Najveći napredak očekuje se u rješavanju pitanja iranskog nuklearnog programa, što je godinama bila nepremostiva prepreka.

Svijet s nestrpljenjem iščekuje ishod diplomatske drame koja se odvija iza zatvorenih vrata, a sve je više dokaza da bi višemjesečni pregovori Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogli rezultirati historijskim mirovnim sporazumom.

Uz ključno posredovanje Pakistana, rješenje decenijskog sukoba i nuklearne krize nikada nije bilo bliže, a optimizam je dodatno podgrijao američki predsjednik Donald Trump izjavom da je rat s Iranom veoma blizu kraja.

Glavni preokret dogodio se dolaskom visoke pakistanske delegacije u Teheran, koju predvodi komandant vojske Asim Munir. On je iranskom rukovodstvu prenio direktne poruke iz Washingtona, dok je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi potvrdio da se dijalog odvija u atmosferi uzajamnog uvažavanja.

Dok vojno rukovodstvo Pakistana premoštava razlike između Teherana i Washingtona, premijer Shehbaz Sharif pokrenuo je regionalnu turneju po Saudijskoj Arabiji, Kataru i Turskoj kako bi osigurao podršku ključnih igrača i spriječio pokušaje opstrukcije sporazuma.

Najveći napredak očekuje se u rješavanju pitanja iranskog nuklearnog programa, što je godinama bila nepremostiva prepreka. Pregovarači trenutno traže kompromis oko trajanja zabrane obogaćivanja uranija, a rješenje se nazire u rasponu između pet i dvadeset godina.
Također, na stolu je sudbina 440 kilograma visoko obogaćenog uranija. Razmatra se nekoliko opcija, od slanja zaliha trećoj strani u inostranstvo do procesa osiromašivanja uranija na nivo od tri posto, čime bi se eliminisala mogućnost njegove upotrebe u vojne svrhe.

Osim nuklearnog pitanja, posrednici pokušavaju usaglasiti stavove o tri kritične tačke koje su ranije dovele do zastoja. Prva je kontrola nad Hormuškim moreuzom, čije je zatvaranje uzrokovalo potrese na svjetskom tržištu nafte.

Druga se odnosi na isplatu kompenzacije za ratnu štetu nastalu tokom sukoba koji je počeo krajem februara, a treća na trajni prekid vatre koji bi obuhvatio i širi regionalni kontekst, uključujući sukobe u Libanu.

Iako su izjave iz Bijele kuće i Teherana ohrabrujuće, situacija na terenu ostaje napeta. Američka pomorska blokada iranskih luka i dalje je na snazi, što iranska vojska smatra direktnim kršenjem dogovorenog prekida vatre. Teheran je uputio oštro upozorenje da će, ukoliko blokada ne bude ukinuta, uzvratiti potpunim prekidom trgovine kroz Crveno more i Perzijski zaljev.

Naredna dva dana smatraju se presudnim za konačnu potvrdu sporazuma koji bi mogao okončati rat u kojem su već stradale hiljade ljudi.
(SB)

Pad mađarskog premijera Viktor Orbana predstavlja ozbiljan politički udarac za njegove saveznike na Zapadnom Balkanu, prije svega za predsjednika Srbije Aleksandar Vučić i “lidera bosanskih Srba” Milorad Dodik.
Novi politički lider u Budimpešti Peter Magyar već je najavio zaokret u vanjskoj politici, poručivši da se Mađarska više neće miješati u unutrašnja pitanja balkanskih država.

Prema analizi koju je objavio Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), Orbanova smjena uzdrmala je, kako se navodi, “oksimoronski svijet neliberalnih demokratija”, a Zapadni Balkan je među regijama gdje će posljedice biti najvidljivije.

Mreža utjecaja i političkih savezništava

Orban je tokom svoje šesnaestogodišnje vladavine izgradio široku mrežu političkih savezništava, medija i think-tank organizacija širom regiona. Ta mreža je finansirana i mađarskim, ali i evropskim sredstvima, a njen opstanak sada je neizvjestan.

Iako se ne očekuje brzi raspad, analitičari upozoravaju da bi bez političke podrške iz Budimpešte mogla postepeno slabiti.

Dopisnik FAZ-a za jugoistočnu Evropu Michael Martens podsjetio je i na događaj neposredno pred mađarske izbore, kada su srbijanske obavještajne službe navodno otkrile eksploziv postavljen na gasovodu koji povezuje Srbiju i Mađarsku.

Prema tim navodima, taj incident je Orbanu poslužio kao povod za slanje vojske radi zaštite infrastrukture, čime je u završnici kampanje pokušao demonstrirati odlučnost u zaštiti nacionalnih interesa. Ipak, takva strategija nije donijela izborni uspjeh.

Mađarski specijalci u Banjoj Luci

Orban je godinama održavao bliske odnose s Dodikom, dosljedno se protiveći uvođenju sankcija Evropske unije protiv njega.

Uoči izbora Bosni i Hercegovini, Dodik je redovno dobijao političku i finansijsku podršku iz Mađarske. Tokom posjete Banjoj Luci 2022. godine, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto najavio je kredit od 100 miliona eura za poljoprivrednike.

Koliko je tog novca zaista realizovano, ostalo je nejasno. Ipak, Dodik je 2024. godine Orbanu dodijelio orden bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, potvrđujući bliske odnose.

Kada je 2025. godine postojala mogućnost da Dodik bude uhapšen od strane bh. vlasti, Orban je u Banju Luku poslao pripadnike mađarske antiterorističke jedinice, zvanično u okviru “rutinske vježbe”, ali je taj potez izazvao brojne reakcije.

Veze u Sjevernoj Makedoniji

Orban je održavao bliske odnose i sa strankom VMRO-DPMNE u Sjevernoj Makedoniji. Nakon što je bivši premijer Nikola Gruevski 2018. godine osuđen na zatvorsku kaznu, uz pomoć mađarske diplomatije organizovan je njegov bijeg, nakon čega je dobio politički azil u Mađarskoj.

Saradnja je nastavljena i s aktuelnim premijerom Hristijan Mickoski iz VMRO-DPMNE, koji je Orbana nedavno opisao kao “hrabrog lidera posvećenog nacionalnim interesima”, prenosi slovenski Siol.net.

Finansijski i medijski utjecaj

Tokom posjete Sjevernoj Makedoniji 2024. godine, Orban je obećao kredit od 500 miliona eura, dok su poslovni krugovi povezani s njim preuzimali medije i televizijske kanale u toj zemlji, pružajući podršku političkim saveznicima.

Ipak, posljednjih godina pojavili su se izvještaji da finansijska podrška iz Budimpešte slabi, dijelom i zbog zadržavanja evropskih fondova Mađarskoj usljed zabrinutosti za vladavinu prava.

Gubitak vlasti Viktora Orbana, zaključuje FAZ, neminovno će oslabiti “neliberalnu osovinu” na Zapadnom Balkanu. Koliko će taj utjecaj biti dugoročan i dubok, ostaje da se vidi.

(Vijesti.ba)

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da će lideri Libana i Izraela održati pregovore, vjerovatno danas, prvi put nakon više desetljeća.

Trump je objavio poruku na Truth Socialu malo prije ponoći u srijedu u Washingtonu:

– Pokušavamo osigurati malo prostora za predah između Izraela i Libana. Prošlo je jako dugo otkako su dvojica lidera razgovarala, oko 34 godine. To će se dogoditi sutra. Lijepo! Predsjednik DJT.

Ova izjava dolazi nakon što su Liban i Izrael ranije ove sedmice održali svoje prve diplomatske razgovore u više od tri desetljeća.

(Vijesti.ba)

Većina američkog Senata podržala je u srijedu vojnu kampanju predsjednika Donalda Trumpa protiv Irana, glasajući protiv rezolucije koju su predvodili demokrati, a koja je imala za cilj zaustaviti rat dok ga ne odobri Kongres.

Senat je sa 52 prema 47 glasova odbio da razmatra rezoluciju o ratnim ovlastima, čime je potvrđena kontinuirana podrška njegove stranke politici republikanskog predsjednika, više od šest sedmica nakon što su SAD i Izrael pokrenuli zračne napade na Iran.

Trump je u intervjuu za Fox Business Network, snimljenom u utorak i emitovanom u srijedu, izjavio da je rat blizu kraja. Istog dana, načelnik vojske Pakistana doputovao je u Teheran u pokušaju da spriječi obnovu sukoba, nakon što su mirovni pregovori tokom vikenda završeni bez dogovora.

Ovo je četvrti put da su demokrati od početka rata inicirali glasanje u Senatu o mjerama vezanim za ratne ovlasti, ali su svi pokušaji propali zbog protivljenja gotovo svih republikanaca, osim senatora Rand Paula.

Paul, poznat po zalaganju protiv prekomjerne vojne potrošnje i za striktno tumačenje Ustava, bio je jedini republikanac koji je podržao rezoluciju. Jedini demokrata koji je glasao protiv bio je senator John Fetterman, dok republikanski senator Jim Justice nije glasao.

Iako Kongres SAD prema Ustavu ima ovlaštenje da objavi rat, predsjednici iz obje stranke dugo smatraju da se to ograničenje ne odnosi na kratkoročne vojne operacije ili situacije u kojima je zemlja suočena s neposrednom prijetnjom.

(Vijesti.ba)