Ambasador Islamske Republike Iran u Bosni i Hercegovini, njegova ekselencija Abouzar Ebrahimi Torkaman, u razgovoru sa premijerom Unsko-sanskog kantona Mustafom Ružnićem, zahvalio je na čestitkama upućenim povodom Nacionalnog dana Islamske republike Iran.
Na poziv ambasadora Islamske Republike Iran u Bosni i Hercegovini, premijer Ružnić prisustvovao je večeras prijemu koji je Ambasada organizovala večeras u Sarajevu.
Prijem je upriličen povodom Nacionalnog dana Islamske Republike Iran, a okupio je zvaničnike iz političkog, diplomatskog i javnog života Bosne i Hercegovine.
Gradonačelnik Elvedin Sedić, zajedno sa savjetnikom Anelom Kajtezovićem, nastavio je obilazak i posjete bihaćkim privrednicima. U okviru današnjih susreta posjetili su predstavnike kompanija Čavkunović BP, Westal i Bor koje doprinose stabilnosti, te razvoju lokalne privrede i ekonomije.
Tokom razgovora otvorene su teme o aktuelnim tržišnim trendovima i izazovima s kojima se suočavaju, posebno u kontekstu nedostatka kvalifikovane radne snage, kretanja cijena na tržištu, te dostupnosti i kvaliteta sirovina za preradu. Razgovarano je i o suradnji s Gradskom upravom, administrativnim procedurama, kao i planovima za budućnost koji uključuju širenje proizvodnih kapaciteta i nova ulaganja s jedne, te infrastrukturni razvoj grada, s druge strane.
Čavkunović BP i Westal trenutno zapošljavaju oko 170 radnika, a osim svojih osnovnih djelatnosti, sve više su usmjereni i na projekte stanogradnje, čime dodatno doprinose razvoju urbanog prostora i tržišta nekretnina u Bihaću. Firma Bor, koja je orijentisana na preradu drveta i proizvodnju vrata i prozora, zapošljava 20 radnika i predstavlja značajan segment domaće proizvodnje.
„Ovakve firme, s dugogodišnjom tradicijom, temelj su ekonomskog razvoja grada. Naš zadatak je da budemo partner privredi, da slušamo, razumijemo izazove i stvaramo ambijent u kojem će domaće kompanije rasti i zapošljavati. Svako novo radno mjesto i svaka investicija u proizvodnju znači sigurniju budućnost za naše sugrađane. Bihać ima vrijedne i hrabre poduzetnike i zbog toga Grad nastavlja biti njihova podrška“, poručio je gradonačelnik.
Ministar obrazovanja,nauke, kulture i sporta u Vladi Unsko-sanskog kantona Denis Osmankić sa saradnicom Adisom Eminoglu, sudjelovao je u radu sjednice Koordinacije ministara obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine, održanoj u Mostaru.
Prva tematska sjednica ovog tijela posvećena je pitanjima nauke i istraživanja, s ciljem snažnijeg povezivanja institucija i unaprjeđenja strateškog pristupa razvoju naučno- istraživačke djelatnosti na području Federaciji BiH.
Na konferenciji su prezentovani rezultati rada Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke u razdoblju 2023–2025, pri čemu je istaknuto da je putem tekućih transfera podržano provođenje programa i projekata u svih deset kantona Federacije BiH u ukupnom iznosu od približno 44,8 miliona KM. Od tog iznosa oko 19,6 miliona KM usmjereno je na nauku, istraživanja i prateću infrastrukturu, što potvrđuje kontinuirano jačanje ulaganja u razvoj znanja i inovacija, a u ovoj godini planirano je oko 8 miliona KM.
Naglašeno je da kontinuirano povećanje ulaganja u nauku, istraživanja i istraživačku infrastrukturu, uz snažnije povezivanje akademske zajednice s privredom i tržištem rada, predstavlja važan pokretač ravnomjernog razvoja Federacije BiH i dobili smo potvrdu federalne ministrice obrazovanja i nauke Jasne Duraković da će ovo Ministarstvo i u narednom periodu pružati dodatnu podršku kantonima kako bi se raspoloživa sredstva za razvoj nauke koristila intenzivnije te će graditi snažnije veze između univerziteta, istraživačkih centara i privrede. Također smo izrazili interes za sudjelovanje kantona u procesu pripremi strateškog dokumenta koji treba povezati nauku, inovacije i tehnološki razvoj kao temelje ukupnog ekonomskog napretka Federacije BiH, kaže ministar Osmankić.
U FMO prepoznali su rezultate rada Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta u USK kad je u pitanju oblast nauke i unaprjeđenje visokog obrazovanja. Tematski, današnja sjednica podudara se sa našom vizijom podrške osnaživanju UNBI i poticanju razvoja nauke te povezivanja i uključivanja, posebno mladih talenata, u proces razvoja, ističe ministar Osmankić.
Pedijatar dr Saša Milićević objašnjava za Kurir da će tek obdukcija pružiti konačne odgovore o smrti Eme Marković (4), koja je preminula nakon operacije krajnika u Čačku, ali ukazuje na bronhospazam kao jedan od potencijalnih uzroka.
Smrt četverogodišnje Eme Marković iz okoline Čačka, koja je preminula nakon operacije trećeg krajnika, ostavila je Srbiju u nijemom šoku.
Djevojčica je zbog iznenadnih komplikacija hitno transportovana iz Čačka za Beograd, ali je, uprkos naporima ljekara, preminula na Institutu za majku i dijete.
S obzirom na to da se operacija krajnika smatra rutinskim zahvatom sa izuzetno rijetkim komplikacijama, javnost i porodica traže odgovor na pitanje – kako je došlo do tragičnog ishoda?
Pedijatar dr Saša Milićević objašnjava za Kurir da će tek obdukcija pružiti konačne odgovore, ali ukazuje na bronhospazam kao jedan od potencijalnih uzroka.
– Bronhospazam je naglo i nekontrolisano stezanje mišića u zidovima disajnih puteva. Kada se ovi mišići zgrče, disajni putevi se sužavaju, što drastično otežava protok kisika u pluća i može biti fatalno. Ovo se ponekad dešava djeci sa osjetljivim disajnim putevima, ali se može javiti i kod potpuno zdrave djece kao reakcija na prisustvo tubusa ili određeni lijek. Sam proces intubacije – postavljanje cijevčice za disanje – u određenim, rijetkim slučajevima može biti okidač za ovakvo grčenje – navodi dr Milićević, koji kaže da u nekim slučajevima ni hitna intervencija ne pomaže.
Dr Milićević dodaje i da se može desiti i da se tubus pomjeri i izazove krvarenje sluznica.
– U tom slučaju mora se ponovo namjestiti. Međutim, to krvarenje najčešće nije obilno i ne izaziva povrede koje bi mogle da budu fatalne. Šta se desilo i zbog čega je došlo do smrtnog ishoda moći će da utvrdi tek obdukcija – zaključuje on.
Hronologija kobnog dana
Roditelji su ispričali za medije da Ema nije imala drugih zdravstvenih problema osim problema sa krajnicima. Iako je operacija bila rutinska, završila se tragično, a naložena je unutrašnja provjera kvaliteta u bolnici u Čačku.
– Prilikom operacije krvarenje je bilo uobičajeno, a i nakon operacije krajnika nije bilo krvarenja. Anesteziološki nalaz je bio uredan. Međutim, u toku buđenja došlo je do bronhospazma, odnosno stezanja mišića koji okružuju disajne puteve, što je otežalo disanje. Iz tubusa je bila prisutna obilnija sekrecija – naveo je izvor.
– Međutim, djevojčica je po prijemu u bolnicu imala uredan ORL nalaz, nos i ždrijelo su bili urednog nalaza, nije bilo nikakvih kontraindikacija za operaciju – dodao je izvor.
Oglasila se majka djevojčice
Majka djevojčice, Sanja, opisala je trenutke nakon operacije:
– Meni je jedna sestra prvo rekla kako je operacija gotova i da je bude, ali nakon toga se vratila u salu i tamo bila, čini mi se, oko tri sata, i kada je izašla samo mi je rekla da ne zna šta se desilo, ali da je stanje teško i da Boga moli da moja Ema preživi – kaže majka Sanja.
Dodaje da je nakon toga iz sale izašao hirurg koji je rekao da je operacija prošla kako treba, ali da su, kada su je budili, ustanovili da je došlo do krvarenja u plućima.
– Tačnije, u tubusu se pojavila krv. Ja ne znam kada su oni vraćali ponovo tubus, pošto piše da je on dva puta plasiran, da li su je tada povrijedili jer dijete nikada nije bilo bolesno ni od čega. To su sve naše sumnje, pošto meni niko nije rekao šta se tačno dešavalo u sali. Samo su mi rekli da nije bila stabilna i da mora transport u Beograd. Mi smo dugo bili tu, čekali smo na transport – rekla je majka preminule djevojčice.
Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine obavijestila je o novim malopridajnim cijenama cigareta od tri distributera.
Cigarete kompanije TDR poskupjet će od 13. februara, zatim od 19. februara primjenjuju se nove cijene Philip Morrisa, a od 9. marta to će učiniti Nelt.
Tokom proglašenja pobjednika izbora za predsjednika manjeg bosanskohercegovačkog entiteta RS, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i bivši predsjednik RS, izazvao je nove kontroverze izjavom u kojoj je Bošnjake nazvao “balijama”. Ova izjava ponovno je otvorila pitanje odgovornosti političara za širenje govora mržnje, smatraju pravni stručnjaci.
Dodik je, komentarišući pobjedu kandidata SNSD-a Siniše Karana nad Brankom Blanušom, rekao: “Siniša Karan će imati neke stvari, morat će ispotpisivati, on će vam to reći šta namjerava. Mislim da će ove balije u Sarajevu požaliti Milorada Dodika kad vide šta će Siniša Karan uraditi.”
Skandalozna izjava naišla je na brojne kritike, a Dodik je ubrzo pokušao ublažiti svoju izjavu. Pojasnio je: “Oko onog ‘balije’, to sam čuo od Dine Konakovića, pa nema nikakve krivične odgovornosti.”
Dodik već godinama koristi uvredljive termine kada govori o Bošnjacima, često ih nazivajući “muslimanima”, ali sada je prešao na termin “balije”, što mnogi pravni stručnjaci smatraju opasnim jer može poticati netrpeljivost i širenje mržnje.
Nakon brojnih reakcija javnosti i najava krivičnih prijava, novinari su kontaktirali Dodika kako bi pojasnio razloge korištenja spornog termina. On je između ostalog izjavio: “To sam namjerno uradio da vidim kakvi su dupli standardi. Sad sam ja taj koji trebam krivično da odgovaram, a nije Dino Konaković koji je svoj narod nazvao balijama. Ja se izvinjavam svakome ko je uvrijeđen, ja znam dosta dobrih Bošnjaka, muslimana.”
Dodik je pokušao dodatno pravdati svoju izjavu naglašavajući da je govorio o političarima, a ne o cijelom narodu, te je dodao: “Ali podnesite evo, svakako njima ništa ne preostaje nego da poboljšaju i ubrzaju politički progon svih nas, ali to će ubrzati i druge procese,” aludirajući na svoju dugogodišnju retoriku o otcjepljenju RS-a.
Ova izjava ponovno je pokrenula pitanje političke odgovornosti i granica govora javnih ličnosti, a stručnjaci upozoravaju da ovakve izjave mogu imati ozbiljne pravne posljedice i doprinijeti daljoj polarizaciji društva.
GRADONAČELNIK Banje Luke Draško Stanivuković, koji je nedavno u Hrvatskoj kukao za tzv. Krajinom i svojatao hrvatski teritorij, zadržan je na ulasku u Hrvatsku, gdje je nad njim obavljen temeljit policijski pregled.
Stanivuković je u Hrvatsku pokušao ući preko graničnog prijelaza Gradiška. Hrvatski policajci ondje su ga detaljno pregledali, a temeljito su pregledali i njegov Mercedes, prenosi Hercegovina.info.
Oglasio se Stanivuković, kaže da je platio 700 eura kazne
Stanivuković se nakon zadržavanja i pretresa na hrvatskoj granici javio videoporukom.
Rekao je kako je kažnjen sa 700 eura zbog nedavnog govora.
“Sedamsto eura je kazna koju sam morao platiti za govor koji sam održao u Lici i Dalmaciji i kao savjestan čovjek, građanin i gradonačelnik tu kaznu sam i platio poštujući zakone druge države”, rekao je Stanivuković.
Kazao je i da se ne obraća zato nego zbog toga što mu se, kako tvrdi, pri svakom ulasku u Hrvatsku i izlasku iz nje pretresaju auto i stvari, od govora koji je održao. Tvrdi i da je hrvatska policija identificirala i njegove prijatelje i suradnike koji su zajedno s njim “bili u tim krajevima” te da ih se “doslovno maltretira”.
“Postavlja se pitanje kakva je poruka – da kažu kako Srbin prolazi u Hrvatskoj kada kaže kako neke stvari iz prošlosti gleda ili da kažu da nismo dobrodošli”, rekao je.
Izjavio je da i dalje vjeruje u budućnost i u dobrosusjedske odnose te da će od konzulata RH u Banjoj Luci i od policije tražiti odgovor zašto se to radi i kakva je to poruka te da Banja Luka neće odgovarati na isti način.
Video Stanivukovićeva obraćanja snimljen je pored ceste, no nije poznato gdje.
U Gračacu rekao: “Ova zemlja pripada nama”
Podsjetimo, Stanivuković je u Hrvatskoj boravio prije desetak dana, kada je u Gračacu sudjelovao na Svetosavskoj akademiji. Tijekom govora tom je prilikom izazvao oštre reakcije u hrvatskoj javnosti jer je u svom obraćanju spominjao i veličao Republiku Srpsku Krajinu, paradržavnu tvorevinu koja je postojala na dijelu teritorija Hrvatske tijekom rata od 1991. do 1995. godine.
U tom je govoru poručio kako se u Banjoj Luci “ne zaboravljaju Republika Srpska Krajina i Oluja”, naglašavajući stradanja srpskog stanovništva te govoreći o tim krajevima kao njihovima. Stanivuković je u nekoliko navrata koristio termin “naše zemlje”. Rekao je i: “Da znaju da ova zemlja pripada nama. I ne želimo nikome ništa oteti, ali ne želimo da nitko drugi uzima naše ognjište.” Takve izjave u Hrvatskoj su protumačene kao provokacija, a neki su ih ocijenili i suprotnima ustavnom poretku Republike Hrvatske.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske osudilo je Stanivukovićeve izjave, naglašavajući da se od svih gostiju u zemlji očekuje poštovanje suvereniteta Hrvatske.
Stanivukovićeve izjave “koje dovode u pitanje Domovinski rat kao i legitimne vojno-redarstvene operacije Bljesak i Oluju koje su slomile terorističku paradržavu Republiku Srpsku Krajinu, apsolutno su neprihvatljive i ne pridonose dobrosusjedskim odnosima”, priopćilo je ministarstvo početkom veljače.
Nakon aktuelnih rasprava koje su se otvorile u javnosti u Bihaću, oglasio se historičar dr. sc. Franjo Jurić, koji je ukazao na historijsku pozadinu dugogodišnjeg strateškog interesa srpskih političkih projekata za ovaj grad.
Jurić podsjeća da je još 1939. godine postojao plan o stvaranju posebne srpske oblasti unutar tadašnje Kraljevine Jugoslavije pod nazivom „Krajina“, čiji je zamišljeni centar trebao biti upravo Bihać. Prema tadašnjem naputku „Krajina, Srbi u našim sjevero-zapadnim pokrajinama“, Bihać je bio predviđen kao geografsko, saobraćajno i političko središte nove teritorijalne cjeline.
U tim planovima Bihać je trebao postati važna željeznička raskrsnica koja bi povezivala Split i Šibenik preko Bosanskog Novog, Banje Luke, Doboja, Tuzle, Zvornika i Valjeva sa Beogradom, kao i tzv. ličkom prugom s Plitvičkim jezerima i Vrhovinama. Time bi grad stekao ne samo prometni, već i kulturno-prosvjetni značaj za cijelu zamišljenu „Krajinu“.
Kako ističe Jurić, problem za tadašnje planere bio je što u Bihaću nije živjelo većinsko srpsko stanovništvo, zbog čega su, prema njegovim riječima, predviđali promjenu strukture stanovništva – „što nasilnim putem, što naseljavanjem bihaćkog područja srpskim stanovništvom“.
On podsjeća i na devedesete godine prošlog stoljeća, kada je Bihać ponovo imao ključnu ulogu u velikodržavnim planovima. Tada je zamišljena tzv. „pruga 6B“ (Benkovac–Bihać–Banja Luka–Brčko–Bijeljina–Beograd), koja je trebala povezati „zapadne srpske teritorije“ sa Srbijom, ali nikada nije realizirana.
Na kraju svoje reakcije Jurić je poručio: „Tračnice te pruge se nisu izgradile. Možda još ima zainteresiranih neimara.“
Prema njegovoj ocjeni, upravo ovakvi historijski projekti pomažu da se razumije zašto Bihać i danas izaziva političku pažnju izvan granica Bosne i Hercegovine.
Prenosimo u cijelosti njegov osvrt:
Malo je u povijesti poznato da su Srbi u Hrvatskoj još 1939. godine zatražili stvaranje nove srpske oblasti unutar tadašnje Jugoslavije pod nazivom „Krajina“, čiji bi centar bio Bihać. Naime, pokret za stvaranje „Krajine“ u prvoj Jugoslaviji počeo je osnivanjem udruženja „Krajina“ u Zagrebu 10. 2. 1939. godine.
Prema posebnom naputku (uputstvu) pod nazivom „Krajina, Srbi u našim sjeverozapadnim pokrajinama“, tiskanom 1939. godine, glavni grad nove oblasti „srpskih zemalja u Hrvatskoj“ trebao je biti Bihać, kao geografsko središte Krajine. U njemu su se, prema tim planovima, trebali podići kulturni, prosvjetni, privredni i nacionalni centri nove oblasti „Krajine“.
Tako bi Bihać, osim što bi bio geografsko središte, po tvorcima brošure „Krajina, Srbi u našim sjeverozapadnim pokrajinama“ iz 1939. godine, postao i važno prometno središte te značajna raskrsnica željezničkih pruga koja bi povezivala Split i Šibenik preko Bosanskog Novog, Banje Luke, Doboja, Tuzle, Zvornika i Valjeva s Beogradom.
Po tim planovima Bihać bi, tzv. ličkom prugom, bio povezan i s Plitvičkim jezerima i Vrhovinama. Time bi Bihać vršio utjecaj na cijelu oblast „Krajinu“, što bi stvorilo pretpostavke da se počne razvijati i kao kulturno-prosvjetni i nacionalni centar nove srpske „oblasti“ unutar Jugoslavije.
Kako u Bihaću ni 1939. godine nije živjelo većinsko srpsko stanovništvo, anonimni autori naputka „Krajina, Srbi u našim sjeverozapadnim pokrajinama“ i za to su imali rješenje. Planiralo se mijenjanje strukture stanovništva, što nasilnim putem, što naseljavanjem bihaćkog područja srpskim stanovništvom.
Zato je naputak (uputa), pa i glavna zadaća udruženja „Krajina“, bila da se što više povežu krajevi iz tadašnje Vrbaska, Savske i Primorske banovine u kojima je živjelo većinsko srpsko stanovništvo te da se oni okupe oko Bihaća. Kako se dalje navodi, „sve ostalo bi išlo znatno lakše“.
U konačnici, nova srpska teritorijalna jedinica Jugoslavije „Krajina“ obuhvatila bi „srpske kotare – srezove“ u Savskoj i Vrbaskoj banovini, uključujući Bosanskokrupski, Bihaćki i Bosanskopetrovački kotar.
Početkom 90-ih godina XX. stoljeća Bihać je i dalje ostao strateški važan u ostvarenju srpskih velikodržavnih projekata. Prema zamisli novih „stratega“, preko Bihaća je trebala voditi glavna komunikacija kojom bi se „zapadni“ srpski teritoriji povezali sa Srbijom.
Riječ je o pruzi 6B: Benkovac – Bihać – Banja Luka – Brčko – Bijeljina – Beograd. Međutim, tračnice te pruge nikada nisu izgrađene. Možda još ima zainteresiranih neimara. Tko zna?!
U Bihaću je danas obilježena 35. godišnjica od osnivanja Patriotske lige Bosanske Krajine, u organizaciji Saveza udruženja boraca Patriotske lige Unsko-sanskog kantona, a u saradnji sa SUB Patriotske lige Bosne i Hercegovine.
Ispred spomenika Patriotskoj ligi BiH u centru Bihaća, okupili su se članovi udruženja, nekadašnji dobrovoljci i branioci države, članovi porodica šehida, poginulih i umrlih boraca, ratni vojni invalidi, te predstavnici lokalne i kantonalne vlasti.
Pripadnici Patriotske lige prvi su stali u odbranu, prihvatajući tako prvi udar nadolazeće agresije na međunarodno priznatu državu BiH, nakon čega je uslijedilo formiranje Teritorijalne odbrane i Armije Republike BiH, istaknuto je.
– Pripadnici Patriotske lige prvi su stali u odbranu BiH i pokazali kako se srcem brani svoja domovina, zbog čega ovaj datum mora ostati u trajnom sjećanju svih građana i patriota ove zemlje, kazao je ministar za pitanje boraca i ratnih vojnih invalida u Vladi Unsko-sanskog kantona, Almir Zulić.
Dodao je da resorno ministarstvo svake godine podržava obilježavanje značajnih datuma u našoj novijoj historiji, među kojima važno mjesto ima i 10. februar, kada je osnovana Patriotska liga.
Upriličen je i obilazak mezara doktora Irfana Ljubijankića, Centralnog spomen-obilježja na Gradskom mezarju Humci, te mezara Ibre Dizdarića, prvog komandanta Patriotske lige Bihać, gdje je odana počast i položeno cvijeće.
Danas je u Ministarstvu privrede Vlade Unsko-sanskog kantona održan radni sastanak sa predstavnikom PLoD Centra, na kojem su razmatrane mogućnosti učešća u javnim pozivima za međunarodne projekte u oblasti digitalnih radnih mjesta.
Tema sastanka bila je usmjerena na uspostavu i jačanje lokalnih partnerstava za zapošljavanje, kao i na provedbu ciljanih mjera obuke i zapošljavanja, s posebnim fokusom na razvoj digitalnih vještina i stvaranje novih prilika na tržištu rada.
Tim povodom, ministrica privrede USK Samra Mehić istakla je da ovo Ministarstvo aktivno radi na povezivanju lokalnih aktera s međunarodnim partnerima, naglašavajući da su digitalna radna mjesta jedna od ključnih razvojnih šansi za Kanton.
– Kroz međunarodne projekte želimo dodatno osnažiti lokalna partnerstva, unaprijediti vještine radne snage i otvoriti nova, održiva radna mjesta, posebno u oblasti digitalne ekonomije.
Sastanak je korak ka daljoj saradnji i pripremi zajedničkih projektnih inicijativa u narednom periodu, navodi se u informaciji Ministarstva privrede.
