napadi na Ukrajinu. Tijekom cijelog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine, pozicija Hrvatske prema Mađarskoj i Slovačkoj, ponovljena u više navrata pred svim europskim partnerima, europskim institucijama i Europskom komisijom, bila je da Jadranski naftovod (JANAF) ima puni kapacitet da bude primarni naftovod za za naše susjede koji nemaju izlaz na more, za naše partnere i prijatelje, a ne kao alternativni ili sekundarni, odnosno pomoćni naftovod kako je Mađarska znala govoriti”, rekao je Plenković.
Plenković inzistira da Hrvatska može osigurati “dovoljno sirove nafte koja bi stigla u hrvatsku luku Omišalj, a zatim se transportirala u rafineriju Százhalombattu u Mađarskoj ili u rafineriju u Bratislavi, i to u količini koja bi ako zatreba, pokrila puni kapacitet tih dviju rafinerija, a to je 14 milijuna tona godišnje, plus devet milijuna tona za Srbiju, gdje naftna industrija Srbije ima svoju rafineriju u Pančevu”.
Premijer je ponovio da je JANAF pouzdan, da ima puni kapacitet. “Prema našoj procjeni je po pitanju transportnih naknada tri puta jeftiniji od Družbe”, dodao je.
