Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova komentirala je dešavanja u BiH te je prozvala šefa bh. diplomatije Elmedina Konakovića povodom slučaja njemačke ministrice Anne Lührmann.
Tokom brifinga u Moskvi, Zaharova se osvrnula na izjave Konakovića u kojima navodi kako iza cijelog plana protjerivanja njemačke ministrice iz Banje Luke stoji “ruski potpis. Tim povodom, poručila je kako Konaković na ovaj način želi pridobiti naklonost Zapada.
“Teško je zamisliti šta je tačno motivisalo gospodina Konakovića da razmišlja o ovoj temi: želja da se zadobije naklonost zapadnih sponzora ili jednostavno želja da čitavom svijetu demonstrira svoju sposobnost da izmišlja laži”, rekla je Zaharova na današnjem brifingu.
Ona je dodala da je Konaković preuzeo inicijativu da se potpiše za “pećinsku rusofobiju”, zbog čega se, kako navodi, sada stide čak i njegovi zaposleni u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
“Odlučno odbacujemo ove insinuacije koje imaju cilj napuhivanje nepostojeće ‘ruske prijetnje’. Predlažemo da autori klevetničkih izjava odustanu od provokacija i povežu svoje postupke sa stvarnim težnjama naroda u toj zemlji, koji nastoje da razviju prijateljske odnose sa Rusijom”, poručila je Zaharova.
Na konferenciji za medije koja je održana 5. aprila, Konaković je govorio o skandalu u Banjoj Luci te je zatražio i promptno djelovanje EUFOR-a.
“Dodik je bio spreman lišiti slobode i života ministricu Lührmann, o tome više nema nikakve kalkulacije”, ocijenio je.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ubrzalo je rad na predmetu protiv Milorada Dodika koji se odnosi na kupovinu vile na Dedinju, afere u kojoj se ovaj bjegunac od bh. pravosuđa i predsjednik eniteta RS sumnjiči, između ostalog, i za pranje novca, saznaje Raport.
Dokazi Tužilaštva
Iako Dodik godinama tvrdi da je tu sve čisto, da je kredit uredno podigao i da ga uredno vraća, dokazi Tužilaštva BiH i Finansijsko obavještajnog odjela SIPA-e (FOO) ipak pokazuju drugačije. Zvanično se sumnjiči i za krivično djelo primanje dara i drugih oblika koristi i zloupotreba položaja – pranje novca.
Dodik se trebao 2. aprila po pozivu Tužilaštva BiH pojaviti na ispitivanju, ali je to izignorisao. Kao i pozive za napad na ustavni poredak, zbog čega je za njim raspisana centralna potjernica.
Postoji opravdana sumnja da je Dodik, prema informacijama Raporta, oprao više od 1,4 miliona maraka (750.000 eura). Postupajuća tužiteljica, kako saznajemo, ima dovoljno dokaza da podigne optužnicu. Čak i bez dokumentacije iz Srbije, koju ova zemlja odbija poslati više od tri godine putem međunarodnopravne pomoći.
Naravno, preduslov je da se Dodik ispita. Zato i jeste traženo od pravosuđa Srbije da Dodik bude ispitan u Beogradu, s obzirom da ne želi dati izjavu Tužilaštvu BiH. To je čak javno potvrdio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdeći da su “strane službe našle neke ljude u sistemu Srbije da ispitaju Dodika”.
S druge strane, Dodikovi advokati traže da se sve pošalje Tužilaštvu RS, ali će predsjednik RS, kako saznajemo uskoro naći i na novoj centralnoj potjernici po zahtjevu Tužilaštva BiH. Uporedo s tim, Tužilaštvo priprema i radi na zahtjevu za crvenom potjernicom Interpolu. Prvi pokušaj raspisivanja crvene međunarodne potjernice je odbijen, jer Interpol odbija da postupa po krivičnim djelima koja se vode kao politička. U predmetu ‘vila Dedinje’, situacija je drugačija jer se tu Dodik sumnjiči za kriminal.
Krivično djelo pranje novca neće biti prepreka za Interpol i da po zahtjevu bh. pravosuđa objavi potjernicu. Tužilaštvo će, kao i slučaju neodazivanja u slučaju napad na ustavni poredak tražiti privođenje i potjernicu “jer je nedostupan pravosudnim organima”.
Dodik je vilu u elitnom Beogradskom naselju Dedinje, podsjećamo, kupio 14. maja 2007. godine za, kako je tada rečeno, 750.000 eura. Tada je tvrdio da je nekretninu platio novcem od kredita u Pavlović banci, međutim, kako se na kraju ispostavilo, kredit u toj banci podigao je tek godinu kasnije, tačnije 27. juna 2008. godine.
Aneksi ugovora nisu valjani
U prevodu, Tužilaštvo ima dokaze da je Dodik kupovinu vile Dedinje želio opravdati fiktivnim kreditom koje je podigao u Pavlović banci. Jer, dokazi su jasni. Vilu je kupio 2007., kredit u Pavlović banci podigao 2008, a upisao hipoteku tek 2009.godine.
Suština je da Dodik navodne rate kredita vraćao u kešu, putem kurira i vozača koje je slao u Beograd. Tužilaštvo BiH ima iskaze svjedoka koji su boravili u ovoj instituciji u proteklom periodu. Neki su iskaze dali početkom marta. Aneksi ugovora i dokazi koje je donosio Dodik 2022.godine, o ugovoru s bankom, uopće ne idu u njegov prilog niti su vjerodostojni. Novi svjedoci to su i potvrdili.
Donia Souissi iz GNK Bratstvo – biser golmanske škole “Gogi 1937” koji osvaja poziv reprezentacije BiH
Već godinu dana Donia Souissi, djevojčica rođena 2013. godine, trenira u golmanskoj školi “Gogi 1937”, a njen napredak je – prema riječima trenera – nevjerovatan. Igra na poziciji golmana za GNK Bratstvo iz Bosanske Krupe, a uprkos svojim mladim godinama već se ozbiljno nameće kao budućnost ženskog fudbala u Bosni i Hercegovini.
Njen trud, radna etika i nevjerovatna želja nisu ostali nezapaženi. Treneri ženske omladinske reprezentacije BiH pozvali su je čak pet puta na okupljanje, iako je dvije godine mlađa od ostalih djevojčica koje dolaze na ta okupljanja. Selektor Mirko Đurica, kako saznaje Biscani.net, ozbiljno računa na Doniju i prati njen razvoj iz okupljanja u okupljanje.
Ovaj uspjeh je potvrda kvaliteta rada u golmanskoj školi “Gogi 1937”. Kako poručuju iz ove škole, Donijin primjer jasno pokazuje da se uz pravi pristup, stručan rad i puno truda mogu postići ozbiljni rezultati – čak i u tako ranoj dobi.
– Donia je primjer da se uz ispravan rad, volju i odricanje može doći do ozbiljnih rezultata. Ponosan sam što imam priliku da radim s ovakvim talentom – poručio je trener iz škole “Gogi 1937”, dodavši da im Donijin uspjeh daje dodatnu snagu da nastave još jače i bolje.
U vremenu kada se često govori o nedostatku talenata, priča o Doniji Souissi daje nadu i potvrđuje da se vrhunski rezultati itekako mogu graditi već od najranijih fudbalskih koraka.
Nemojte očekivati od nas da mi degradiramo odluke Suda BiH i da izmišljamo razloge zašto da se to ne uradi.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se medijima nakon sastanka s visokom predstavnicom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas (Kallas).
Komšić se zahvalio Kalas na posjeti Bosni i Hercegovini, a onda je odgovorio na izjave Željke Cvijanović.
– Nemaju potrebe da nas upozoravaju, jer mi ne radimo ništa što ugrožava teritorijalni integritet. U kosmopolitskom Sarajevu samo govore uhapsi, sankcioniši – rekla je Cvijanović.
Nakon nje je riječ dobio Komšić.
– Nemam stvarno namjere ni želje ni volje da “gasim vatru benzinom”, ali imam potrebu da odgovorim na ovo što je Cvijanović rekla.
Sud je rekao “hapsi“. Nismo mi rekli “hapsi“, Sud je rekao kao institucija Bosne i Hercegovine, koja je nadležna za to. Nemojte očekivati od nas da mi degradiramo odluke Suda BiH i da izmišljamo razloge zašto da se to ne uradi.
Još jednom našoj gošći i članovima njene delegacije zahvaljujem – rekao je Komšić.
SVI DJELATNICI Ministarstva vanjskih i europskih poslova, uhićeni u akciji USKOK-a i Ureda europskog tužitelja, na ispitivanju su priznali krivnju, doznaje Index.
Sedmero uhićenih djelatnika koji su lažirali račune za hotele i putne naloge počeli su jedan za drugim priznavati da su krivi za ono što im USKOK i EPPO stavljaju na teret i na kraju su svi priznali krivnju.
Kako su jutros potvrdili EPPO i USKOK, hitne dokazne radnje proveli su u suradnji s Policijskim nacionalnim uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK), nakon kriminalističkog istraživanja moguće zlouporabe položaja i ovlasti u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Te zloupotrebe uključuju sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost (ISF) i Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Sedmorku se tereti za ukupnu štetu od gotovo 30 tisuća eura.
Lažni hotelski računi
EPPO i Uskok su izvijestili da se sedmorica službenika Ministarstva u obje paralelno vođene istrage sumnjiče za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti.
Uskok je priopćio da su istragom obuhvaćena petorica hrvatskih državljana u dobi od 37 do 57 godina zbog sumnje da su od ožujka 2019. do 29. studenoga 2024., kao službenici MVEP-a, nakon službenih putovanja u inozemstvu, sukladno zajedničkom dogovoru, sačinjavali lažne račune kojima su neistinito prikazali uvećane troškove smještaja.
Prema sumnjama Uskoka, 44-godišnjak i 53-godišnjak su nakon službenog putovanja u Njemačku izradili dva lažna hotelska računa te jedan lažni hotelski račun nakon službenog putovanja u Irsku.
Također su 44-godišnjak i 43-godišnjak izradili dva lažna hotelska računa nakon službenog putovanja u Srbiju, dok su 44-godišnjak, 43-godišnjak i 57-godišnjak izradili tri lažna hotelska računa sa službenog putovanja u Bosnu i Hercegovinu. Uz to, 44-godišnjak i 37-godišnjak sumnjiče se da su izradili dva lažna računa nakon službenog putovanja u Rumunjsku.
Na temelju lažnih računa, sumnja Uskok, podnosili su zahtjeve za putne troškove koji su im odobreni i plaćeni, čime su sebi pribavili nepripadnu imovinsku korist, dok su državni proračun oštetili za 3582 eura.
U Uskoku navode da su u odnosu na četvoricu zaposlenika MVEP-a donijeli rješenje o određivanju mjera zabrane obavljanja poslovne aktivnosti.
EPPO: Dvojac lažirao račune u 24 navrata
EPPO je pak priopćio da su dvojica osumnjičenika iz njihovog dijela istrage oko lažnih računa uhićena danas nakon istražnih radnji provedenih u suradnji s Uskokom.
Europsko tužiteljstvo sumnja da je dvojac, od srpnja 2020. do kraja rujna 2024., bio uključen u neovlaštene financijske malverzacije vezane uz njihova službena putovanja u inozemstvo, a koja su se odnosila na projekt ugradnje sigurnosne opreme za diplomatske misije i konzularne urede u inozemstvu.
Riječ je, ističe EPPO, o projektu sufinanciranom sredstvima Fonda za unutarnju sigurnost – Instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i vize i Državnog proračuna RH.
Europsko tužiteljstvo sumnja da je dvojac u 24 navrata krivotvorio hotelske račune, unoseći netočne podatke o imenu primatelja računa, broju noćenja i troškovima smještaja. Potom su krivotvorene račune prilagali službenim putnim nalozima kako bi prijevarno ishodili naknadu putnih troškova.
Na temelju tako krivotvorene dokumentacije isplaćeno im je oko 26.000 eura neopravdanih putnih troškova, od čega se polovina isplaćenog iznosa odnosi na Fond za unutarnju sigurnost Unije.
Sva sedmorica osumnjičenih su, kako se neslužbeno doznaje, na ispitivanju pred tužiteljima priznala krivnju.
Modus operandi
Aferu u MVEP-u je, kako smo ranije doznali, otkrio njihov izvanredni unutarnji nadzor, točnije interna inspekcija. Pretraženi su uredi osumnjičenih u zgradi ministarstva. Modus operandi je bio sljedeći: odlazili bi na putovanja, tamo dijelili jednu sobu, a kada su se vraćali, ispostavljali bi fakture za dvije odvojene sobe.
Tako su po putovanju uspjeli izvući između 200 i tisuću eura. Na sporna putovanja išli su između 2019. i 2024. godine, i to u Njemačku, Irsku, Srbiju, Rumunjsku i BiH.
Nakon što su pretraženi uredi u ministarstvu, osumnjičeni su dovedeni u USKOK na ispitivanje.
Ministarstvo: Uočili smo nepravilnosti na putnim nalozima
“Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske je krajem siječnja ove godine, a nakon provedene opsežne analize svojih stručnih službi, prijavilo USKOK-u uočene nepravilnosti vezane uz obračun putnih naloga nekolicine djelatnika iz tehničke domene informatičke potpore MVEP-a. U tijeku je postupanje nadležnih institucija”, priopćili su iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Iz Ministarstva se doznaje da nitko od osumnjičenika nije poznat široj javnosti.
Odluka o daljnjim postupanjima nakon ispitivanja
Ured europskog javnog tužitelja i USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost, priopćili su.
Iz Ureda EU tužitelja dodaju da do tada neće biti objavljivane nikakve dodatne pojedinosti.
Policijskoj stanici Travnik jučer je prijavljeno u 06:35 sati da je došlo do požara na porodičnoj kući u mjestu Dub, vlasništvo S.H. i da se u kući nalazilo više osoba, saopćeno je iz MUP-a SBK.
Odmah po zaprimanju prijave na lice mjesta su izašli službenici policije, kao i pripadnici vatrogasne jedinice i Doma zdravlja Travnik.
Izlaskom na lice mjesta službenici policije su potvrdili navode prijave, te ustanovili da su tjelesne povrede zadobili S.M.rođen 1988.godine, D.M. rođena 1995.godine, H.H. rođena 1972.godine i dvoje djece, koji su odmah prevezeni u Kantonalnu bolnicu Travnik i bolnicu Nova Bila.
U saradnji sa nadležnim Kantonalnim tužilaštvom policijski službenici Sektora kriminalističke policije poduzimaju mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti u vezi ovog događaja.
Kako se nezvanično saznaje muškarac je nakon svađe sa suprugom, došao u punčevu kuću, razvalio vrata, polio benzinom i potom je zapalio, dok su se u njoj nalazili njegova supruga, djeca, i punica. Povrijeđeni su zadobili opekotine.
Vučić je istaknuo da je Janković rođen u Srbiji i ima srpsko državljanstvo te da SNS na nadolazećim izborima može očekivati Jankovićevu, ‘ne samo verbalnu pomoć, već i više od toga‘.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je u nedjelju mandatara za sastav buduće srbijanske vlade, povjerivši tu obavezu endokrinologu Đuri Macutu, a tom je prilikom Vučić govorio o svojoj saradnji s aktuelnim gradonačelnikom Ljubljane Zoranom Jankovićem. Vučić je tada potvrdio da je Janković odbio ponudu da on bude premijer, no čini se da Vučić na njega računa kao svojeg političkog nasljednika na čelu Srbije, piše Nova.rs.
Za vrijeme rasprave o izboru novog mandatara, Janković je dugo slovio kao favorit, a Vučić je rekao da neće doći u Beograd zato što mu mandat za gradonačelnika Ljubljane ističe u oktobru. Nova.rs piše da je Vučić s Jankovićem pregovarao nekoliko dana te da je dogovor bio ‘na dohvat ruke‘.
– Janković je u jednom trenutku prihvatio da bude mandatar, a onda je zatražio dodatno vrijeme da razmisli. Vučiću se žurilo, što zbog rokova, što zbog činjenice da se u javnosti sve češće govorilo o prelaznoj Vladi Srbije. Na kraju je donesena odluka da se izabere neko drugi, ali s Jankovićem nije zatvorena priča, naprotiv, rekao je izvor Nove.rs.
Isti izvor tvrdi da će Janković sigurno biti dio Vučićevog pokreta nakon što mu istekne mandat u Ljubljani, a ozbiljno će ga se razmatrati i kao kandidata za predsjednika Srbije na izborima 2027. godine.
– Na sastanku je iznesena ideja o Zoranu Jankoviću kao potencijalnom kandidatu. Naravno, bit će do tada još puno imena u opticaju, ali je Vučić u ovom trenutku pokazao da je i te kako raspoložen da to bude upravo Zoran Janković, kaže sagovornik Nove.rs.
Vučić je istaknuo da je Janković rođen u Srbiji i ima srpsko državljanstvo te da SNS na nadolazećim izborima može očekivati Jankovićevu, ‘ne samo verbalnu pomoć, već i više od toga‘.
– Volio bih da nekad nešto u budućnosti radimo da on bude glavni, a ja da mu pomažem, da radimo zajedno. Vidjet ćemo, rekao je Vučić.
Podsjetimo, Janković je i ranije odbijao politički angažman u Srbiji, primjerice, kada je bio pozvan da se kandidira za gradonačelnika Beograda.
Janković se s Vučićem već neko vrijeme u javnosti predstavlja kao bliski prijatelj, a 2022. ga je Vučić odlikovao Sretenjskim ordenom trećeg stepena. Janković je u Srbiji čest Vučićev gost u službenim, ali i neformalnim prilikama, što se često moglo vidjeti na društvenim mrežama.
Osim toga, i ljudi Vučićevog bliskog okruženja često su u Ljubljani. Ljubljana također postaje i omiljena destinacija kapitala i iz Republike Srpske i ljudi bliskih Miloradu Dodiku. Janković je Vučiću izrazio podršku i kad su se počeli zahuktavati protesti u Srbiji, što je izazvalo negodovanje u Ljubljani pa su mnogi poručili da Jankovićevo prijateljstvo s Vučićem nije stav Ljubljane.
Janković je na čelu Ljubljane skoro 20 godina.
Nova.rs podsjeća i na afere povezane sa Zoranom Jankovićem pa kao jedan od primjera navodi pretres njegove kuće početkom prošle godine, u sklopu istrage gospodarskog kriminala i korupcije. Još jedna od više afera s kojima ga se povezuje je i slučaj ‘Farmaceutkinja‘ u kojem ga se sumnjičilo da je mladoj farmaceutkinji namjestio posao, a od nje zauzvrat dobijao seksualne usluge.
Svi treba da se vrate u ustavne okvire da ne bi bilo daljih tenzija i da svi zajedno rade na evropskom putu, rekao je premijer Hrvatske.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković u Mostaru se sastao s predsjednikom HDZ-a Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem.
Glavna tema čelnika dva HDZ-a, jednog iz Hrvatske, drugog iz BiH, bila je situacija u našoj državi.
Ozbiljna kriza
Gost iz Hrvatske je naglasio da je trenutna kriza veoma ozbiljna i da su zabrinuti.
“Svi treba da se vrate u ustavne okvire da ne bi bilo daljih tenzija i da svi zajedno rade na evropskom putu”, rekao je Plenković.
On očekuje da situaciju u BiH trebaju riješiti domaće institucije, kao i da političke stranke koje imaju povjerenje glasača trebaju sve uraditi da se dinamizira put BiH prema Evropskoj uniji.
Spomenuo je i Milorada Dodika, predsjednika Repuiblike Srpske i lidera SNSD-a, kao i bjegunca od bh. pravosuđa, čiji su secesionistički potezi i izazvali trenutnu krizu.
Naglasio je da se “svi trebaju vratiti u ustavne okvire i da su sve secesionističe tendencije lidera SNSD-a loše za opstanak BiH”.
Poziv za sankcije
“Treba smiriti tenzije i vratiti se na put saradnje”, rekao je Plenković.
Njemu se čini da neće proći inicijativa da se na nivou Evropske unije uvedu sankcije Dodiku, na što su pozvale Njemačka i Austrija koje su šefu RS i njegovim saradnicima uvele zabranu ulaska.
Govorio je premijer Hrvatske i o tome hoće li sličan potez povući njegova država?
“Mi nismo u poziciji kao druge zemlje, mi smo susjedi, Banja Luka je doslovno od Zagreba sat i pol.
Želimo slati umirujuće poruke i poruke koje će ohrabrivati dijalog, vraćati stvari na pravo mjesto.
Pravo mjesto je da se među političkim strankama i u institucijama u BiH nalaze rješenja.
Sve drugo nije dobro”, rekao je Plenković.
I dok je Plenković govorio u rukavicama o Dodiku, Čović nije propustio da optuži Bošnjake za blokadu Doma naroda Parlamenta BiH u vezi izmjena Izbornog zakona koje forsira HDZ BiH, a u čemu mu pomaže i HDZ Hrvatske.
“Blokade nisu dobre i nije dobro da to rade Bošnjaci u ovom momentu. Ta će se sjednica održati prije ili kasnije”, rekao je Čović.
Plenković je još dodao da će pokušati temu BiH staviti na dnevni red idućeg sastanka Evropskog vijeća.
“Želimo da fokus međunarodne zajednice i to na najvišem nivou ne bude samo na drugim temama.
Mislimo da Bosna i Hercegovina zaslužuje pažnju i vrijeme svih evropskih lidera”, rekao je Plenković.
Ekskluzivno za Biscani.net: Željko Komšić o političkoj situaciji, DF-u i odnosu prema Dodiku i Trojci
Povodom 12. godišnjice osnivanja Demokratske fronte, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik DF-a, Željko Komšić, dao je ekskluzivan intervju za portal “Biscani.net”. Komšić se danas nalazi u posjeti Bihaću, gdje se sastaje s članovima i simpatizerima stranke, a tom prilikom izdvojio je vrijeme i za razgovor s našom redakcijom. U opširnom intervjuu govorio je o ulozi svoje stranke u političkom životu BiH, o utjecaju stranih faktora na kreiranje vlasti, odnosu prema Miloradu Dodiku, sve aktuelnijim pričama o izmjenama Izbornog zakona, ali i budućim planovima za izbore 2026. godine. Komšić bez zadrške komentariše aktuelne aktere na političkoj sceni, iznoseći stavove koji, kako kaže, ostaju dosljedni temeljnim principima DF-a.
“DF neće trgovati i pregovarati sa Dodikom oko državnih institucija, Trojki je teško vjerovati!”
Biscani.net: Demokratska fronta danas u Bihaću svečanom sjednicom Predsjedništva stranke obilježava 12. godišnjicu od formiranja. Kako ocjenjujete i da li ste zadovoljni ulogom DF-a u političkom životu Bosne i Hercegovine u proteklih 12 godina?
KOMŠiĆ: Razlozi zbog kojih je nastala Demokratska fronta, razlozi zbog kojih se pojavila u političkom životu Bosne i Hercegovine i dalje su prisutni i društveno aktuelni, a to su borba protiv nejednakosti građana u ovom sistemu, odnosno zalaganje za jednakopravnost svih građana Bosne i Hercegovine, te borba protiv kriminala i korupcije. Kada sam izlazio iz SDP-a i kretao u formiranje DF-a upravo su ti procesi tada bili dominantni u SDP-u za kojeg se vjerovalo da može biti alternativa etničkim strankama. Razgovaralo se o udovoljavanju etničkim politikama i politikama podjele BiH, što nisam mogao prihvatiti ni tada, a ne želim da prihvatim ni sada, a nije se razgovaralo, to jeste zataškavao se kriminal i korupcija jedne ekipe ljudi koja i danas kada se ponovo dograbila vlasti rade iste stvari. Meni je to bilo neprihvatljivo tada, kao što mi je neprihvatljivo i sada.
U ovih dvanaest godina Demokratska fronta je ostala dosljedan borac protiv toga i kad smo bili na momente u vlasti, ali i kad smo bili u opoziciji. Ostali smo čisti od kriminala i korupcije, ali i čisti od bilo kakvih pokušaja trgovine sa interesima države Bosne i Hercegovine. Nismo šutili na izdaju i lopovluk, a nismo ni nasjedali na razne političke montaže kojima su bili izloženi i naši politički neistomišljenici, ali i oni s kojima smo se ponegdje u nečemu i slagali. Mogu biti zadovoljan kako smo se postavljali tokom tih brojnih izazova. Istina, da smo progledavali kroz prste nekim ljudima mogli smo možda biti i snažnija stranka, imati više resursa, ali između onih koji svoj lični interes stavljaju ispred države i poštenih ljudi birali smo uvijek ovo drugo i ne kajem se što je to tako.
Biscani.net: Gdje je danas Demokratska fronta?
KOMŠIĆ: U opoziciji, ali ne voljom građana, budući da je DF na izborima 2022. ostvario dobar rezultat, mnogo bolji od pojedinih stranaka koje su danas dio vlasti, nego voljom stranaca i Christiana Schmidta koji je suspendirao Ustav i tako omogućio onim strankama koje imaju daleko manje glasova od DF-a da participiraju u vlasti i to samo zato što je njihova politika na liniji politike zvaničnog Zagreba. Mi smo se upravo protiv tog i takvog utjecaja Zagreba i zalagali, pa smo logično ostali izvan te priče o vlasti.
Međutim, vrijeme bolje od samih nas pokazuje koliko smo bili upravu kada smo upozoravali na ono što se sprema. Tako da danas imamo jednu servilnu vlast Trojke koja na duže staze želi igrati ulogu izvođača radova Zagreba u Federaciji Bosne I Hercegovine, dok drugim entitetom odavno upravlja Beograd. Protiv toga nema nikakvog lijeka osim volje građana, ali volje koja će biti direktnije i snažnije artikulisana i koju se sutra neće nikako moći ignorisati niti će je se moći zaustaviti kada dođe po svoje.
Biscani.net: Sa kakvom politikom i s kim će DF nastupiti na idućim izborima 2026. godine?
KOMŠIĆ: Ono što je sigurno jeste da će DF nastupiti sa svojom prepoznatljivom politikom. Mi nemamo potrebu da mijenjamo svoju priču jer je stvarnost koju živimo najbolje potvrđuje. Mnogi su tek sada svjesni opasnosti na koje smo davno upozoravali, a tada od njih nismo dobili povjerenje. DF može mijenjati ili ne mijenjati u idućim godinama političke saveznike, ali neće mijenjati svoja osnovna načela. To smo pokazali tokom prethodnog perioda. Pokazali smo da nije toliko važno s kim si u vlasti ako znaš šta zastupaš i ako se do kraja držiš toga. Tako će biti i u budućnosti.
Biscani.net: Ponovo se aktuelizira priča o izmjenama Izbornog zakona BiH. Hoće li Trojka popustiti HDZ-u?
KOMŠIĆ: To je zapravo priča o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine. HDZ BiH i Dragan Čović to svode na izmjenu Izbornog zakona, a zapravo se radi o izmjeni Ustava BiH što je znatno kompleksnija stvar. Ustavi se ne mijenjaju tako lako. Ustav nije izraz političkih želja nego pravni uvid u odnos snaga u društvu. Niko ne može imati više prava nego snage. Aktuelni izbor članova Predsjedništva Bosne I Hercegovine na koji se HDZ BiH žali regulisan je Daytonskim sporazumom. Da bi se to srušilo, prvo se mora srušiti Dayton i mir u Bosni i Hercegovini. Vjerujem da to nije u interesu građana.
Naravno postoji i miran način izmjene ustavnih odnosno daytonskih pravila o izboru članova Predsjedništva Bosne I HErcegovine, a to je implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali vjerujem da je svima već poznato da HDZ BiH ne želi takav ishod. Oni samo žele srušiti Dayton, umjesto da se Dayton nadgradi presudama iz Stazbura za što se mi zalažemo.
Što se tiče Trojke, teško se Trojki može vjerovati. Sjetiti ćete se da su se s nama u početku bunili protiv mogućnosti Schmidtovih nametanja, čak su izlazili i na proteste, pa su kasnije ta nametanja drage volje prihvatili. Naravno da postoje pojedinci koji su apsolutno svjesni svega, ali u ovom trenutku ne mogu tvrditi kako će se Trojka postaviti. Neki su već izrazili spremnost da potpišu kapitulaciju, a drugi poručuju da neće prihvatiti HDZ-ove prijedloge. Kome tu nakon svega vjerovati, radije bih to pitanje postavio vama.
Biscani.net: Iako je bilo najava do ovog trenutka predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik nije uhapšen zbog državnog udara odnosno potpisivanja neustavnih zakona o radu državnih institucija u manjem bh. entitetu. Kakvo je Vaše mišljenje? Da li će doći do hapšenja?
KOMŠIĆ: Teško. Mislim da je učinjena ogromna greška od strane zvaničnika Trojke kada je poručeno da se neće ni pokušati iskorisiti sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine za privođenje Dodika. To nije samo obeshrabrilo domaće institucije nego i poslalo poruku o nespremnosti istih da se prihvate tog posla. Zatim su uslijedile odbijenice i od EUFORA i od Interpola, što nije začuđujuće, jer niko se neće izvan ove države zalagati za nju ako se šalje poruka da ovdje ne postoji spremnost.
Biscani.net: Nedavno ste kazali kako postoji mogućnost da će međunarodna zajednica trgovati sa Dodikom. Da li je to sada izvjesno?
KOMŠIĆ: To čak nije ni nešto novo, nego gotovo ustaljeni način rješavanja krize. Prvo Dodik napravi problem, a onda međunarodna zajednica, uslijed toga što probosanske strana odustanu da budu politički subjekt koji zastupa svoju državu, nastoji da smiri Dodika i to obično na štetu Bosne i Hercegovine i njenih institucija. Prema tome veoma je moguća nagodba dijela međunarodne zajednice sa Dodikom oko institucija Bosne I Hercegovine, obećanjem slobode u zamjenu za smirivanje ili npr. davanjem državne imovine RR-u plus ukidanjem zabrane obavljanja političkih funkcija za Dodika. U slučaju da ova varijanta bude opcija, Dodik je pobijedio, a Bosna i Hecegovina za duži vremenski period izgubila.
Ne treba nikoga iznenaditi ni to ako se u tome nagodbenom paketu nađu i Čovićevi zahtjevi za izmjenom Ustava, jer sve što Dodik i Čović rade oni to rade skupa. Čović uvijek koristi priliku da državi zabije nož u leđa onda kada Dodik sa druge strane zategne. Tako je i ovaj put, a vidjeli smo prije par dana u Parlamentu Bosne i Hercegovine kada se glasalo o smjeni SNSD-ovih ministara da se oni drže skupa.
Biscani.net: Obzirom da nastala politička kriza ne ide u smjeru hapšenja Dodika, sve više se pominju pregovori sa Dodikom. Kakav je stav DF-a o tome?
KOMŠIĆ: To bi bio katastrofalan rasplet situacije. Demokratska fronta neće učestvovati i neće pregovarati sa Dodikom o uslovima njegovog smirivanja nakon počinjenog državnog udara. Međutim, ne bi me iznenadilo da u pregovore o nadležnostima državnih institucija po instrukciji stranaca, a posebno ovih iz EU, stupe predstavnici Trojke. Nisam siguran da li bi tada ponovo govorili o proevropskom Dodiku, kao što su to govorili Edin Forto I NErmin Nikšić i da li bi lobirao za Dodika u Briselu kao što je po vlastitom priznanju za skidanje sankcija Dodiku lobirao Elmedin Konaković, ali sam prilično siguran da bi Dodik osim slobode za sebe, tu izvukao i druge koncesije za vlastitu politiku. Ponavljam, DF u takvoj trgovini sa interesima Bosne i Hercegovine neće učestvovati.
