Tužnu vijest o njegovoj smrti za naš portal potvrdila je njegova Dika Bejdić, novinarka u penziji.

Dervišević je iza sebe ostavio bogat književni rad i dubok trag u kulturnom životu Bihaća i Bosne i Hercegovine. Bio je autor brojnih zbirki poezije, proznih djela, romana i knjiga za djecu, a generacije čitalaca odrastale su uz njegove stihove i priče.

Husein Dervišević rođen je u Bihaću 28. decembra 1948. godine. Više od pola vijeka živio je i stvarao u svom rodnom gradu te je objavio više od dvadeset naslova – od poezije i pripovjedaka do romana i slikovnica za djecu. Njegov roman za djecu „Prodavač osmijeha“ proglašen je knjigom godine 1984. na književnoj manifestaciji „Pjesnička drugovanja“, nakon čega je preveden i uvršten u mađarsku školsku lektiru.

Osim književnosti, bliska mu je bila i muzika, posebno rokenrol, pa ga mnogi Bišćani pamte i kao voditelja radijskih emisija posvećenih toj vrsti muzike.

Dobitnik je više književnih priznanja, a 2021. godine dodijeljena mu je i prestižna međunarodna nagrada „Branko Radičević“.

Među njegovim najznačajnijim djelima su: „Praznik“ (1969), „Nigdina“ (1973), „Kad me uzma luda rima“ (1978), „Napadne basne“ (1979), „Medvjed ima dječje srce“ (1980), „Prodavač osmijeha“ (1983), „Grob-mladoženja i druge priče“ (1984), „Demonska plavet“ (1988), „Ćuti i plivaj“ (1990), „Ulicom Bišća“ (1997), „Borhes i mjesečina“ (2003), „Čudesno putovanje Hipa i Hopa“ (2004), „Snovi za večeru“ (2007), „Čitač samoće“ (2008), „Pseći bluz“ (2009), „Porijeklo nule“ (2012), „Cross-Road Blues“ (2019), „Reciklaža nije laža“ (2020) i „Ponavljanje gradiva“ (2021), kao i brojna druga djela koja su obilježila savremenu književnost ovih prostora.

O vremenu i mjestu posljednjeg ispraćaja javnost će biti naknadno obaviještena.

U bihaćkoj Mjesnoj zajednici Sokolac danas je obilježena 31. godišnjica oslobađanja ovog naselja. To je bila prilika da građani, predstavnici boračkih organizacija, porodice poginulih boraca, kao i gradonačelnik Elvedin Sedić zajedno s vijećnicima Gradskog vijeća, odaju počast pripadnicima 5. korpusa Armije R BiH, MUP-a i HVO-a, čija je odlučnost imala presudnu ulogu u odbrani Bihaća.

Oslobađanje Sokoca imalo je izuzetnu stratešku važnost, a prethodile su mu zahtjevne vojne operacije u kojima je učestvovao cijeli 5. korpus – od deblokade ratne bolnice, oslobađanja Vedrog polja i podplješevičkih sela, do osiguranja vodovoda Klokot. Time je spriječen plan agresora da zauzme Bihać i slomi otpor njegovih branitelja.

„Sokolac je simbol otpora, hrabrosti i odlučnosti da se brani ono što je naše. Prije 31 godinu ovdje se nije branilo samo jedno naselje, branio se Bihać, branila se ideja slobode i dostojanstva. Zahvaljujući hrabrosti pripadnika 5. korpusa Armije R BiH, MUP-a i HVO-a, agresorski plan o zauzimanju Bihaća zauvijek je zaustavljen. Dva i pol mjeseca okupacije ostavila su teške posljedice, ali nisu slomila duh ljudi ovog kraja. Danas, tri decenije poslije, naša je obaveza da njegujemo kulturu sjećanja i budemo dostojni njihove žrtve“, poručio je gradonačelnik Sedić.

Tokom programa položeno je cvijeće na spomen-obilježje poginulim borcima i šehidima, čuvajući uspomenu na njihovu hrabrost i trajnu obavezu da se vrijednosti za koje su dali živote prenose budućim generacijama.

(Grad Bihać)

Izgradnja aerodroma u Bihaću nije lokalni hir nas Krajišnika, već strateški projekt od značaja za cijelu Federaciju Bosne i Hercegovine, kaže za „Dnevni avaz“ Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća, lider regionalnog pokreta POMAK.

Bihaćki aerodrom, projekt koji se već duže od decenije najavljuje kao „kapija Krajine“, ušao je u 2026. godinu kao poligon za brutalne političke obračune kantonalne i entitetske vlasti. Nakon što je do sada izdvojeno gotovo 50 miliona KM, projekt još nema ni građevinsku dozvolu.

Ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, Adnan Habibija, posjetio je općinu Ključ kako bi se upoznao sa aktuelnim stanjem sigurnosti na području Treće policijske uprave. Tokom posjete održani su sastanci sa načelnikom Treće policijske uprave Bahrudinom Dželalagićem, komandir Policijske stanice Ključ Enesom Draganovićem, te šefom Odsjeka za administraciju Ključ Šabanom Koljićem, na kojima su razmatrani sigurnosni izazovi, rezultati rada policijskih službenika i kontinuirane mjere za očuvanje sigurnog okruženja za građane.

Poseban akcenat stavljen je na preventivno djelovanje policije, unapređenje saradnje sa lokalnom zajednicom i jačanje povjerenja između građana i policijskih struktura. Ministar je izrazio zadovoljstvo profesionalizmom i posvećenošću policijskih službenika u zaštiti građana i njihove imovine.

Habibija je tokom boravka u Ključu razgovarao i sa načelnikom općine Jasminom Musićem i predsjedavajućim Općinskog vijeća Alenom Šehićem o unapređenju saradnje između lokalne zajednice i Ministarstva te realizaciji zajedničkih projekata za podizanje nivoa sigurnosti.

Predstavljen je i projekat Ministarstva unutrašnjih poslova „Sigurni gradovi USK“, koji ima za cilj uspostavljanje savremenog sistema video-nadzora u svim gradovima i općinama Unsko-sanskog kantona. Projekat omogućava efikasniji rad policije, brže reagovanje u kriznim situacijama i snažnije preventivno djelovanje u sprječavanju krivičnih djela i narušavanja javnog reda i mira.

Predstavnici Grada nastavili su obilazak uspješnih bihaćkih privrednika, s ciljem jačanja partnerskog odnosa između Gradske uprave i realnog sektora te stvaranja ambijenta koji podstiče nova ulaganja i zapošljavanje.

U okviru današnjih posjeta obišli su kompanije „Sani Global“ i „Fenstertreff – Prozor Pašić“, dvije firme koje svojim radom i rezultatima potvrđuju da Bihać ima stabilnu i perspektivnu proizvodnu bazu.

Kompanija „Sani Global“ ove godine obilježava 30 godina uspješnog poslovanja, čime potvrđuje kontinuitet, kvalitet i otpornost na tržišne izazove. Istovremeno, zapošljavaju oko 60 radnika i, na području Bihaća, raspolažu s dva pogona orijentisana na doradu šperploča i izradu masivnih ploča. Tokom sastanka, predstavnici kompanije upoznali su gradonačelnika Sedića i savjetnika Kajtezovića s interesom za otvaranje fabrike šperploče na području grada, što bi predstavljalo značajan iskorak u razvoju drvoprerađivačkog sektora i otvaranju novih radnih mjesta.

S druge strane, firma „Fenstertreff – Prozor Pašić“, s 12 uposlenih, specijalizirana je za proizvodnju ALU i PVC stolarije, te predstavlja primjer porodičnog biznisa koji se uspješno pozicionirao na tržištu zahvaljujući kvaliteti, pouzdanosti i profesionalnom pristupu.

Kako je istaknuto, kontinuiran dijalog s domaćim kompanijama temelj je održivog ekonomskog razvoja, a opredjeljenje Grada je biti partner onima koji stvaraju novu vrijednost, zapošljavaju sugrađane i investiraju u budućnost Bihaća.