Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić izabrana je za prvu dopredsjednicu Monitoring komiteta Vijeća Evrope, čime je Bosna i Hercegovina prvi put dobila mjesto u rukovodstvu ovog ključnog tijela Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope.
Monitoring komitet vrši nadzor nad zemljama članicama, vrši nadzor i izvještava, između ostalog, o implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava, te je jedini komitet Vijeća Evrope koji zasjeda iza zatvorenih vrata.

Ćudić je danas ponovo izabrana i za dopredsjednicu Evropskih liberala u Vijeću Evrope, te nastavlja obavljanje i ove funkcije.

“Velika mi je čast, u jednom danu u Strazburu biti izabrana na dvije važne funkcije. Imenovanje za prvu dopredsjednicu Monitoring komiteta dolazi, između ostalog, i nakon mog zapaženog insistiranja na jednakom pristupu vršenju monitoringa zemalja članica posebno kada je u pitanju Srbija o kojoj nije podnesen detaljan izvještaj Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope duže od deceniju, što je neprihvatljivo”, kazala je Ćudić.

Dodala je da su u fokusu rada Monitoring komiteta svakako i implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, a Vijeće Evrope kao osnivač Venecijanske komisije itekako ima kapacitete da pruži ekspertsku podršku Bosni i Hercegovini.

“U vremenu kada neke od ključnih pozicija u Evropskoj uniji, poput komesarke za vanjsku politiku Kaje Kallas, kao i Vijeću Evrope drže čelnici evropskih liberala, važno je da Bosna i Hercegovina ima osobu u rukovodstvu kako bi ne samo mogli pravovremeno reagovati, već i aktivno uticati na vanjsku politiku niza evropskih zemalja”, poručila je Ćudić.
(klix.ba)

Gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić, oštro je reagirao na izjavu bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika, koji je najavio da će izraelskom predsjedniku predložiti da se Sarajevska hagada “vrati u Izrael”, uz tvrdnju da je navodno postala “predmet političke zloupotrebe jevrejske kulturne baštine”.
Avdić je izjavio da je riječ o krajnje neodgovornom i uvredljivom pokušaju diskreditacije Sarajeva i njegovih temeljnih vrijednosti.

Gradonačelnik podsjeća da je Sarajevo grad otvoren za sve ljude, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili rasnu pripadnost, te da je Hagada kroz ratove, progone i razaranja sačuvana zahvaljujući životima i zalaganju građana ovog grada.

“Sarajevska hagada nije, niti će ikad biti, predmet dnevnopolitičkih manipulacija. Ona je neprocjenjivi dio kulturno-historijske baštine Sarajeva, Bosne i Hercegovine, Evrope i cijelog čovječanstva”, naveo je Avdić.

Avdić također ističe da Sarajevo ima dugu tradiciju očuvanja židovske kulture i sjećanja na holokaust.

“Grad je prvi u regiji obnovio sinagogu nakon Drugog svjetskog rata, Staru sinagogu čuva kao Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine, a svake godine dostojanstveno obilježava Dan sjećanja na holokaust, njegujući kulturu sjećanja i poštovanja prema žrtvama i doprinosu Jevrejske zajednice razvoju našeg društva”, naglasio je Avdić.

On je Dodiku i svima koji dijele njegove stavove poručio da nemaju ni moralno ni političko pravo da govore o Sarajevu i da mu drže lekcije.

“Sarajevo i Hagada su jedno, simboli opstanka, ali i pobjede”, zaključio je gradonačelnik.

(Vijesti.ba)

Sud Bosne i Hercegovine prvostepenom presudom osudio je Miodraga Malića na tri godine zatvora za veličanje osoba osuđenih za ratne zločine.
Malić je proglašen krivm što je 2. novembra 2022. na skupu opozicionih stranaka u Banja Luci izašao na binu držeći fotografije bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića i bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića, koji su u Haagu osuđeni na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločin protiv čovječnosti, te kršenje pravila i običaja ratovanja.

U optužnici se navodi da je Malić na binu, uz fotografije, izašao sa tri podignuta prsta, a proglašen je krivim za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.

Ni Malić ni njegov branilac se nisu pojavili na izricanju presude.

Na presudu je dozvoljena žalba Apelacionom vijeću Suda BiH, javio je BIRN BiH.

(Vijesti.ba)

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković govorio je danas o problemima diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine.

Kao glavnog krivca istakao je Vijeće ministara BiH, koje je optužio da ne želi dati saglasnost na prijedlog nove sistematizacije radnih mjesta koja uključuje nova diplomatsko-konzularna predstavništva.

“Ministarstvo ima jedan veliki problem, a koji politike ne žele da riješe. Veliki nam je problem poslati nekoga u DKP mrežu, možemo poslati samo ljude koji to žele, ali nijednog radnika iz ministarstva ja ne mogu poslati na destinaciju gdje nam nužno trebaju ljudi, ako on to neće. Imamo veliki problem nekih destinacija koje nisu atraktivne”, započeo je Konaković, pa nastavio:

“Šokantno je da smo sada oglasili 12 mjesta u Njemačkoj, koja je do sada bila oaza DKP-a i koju su ljudi masovno tražili, a imali smo samo dvije prijave. To pokazuje nezainteresiranost naših ljudi za odlazak iz više razloga, a ključni je novac. Njima su tamo stanovi skupi, a naknade su zaista male za ono što oni tamo treba da plate i oni ne mogu da se izdržavaju sa svojim porodicama kad tamo odu”.

“Namjerno otvaram ovo pitanje jer političari, Vijeće ministara i SNSD, iako tamo ima dosta kadrova i ambasadora koji su oni poslali preko kabineta Željke Cvijanović, ne žele pomoći da taj problem riješimo. Skidaju nam taj pravilnik, osporavaju ga i obaraju. Moj mandat je pri kraju, brzo ću otići odavde, ali doći će neko novi kojeg će taj problem dočekati. Bitno je da imamo sistem koji stimuliše ljude da rade u DKP mreži. Imamo često pozive naših ljudi u dijaspori koji se žale na efikasnost u DKP mreži, a ovo je jedan od ključnih razloga zašto nismo tako funkcionalni. Imali smo problem u Kanadi, gdje smo zatvarali bukvalno ambasadu jer tamo nije htio da ide niko. Jedna gospođa nas je spasila prošle godine, koja je pristala da preuzme pečat i izdaje ono što konzulati inače rade”.

Elmedin Konaković je posebno prozvao Borjanu Krišto.

“Pravilnik koji smo uputili Vijeću ministara nikada nije usvojen, iako smo ga uskladili sa ministarstvom pravde i svim njegovim specifičnostima. O njemu se nikada nije glasalo, a tu zaista kritikujem predsjedavajuću Borjanu Krišto. Ovdje vam je sistematizacija iz vremena Jadranka Prlića, kad je on bio ministar vanjskih poslova, da imamo četiri sektora itd. Imate drastične promjene diplomatije u svijetu, prioriteta BiH, a mi ne možemo da prilagodimo svoje sisteme zahtjevima koji se pred nas stavljaju. Još jednom tražim i apelujem da se taj pravilnik nađe što prije na dnevnom redu”.

“Uprkos tome smo osigurali kontinuitet rada DKP mreže, ne znam ni sam kako. Osim te Kanade, nismo nigdje zaključavali vrata, a to je zaista izazov u ovakvim okolnostima. Imamo neka mjesta gdje ambasadori rade fantastične poslove, a imamo i onih ambasadora koji ne znaju šta je ‘attachment’, ali nećemo sada o njima”, zaključio je Konaković.

(Vijesti.ba)