Pripadnici MUP-a Unsko-sanskog kantona 23. januara 2017. godine u akciji kodnog naziva “Registrator”, uhapsili su 13 osoba, te pretresli prostorije Službe za zapošljavanje USK.

Među uhapšenima su bili bivši v. d. direktora Zavoda Anando Bakal, kao i njegovi prethodnici Mesud Mešić, Ramo Sulić i Edin Ferizović. Sve uhapšene osobe tada su bili uposlenici ili nekadašnji uposlenici Službe za zapošljavanje USK, koji su bili raspoređeni na rukovodećim pozicijama.

Oni se bili osumnjičeni za krivična djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja, te krivotvorenje službenih isprava.

Akcija je izvedena po nalogu Kantonalnog tužilaštva u Bihaću, a nakon višegodišnje istrage, tada osumnjičeni Anando Bakal, redakciji Faktora poslao je presudu Općinskog suda u Bihaću u kojoj se navodi:

– Na pretresu održanom u Sudu u Bihaću 6. jula 2023. godine zastupnik optužbe je odustao od u odnosu na optužene: Ananda Bakala, Medinu Kurić i Aidu Piralić i to u odnosu na sve tačke koje su imenovanima bile stavljene na teret optužnicom. S obzirom na navedenu činjenicu, u odnosu na ove optužene postupak je razdvojen i donesena je predmetna odluka.

Imajući u vidu činjenicu da je tužilac u toku glavnog pretresa odustao od optužbe: Ananda Bakala, Medinu Kurić i Aidu Piralić, sud je donio presudu da se odbija optužba.

Iz Općinskog suda Bihać potvrdili su da je presuda u predmetu Anando Bakal pravosnažna, uz napomenu da se radi o odbijajućoj presudi (presuda kojom je optužba odbijena), jer je tužilac odustao od optužbe.

S obzirom na to da je Općinski sud u Bihaću donio presudu u kojoj se optužba odbija odlučeno je da će se troškovi sudskog postupka isplatiti iz budžeta Općinskog suda Bihać.

Izvor: Faktor.ba / Visoko.ba

Za malinare u Unsko-sanskom kantonu (USK) ne prestaju problemi.

Krajem mjeseca počinje berba prvih ovogodišnjih plodova, a otkupljivači proizvođačima ne žele platiti više od dvije i po do tri KM po kilogramu.

Kazao nam je to Emir Mahmutović, predsjednik Udruženja proizvođača jagodičastog voća u USK, navodeći kako će najnoviji potez otkupljivača najvjerovatnije uništiti proizvodnju maline u ovom kantonu.

– Otkupljivači ovakav svoj potez pravdaju time što oni, prilikom prodaje, ne mogu dobiti odgovarajuću cijenu ploda. Ako ovako ostane, to će biti najteža godina za malinare i vjerujem da će mnogi odustati od dalje proizvodnje – ističe Mahmutović

Dodaje kako se takva cijena maline nikako ne isplati proizvođačima koji će, dok plate berače i repromaterijal, otići u minus.

– Nude nam dvije i po do tri KM po kilogramu, a mi berača, ako ga i nađemo za tu cijenu, plaćamo po marku za kilogram ubranog ploda. On dnevno u prosjeku ubere između 50 i 70 kilograma za osam sati i trebate mu platiti od 50 do 70 KM. Dok još platimo repromaterijal, sadnju, mi smo u debelom minusu – navodi Mahmutović.

Proizvodnja maline u USK posljednjih godina smanjena je zbog niza problema sa kojima su se proizvođači susretali.

– Mi smo i prošle godine imali problema sa otkupnom cijenom. Prvobitno je dogovoreno osam, a na kraju nam je isplaćeno pet KM, pa smo nekako, uz pomoć poticaja, pregurali. Cijena ove godine je katastrofalno niska i nijednom proizvođaču se ona ne isplati jer ga uvodi u dugove. Zbog toga je veliki broj njih odustao od dalje proizvodnje ili se preusmjerio na proizvodnju jagoda. Međutim, zbog poplava koje su nas proljetos zadesile, mnogi zasadi su poplavljeni. Samo na području bihaćke općine, gdje je zasađeno 20 hiljada kvadrata, u poplavama je uništeno više od 70 posto jagode – naglasio je Mahmutović.

(faktor.ba)

Dana 29.08.2023. godine u prostorijama Uprave policije MUP-a USK-a održan je radni sastanak na kojem su bili prisutni v.d komesar samostalni inspektor Jusuf Mešić, predstavnici Granične policije BiH, Terenski ured Grahovo i Granične policije Izačić.

Naime, sastanak je iniciran u vezi implementacije potpisanog sporazuma o pružanju pomoći i operativnoj saradnji u nadzoru granice između Granične Policije BiH i MUP-a USK-a.

Na sastanku je bilo riječi o trenutnim migracijama, ilegalnom prelasku državne granice, a koji problemi su indirektno povezani sa pojačanim kontrolama od strane policije iz Hrvatske, a što je za posljedicu prouzrokovalo duža čekanja građana na graničnim prelazima Izačić i Velika Kladuša, na ulazu i izlazu na teritoiriju BiH.

U cilju poduzimanja mjera i radnji u skladu sa potpisanim sporazumom, na sastanku je dogovoreno da će u narednom periodu biti organizirane zajedničke policijske patrole, koje će vršiti pojačan nadzor i kontrolu u pograničnom pojasu.

Domu zdravlja Bihać obratio se 48-godišnji muškarac zaleći se na bolove nastale od ugriza psa.

Naime, muškarca je pas ugrizao na lokalnoj cesti u bihaćkom naselju Pokoj.

Kako saznajemo, pas je u vlasništvu jednog od komšija, te je istrčao iz dvorišta i ugrizao 48-godišnjeg muškarca.

Isti je primljen u Dom zdravlja Bihać gdje su mu konstantovane lakše tjelesne povrede, te je nakon ukazane liječničke pomoći otpušten na kućno liječenje.

(dijasporainfo.net)

Pored zavidnih ljepota koje su osnov dolazaka turista u naš grad, brojne turiste je privukao i bogat kalendar ljetnih dešavanja. Bez premca NP “Una” je ono što privlači najveći broj turista ali su tu i brojni drugi sadržaji: manifestacije, izložbe, predstave, koncerti, sportska natjecanja, koji su “doveli” značajan broj posjetilaca.

Nakon gotovo dvogodišnje pauze, zbog pandemije koronavirusa, grad Bihać je u turističkom smislu ponovo oživio. Značajan broj posjetilaca zabilježen je već u protekloj godini a prema trenutnim podacima ova bi godina mogla biti rekordna. Na to upućuju zvanične brojke prijavljenih gostiju. Posjećenost je zasigurno i veća jer znamo da ove “zvanične” brojke ne odražavaju realno stanje na terenu.

To nam je potvrdio i Amarildo Mulić, direktor JP Nacionalni park “Una” Bihać, poduzeća koje osim što radi na zaštiti i očuvanju prirodnih vrijednosti, paralelno radi i na stvaranju uvjeta za razvoj održivog turizma u području nacionalnog parka kroz uređenje posjetilačkih zona: Štrbački buk, Kulen-Vakuf i Martinbrod, koje su ujedno i najatraktivnije na ovom zaštićenom području.

Sa skromnih 2.500 posjetilaca u 2011. broj turista u 2022. dostigao cifru od 128.000

– Radimo kontinuirano na promociji NP “Una” i svih njegovih vrijednosti, turističkoj ponudi ne samo NP već i cjelokupnog područja, kako grada Bihaća tako i Unsko-sanskog kantona. Prisutni smo na najznačajanijim sajmovima u Bosni i Herecgovini i regionu ali i nekim eminentnim tržištima u Evropi. Konstantno smo u komunikaciji sa partnerima, turističkim operaterima, agencijama i na taj način promoviramo naše potencijale. Kroz period od 12 godina, tj. od početka rada JP NP “Una” Bihać, definitivno se potvrdilo i dokazalo da je NP “Una” postao nezaobilazan faktor kada je privredni razvoj ovog dijela BiH u pitanju. NP “Una” je sada među pet najatraktivnijih bh. turističkih destinacija. Ono što sam govorio 2011. godine, da će za određen vremenski period, NP “Una” postati generator razvoja ovog dijela Bosne i Hercegovine, posebno turističko-ugostiteljskog sektora, odnosno uslužnog sektora, se i potvrdilo. Tu su mnogobrojni indikatori na terenu. U međuvremenu je došlo do, slobodno mogu reći desetorostrukog povećanja, smještajnih kapaciteta na području NP, grada Bihaća i USK tako da sada imamo preko 500 smještajnih jedinica koje se nude, odnosno prodaju na internet platformama. Turizam na području grada Bihaća, kao grana privrede, bez obzira na statističke pokazatelje koji nisu usklađeni sa realnim stanjem, odnosno ciframa kada je u pitanju turistička djelatnost, turistički promet i turistička potrošnja, slobodno možemo reći da je jedna od najvažnijih grana privrede u ovom dijelu BiH, ističe Mulić.

(usnkrajina.com.ba)

Posljednji vikend u augustu bilježe se i velike gužve na graničnim prijelazima, a u nedjelju u jutarnjim satima naročito su vidljive gužve na izlazima iz Bosne i Hercegovine.

Dok jutarnji sati na graničnim prijelazima koji vode prema Bosni i Hercegovini prolaze relativno bez gužve, sa druge strane granice situacija je potpuno drugačija.

Naime, kao na južnim tako i na sjevernim izlazima iz Bosne i Hercegovine bilježe se velike gužve na graničnim prijelazima.

Gužve se bilježe na području Krajine, gdje su kolone automobila od ranih jutarnjih sati vidljive na graničnim prijelazimaMaljevac i Izačić.

Čitatelji portala javljaju kako su na izlazu iz BiH na Graničnom prijelazu Izačić formirane kilometarske kolone i da se čeka oko četiri sata.

Brojni automobili mogu se primijetiti i na graničnim prijelazima na južnim izlazima iz Bosne i Hercegovine, a najveće gužve zabilježene su na prijelazima Bijača (Nova Sela) te Metković.

U poslijepodnevnim satima očekuju se velike gužve i na izlazima iz Hrvatske te se vozači mole za strpljenje.

(dijasporainfo.net)

Sredstva iz Programa finansijske konsolidacije Vlade Federacije BiH u iznosu od 3,2 miliona maraka koja su dodijeljena Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću biti će iskorištena za izgradnju novog objekta za Centar urgentne medicine, na čijem će sadašnjem mjestu biti osposobljena interventna kardiologija…
BIHAĆ, 27. augusta – Povod za ovaj, kako ga nazivaju generacijski projekt, jeste rekonstrukcija i proširenje već postojećih bolničkih odjela u centralnoj zgradi kantonalne bolnice. Jedan od odjela je i Kardiologija uz koju će biti smješten Interventni odjel.

U toku je izrada idejnog rješenja, a iz resornog ministarstva je upućena nota Kantonalnoj bolnici u kojoj se preporučuje dodatna edukacija osoblja u Centrima interventne kardiologije, poput onog u Tuzli. Educiranim kadrovima i novim odjelom bi se, prema riječima Ermina Goretića, direktora kantonalne bolnice, pacijentima sa srčanim problemima povećala šansa za preživljavanje i brži oporavak.

Renoviranje odjela u ‘Foči’ – centralnoj zgradi Kantonalne bolnice, ne koče finansije, kako nam je kazao ministar finansija u Vladi USK-a Muris Halkić, jer je njih već osigurala Vlada Federacije i riječ je o sredstvima iz Programa finansijske konsolidacije za 2024. godinu u visini od 3,2 miliona maraka. Problem, koji može usporiti zamišljene planove, se ponavlja i teško je rješiv, a radi se o nedostatku građevinskih firmi.

Nedostatak ponuđača radova najbolje se vidi u primjeru Javnog poziva za rekonstrukciju odjela porodilišta, koji je raspisan čak 7 puta, posljednji 8 je još uvijek otvoren, dosad se za izvođenje traženih radova nije prijavila niti jedna firma.

(rtvusk.ba)