Naslovnica Blog Stranica 63

GOTOVO JE: Donald Trump donio odluku o vojnim udarima na Iran…

Administracija zasad službeno ne komentira ove navode, no diplomatski i vojni kanali u regiji bilježe pojačane aktivnosti, što dodatno potiče nagađanja da bi odluka mogla biti donesena vrlo brzo.

Američki predsjednik Donald Trump donio je odluku. Kako ekskluzivno javlja Wall Street Journal, predsjednik SAD-a razmatra mogućnost ograničenog vojnog udara na Iran kako bi Teheran prisilio na prihvaćanje njegovih uvjeta vezanih uz novi nuklearni sporazum.

Riječ je o početnom, ciljanom napadu koji bi imao snažan politički signal, ali bi istodobno izbjegao opasnost od sveobuhvatnog rata i potencijalne velike odmazde.

Prema informacijama osoba bliskih administraciji, prvi udar – ako dobije konačno odobrenje – mogao bi uslijediti već u narednim danima. Na meti bi se našao ograničen broj vojnih ili državnih objekata, s ciljem povećanja pritiska na vlasti u Teheranu da pristanu na američke zahtjeve.

U centru spora nalazi se iranski program obogaćivanja urana. Trump traži njegovo potpuno zaustavljanje, dok iranske vlasti zasad odbijaju takav scenarij. Ako Teheran ostane pri svojem stajalištu, Washington je, prema istim izvorima, spreman pokrenuti znatno širu vojnu kampanju usmjerenu na ključne objekte režima.

Takva bi operacija, upozoravaju analitičari, mogla imati dalekosežne posljedice za stabilnost regije, ali i šire odnose između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Iako se zasad govori o “ograničenoj akciji”, mogućnost eskalacije ostaje otvorena – osobito ako bi odgovor Teherana bio snažniji od očekivanog.

Administracija zasad službeno ne komentira ove navode, no diplomatski i vojni kanali u regiji bilježe pojačane aktivnosti, što dodatno potiče nagađanja da bi odluka mogla biti donesena vrlo brzo.

(slobodna-bosna.ba)

U Bihaću održan sastanak sa predstavnicima komunalnih preduzeća i službi komunalnih djelatnosti u gradskim i općinskim upravama USK.

foto:Vlada USK

U organizaciji Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Vlade Unsko-sanskog kantona u Bihaću je održan sastanak sa predstavnicima komunalnih preduzeća i službi komunalnih djelatnosti u gradskim i općinskim upravama USK.
Na sastanku su razmatrana aktuelna pitanja od zajedničkog interesa, kao što je Zakon o komunalnim djelatnostima te informacioni sistem upravljanja otpadom, rješavanje problema pasa lutalica, dozvole za upravljanje otpadom kao i projekte dodjele sredstava iz budžeta Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu iz ekoloških naknada za projekte koje kandiduju lokalne uprave i monitoring realizacije tih projekata, kazao je resorni ministar Edvin Odobašić.

Donacija logopedskog seta Centru za razvoj inkluzivnih praksi Bihać

foto: Centar za razvoj inkluzivnih praksi Bihać

Centar za razvoj inkluzivnih praksi Bihać dobio vrijedan logopedski set Behringer i Vibrofon, koji će značajno unaprijediti rad s djecom i obogatiti terapijske procese.

Ova donacija omogućit će kvalitetnije provođenje vježbi u rehabilitaciji slušanja i govora. Set će se koristiti u radu s djecom otežanog govorno-jezičnog razvoja, u rehabilitaciji mucanja, u radu s djecom sa slušnim oštećenjima, poremećajima glasa i izgovora, kao i kod poteškoća u slušnom procesuiranju. Svaka nova oprema predstavlja dodatnu podršku stručnom timu Centra u pružanju savremenih i učinkovitih terapijskih usluga.

Udruženje UGOS i Bifon, zajedno s gospođom Jasminkom Filipović i Bilkom Žerić, donirali su vrijedan logopedski set Centru za razvoj inkluzivnih praksi Bihać, čime su dali značajan doprinos unapređenju stručnog rada s djecom. Saradnja lokalne zajednice i stručnjaka koji rade s djecom u Centru doprinosi izgradnji kvalitetnijeg i inkluzivnijeg društva.

Samim tim su stvoreni bolji uslovi za rast i razvoj svakog djeteta.

Potpisani sporazumi: Grad osigurao 100.000 KM za podršku radu humanitarnih organizacija na području Bihaća

foto:Grad Bihać

U Gradskoj upravi potpisani su sporazumi o dodjeli novčanih sredstava između Grada i predstavnika pet humanitarnih organizacija koje djeluju na području Bihaća. Ovim je nastavljena dugogodišnja podrška radu bihaćkog Merhameta, Imareta, SOS Bihać, Pomozi.ba i Crvenog križa. Za ovu namjenu Grad je osigurao 100.000 KM.

„Siguran sam da sve organizacije koje pomažu našim sugrađanima rade to u mnogo većem obimu nego što iznose ova sredstva. Svjesni smo da ona nisu dovoljna da bi se riješili svi problemi socijalno ugroženih, ali predstavljaju vid podrške i poticaj za nastavak humanitarnog djelovanja. Moram napomenuti da, osim putem ovih sporazuma, podršku pružamo i putem našeg Centra za socijalni rad, kao i kroz druge projekte tokom cijele godine”, rekao je Sedić.

Kako su poručili predstavnici humanitarnih organizacija, ova podrška predstavlja podsticaj njihovom radu i potvrdu partnerskog odnosa s Gradom. Naglasili su i da humanitarni rad nije samo pružanje podrške, već i poruka da niko u zajednici nije zaboravljen, te da će, u tom duhu nastaviti djelovati prema najugroženijim sugrađanima.

Nikšića u Banjoj Luci pitali o tramvajskoj nesreći: Priča da smo došli da speremo krv bi iziskivala odgovor o prošlosti

U Banjoj Luci su jučer probosanske stranke potpisale koalicioni sporazum o zajedničkom nastupu na predstojećim izborima, a javnosti se obratio i premijer Federacije Bosne i Hercegovine i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić koji je govorio o nedavnoj tramvajskoj nesreći u Sarajevu.
Na pitanje da li je pogodan politički momenat da, sedam dana nakon tragične tramvajske nesreće u Sarajevu, bude potpisan sporazum o učešću na izborima, Nikšić je kazao da se nesreće i tragedije dešavaju te da je gubitak ljudskog života nenadoknadiv.

Navodi da se radi o tragediji koja je “zloupotrebljena za političku priču” te da se nije razgovaralo o konstituisanju nove vlade dok se vodi istraga o ovom slučaju.

“Ali, priča o tome da smo mi ovdje došli da speremo tu krv, trebala bi da iziskuje naš odgovor o prošlosti, o onome što se dešavalo, a ja ne želim da skrvnavim spomen na tog mladića koji je tragično poginuo”, odgovorio je Nikšić.

Na kraju obraćanja je rekao da se život ne može zaustaviti i da se nesreće događaju.

Podsjetimo da je u ovoj nesreći smrtno stradao 23-godišnji student Erdoan Morankić iz Brčkog dok je povrijeđena 17-godišnja Ella Jovanović iz Sarajeva.

Još tri osobe su lakše povrijeđene, a među njima i vozač tramvaja Adnan Kasapović.
(klix.ba)

CRNADAK PODRŽAO ULAZAK BiH U EU BEZ PRAVA VETA: RS će se tako “zabetonirati” i ostati “država u državi”

foto:arhiv

Njemački FAZ je pisao o mogućnosti primanja novih članica u Evropsku uniju bez prava veta, a u tekstu imaju i izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je podržao takvu ideju.

Opozicioni narodni poslanik iz Republike Srpske Igor Crnadak kazao je da bi u tom entitetu trebali podržati ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju bez prava veta jer bi to, osim ekonomskih benefita, donijelo i “betoniranje” dejtonske pozicije RS-a u okviru BiH.

Njemački FAZ je pisao o mogućnosti primanja novih članica u Evropsku uniju bez prava veta, a u tekstu imaju i izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je podržao takvu ideju.

Sada se oglasio PDP-ov poslanik u Narodnoj skupštini RS-a Igor Crnadak koji je također podržao ulazak zemalja u EU bez prava veta. Vjeruje da bi to BiH donijelo ekonomske benefite, ali i da bi učvrstilo poziciju RS-a.

“Proširenje EU bez prava veta u prvoj fazi je sjajna ideja. RS treba da je podrži, jer će ‘zabetonirati’ svoju dejtonsku poziciju, a pristup jedinstvenom tržištu, velika sredstva za infrastrukturu i lakši prelazak granica su šansa za naša preduzeća i za brzu modernizaciju društva”, kazao je Crnadak, prenosi Klix.

On kaže da “RS treba što prije da se pridruži ovom stavu i započne raditi na tome unutar institucija u BiH”.

“Ideja članstva bez prava veta pokazuje kreativnost i odlučnost da do proširenja dođe, što je veoma važno jer su mnoge proevropske snage u regionu počele osjećati zamor, zbog utiska u javnosti da se to nikad neće desiti. Glavni razlog zašto je ovo višestruko koristan pristup i za RS je to što najvažnije prednosti EU možemo koristiti odmah”, kazao je Crnadak.

Zatim se posebno osvrnuo i na poziciju RS-a unutar BiH.

“Brži ulazak u EU, na ovaj način, značio bi i stavljanje tačke na priče o raspakivanju Dejtonskog sporazuma i pitanja budućnosti RS-a. Status izrazito visoke dejtonske autonomije, praktično ‘države u državi’, bio bi za sva vremena ‘zabetoniran’ i politički život u RS-u bi se lakše usmjeravao na životne teme, kao što su borba protiv korupcije, ekonomski napredak i razvoj demokratije”, rekao je Crnadak.

Pitanje je da li bi ovakvo pridruživanje podržali u EU s obzirom na to da bi se stvorile dvije klase zemalja članica. S druge strane, masovnije prihvatanje zemalja s punopravnim članstvom bi dodatno otežalo funkcionalnost Unije.

Šef odbora za poslove EU u Bundestagu Anton Hofreiter rekao je za FAZ da je dobio signale iz zemalja Zapadnog Balkana da je takva inicijativa “konstruktivna i realistična”. Međutim, tome se oštro protivi Crna Gora koja ima najveći napredak na EU putu od svih zemalja iz regiona.
(SB)

ŠEMSUDIN MEHMEDOVIĆ NAKON PRIJETNJI IZ RS-a: “Banja Luka je u Bosni i Hercegovini i tako će i ostati

foto:Ilustracija SB

Republiku Srpsku ne mogu isprovocirati “šibicarskim trikovima”. Koliko god da priželjkujete nemire, bićete dočekani i ispraćeni u miru. A, na kraju će biti gdje ste bili – nigdje, šta ste radili – ništa, poručio je Dodik.

U Banjoj Luci će danas biti potpisan Sporazum o zajedničkom nastupu na Općim izborima 2026. godine, kojim će Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDPBiH), Narod i Pravda (NiP), Narodni evropski savez (NES), Naprijed i Pokret demokratske akcije (PDA) formalizirati saradnju s ciljem koordiniranog i zajedničkog političkog djelovanja na predstojećem izbornom ciklusu u Bosni i Hercegovini.

Potpisivanju sporazuma će prisustvovati predsjednik SDPBiH Nermin Nikšić, predsjednik NiP Elmedin Konaković, predsjednik NES Nermin Ogrešević, generalni sekretar Naprijed Adil Osmanović, generalni sekretar PDA Samir Imamović, kao i poslanici SDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS).

Kako je najavljeno, dokument definira principe zajedničkog nastupa, međusobnu podršku, koordinaciju kampanje i druge oblike političke saradnje na predstojećim Općim izborima.

Očekuje se da lideri stranaka nakon potpisivanja predstave ključne programske prioritete.

Krajem januara ove godine, NES, PDA i Naprijed potpisali su Sporazum o političkoj sinergiji i zajedničkom djelovanju na svim nivoima vlasti, s fokusom na razvoj, sigurnost i evropske integracije.

Time su ozvaničili dogovor o zajedničkom nastupu na izborima i saradnji do 2030. godine, potvrđujući dugoročnu političku koordinaciju.

BURNE REAKCIJE IZ BANJE LUKE
Kako je jutros izvijestila “Slobodna Bosna”, u režimskim medijima u bh. entitetu Republika Srpska osvanuli su nevjerovatni naslovi.
(SB)

Velika akcija SIPA-e na području Bihaća, Cazina, Bosanske Krupe i Mostara

foto:klix.ba

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) vrši pretrese na 12 lokacija na području Bihaća, Cazina, Bosanske Krupe i Mostara, prilikom čega su već pronađeni kokain, heroin i marihuana, a uhapšeno je šest osoba.

Operativna akcija “Virus” je provedena u saradnji SIPA-e i Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, kao i Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona.

U okviru akcije se vrše pretresi stambenih i pomoćnih objekata i pokretnih stvari na 12 lokacija, na području Bihaća, Cazina, Bosanske Krupe i Mostara.

Pretresi se vrše po nalozima Kantonalnog suda u Bihaću i Opštinskog suda u Mostaru i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona Bihać i Kantonalnog tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga” propisano Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.

Do sada je u pretresima otkriveno i privremeno oduzeto oko dva kilograma bijele praškaste materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu kokain, oko pet kilograma zelene biljne materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu kanabis, 30 grama smeđe praškaste materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu heroin, tri pištolja sa municijom, mobilni telefoni kao i drugi predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku.

Uhapšeno je šest osoba koja će nakon kriminalističke obrade i ispitivanja u svojstvu osumnjičenih, bit će predata u dalju nadležnost naprijed navedenih tužilaštava.
(klix.ba)

Jahorina: Dijete koje je ispalo iz žičare zadobilo teške povrede

Dijete, koje je juče ispalo iz žičare na Olimpijskoj planini Jahorini nalazi se van životne opasnosti, kazali su jutros BN TV iz Bolnice Srbija u Istočnom Sarajevu.

“Dijete je zbrinuto, zadobilo je prelom butne kosti, što je teška tjelesna povreda, i šalje se u matičnu ustanovu u Novi Sad na dalje liječenje”, kazali su iz Bolnice Srbija za BN TV.

Podsjetimo da se jučer na Jahorini dogodio nemili događaj, kada je dijete ostalo da visi sa žičare, a potom i palo na tlo sa visine nekoliko metara.

Sve to su posmatrali skijaši koji su se zatekli na tom mjestu.

Iz Policijske uprave Istočno Sarajevo nisu dali nikakve informacije, jer se niko nije javljao na telefon.

Kako su naveli iz Olimpijskog centra Jahorina, uskoro će biti objavljeno saopštenje kada je riječ o ovom dogadjaju.

(Vijesti.ba)

Zuckerberg pred sudom: Da li je Instagram dizajniran da izaziva ovisnost kod djece i mladih?

(Foto: Reuters)

Izvršni direktor kompanije Meta Mark Zuckerberg izjavio je pred porotom tokom prvog svjedočenja o sigurnosti djece da ova kompanija nije dizajnirala Instagram kako bi izazvao ovisnost kod mladih korisnika, odbacujući tvrdnje da ova popularna platforma šteti djeci.

Zuckerberg je dao dugo, i na trenutke borbeno, svjedočenje na Višem sudu okruga Los Angeles, braneći Metu od tužbe u kojoj se navodi da njene društvene mreže nanose štetu mentalnom zdravlju maloljetnika.

“Fokusiran sam na izgradnju održive zajednice”, rekao je Zuckerberg kada su ga upitali da li Meta želi da ljudi budu ovisni o njenim platformama.

Tužitelji tvrde da su kompanije koje stoje iza Instagrama, YouTubea, TikToka i Snapchata namjerno kreirale platforme koje izazivaju ovisnost i negativno utječu na mentalno zdravlje mladih korisnika.

“Ako radite nešto što nije dobro za ljude, možda će oni kratkoročno provoditi više vremena na Instagramu, ali ako nisu sretni s tim, vremenom će ga prestati koristiti. Ne pokušavam maksimizirati količinu vremena koje ljudi provedu na aplikaciji svakog mjeseca”, dodao je Zuckerberg, a prenosi Los Angeles Times.

Ovo suđenje je prvo u nizu spojenih slučajeva koje je pokrenulo više od 1.600 tužitelja, uključujući preko 350 porodica i više od 250 školskih okruga širom SAD-a.

Slučaj Kaley G.M. i problem provjere godina

Kompanije TikTok i Snap su se prije početka suđenja nagodile s prvom tužiteljicom, 20-godišnjom djevojkom identifikovanom kao Kaley G.M., ali se obje kompanije i dalje suočavaju sa sličnim tužbama koje bi trebale uslijediti kasnije ove godine.

Kaley, koja je u spornom periodu bila maloljetna, tvrdi da je rano korištenje društvenih mreža izazvalo ovisnost i narušilo njeno mentalno zdravlje, optužujući tehnološke divove da su zbog profita namjerno dizajnirali takve funkcije.

Zuckerberg je pred sudom ostao pri tvrdnji da djeci mlađoj od 13 godina nikada nije bio dozvoljen pristup Instagramu, uprkos tvrdnjama Kaley da se pridružila mreži sa samo devet godina.

“Generalno smatram da postoji značajan broj ljudi koji lažu o svojim godinama kako bi koristili naše usluge. Odvojeno i vrlo važno pitanje je provođenje tih pravila, što je izuzetno teško”, pojasnio je šef Mete.

Curenje internih dokumenata

Advokat tužiteljice, Mark Lanier, u sudnici je predstavio interni dokument iz 2018. godine koji pokazuje da je Instagram tada procijenio kako oko četiri miliona njihovih korisnika ima manje od 13 godina, što je predstavljalo oko 30 posto djece u dobi od 10 do 12 godina u SAD-u.

Iako je Zuckerberg naglasio da je Meta s vremenom uvela alate za otkrivanje maloljetnih korisnika, Lanier je ukazao na to da takve mjere provjere starosti nisu postojale kada su se mnoga djeca prvi put pridružila aplikaciji.

Posebnu pažnju izazvala je interna prepiska iz 2017. godine u kojoj zaposleni kritikuju Zuckerbergov pritisak da se “ciljaju mlađi od 13 godina”, pri čemu je jedan radnik napisao: “Da, bilo je degutantno prošli put kada je to spomenuo”.

Lanier je također iznio dokument iz 2022. u kojem je kao cilj navedeno 40 minuta dnevnog korištenja Instagrama za 2023. godinu, uz planirani rast na 46 minuta dnevno do 2026. godine.

“To nisu ciljevi koje dajemo timovima za obavljanje njihovih zadataka. To su načini na koje se unutar industrije mjerimo i pratimo jesmo li na pravom putu s onim što stvaramo”, branio se Zuckerberg na kraju svjedočenja.

(klix.ba)