Prema njegovim riječima, treba precizno utvrditi da li Rješenje zaustavlja dalji proces vojne industrije, kako bi se umanjila ekonomska, sigurnosna i vojna moć države Bosne i Hercegovine.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac donio je rješenje kojim se kompaniji BNT – Tvornica mašina i hidraulike iz Novog Travnika oduzima dozvola za proizvodnju dronova, nakon što je inspekcijskim nalazima utvrđeno da je ovaj pravni subjekat prekršio niz odredaba Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme.
“Nastavak hibridnih operacija”
Tim povodom portal Radiosarajevo.ba kontaktirao je dr. Ahmeda Kicu, stručnjakom za sigurnost i koautorom knjige Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan – Aspekti geopolitike i hibridnog rata.
“U kontekstu činjenice da je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac donio je Rješenje kojim se kompaniji BNT – Tvornica mašina i hidraulike iz Novog Travnika oduzima dozvola za proizvodnju dronova, nakon što je inspekcijskim nalazima utvrđeno da je ovaj pravni subjekat prekršio niz odredaba Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme, potrebno je u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, te zakonima entiteta Federacija BiH, detaljno utvrditi da li je Rješenje Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih poslova ispoštovalo svu proceduru, te da li isto pravno valjano”, kaže Kico za portal Radiosarajevo.ba.
Prema njegovim riječima, treba precizno utvrditi da li Rješenje zaustavlja dalji proces vojne industrije, kako bi se umanjila ekonomska, sigurnosna i vojna moć države Bosne i Hercegovine.
“Ukoliko Rješenje, bez obzira na redovne i vanredne inspekcijske preglede, nije ispoštovalo pravne procedure države Bosne i Hercegovine, te entiteta F BiH, ono može biti u funkciji favoriziranja vojne industrije uz Srbije, pa i Republike Hrvatske. Na taj način, ministar Košarac moguće nastavlja sa hibridnim operacijama protiv države Bosne i Hercegovine, a u korist agresivnih nastojanja susjednih zemalja prema ukupnom ustavnom poretku naše države Bosne i Hercegovine”, dodao je.
Šta su motivi?
Podseća da u okviru Ministarstva energije, rudarstva i industrije entiteta F BiH, postoji i djeluje Federalna direkcija za namjensku industriju, u čijoj su nadležnosti razvoj i proizvodi svih segmenata vojne (namjenske) industrije.
“Imajući u vidu navedeno, jasno je da Kompaniji BNT – Tvornica mašina i hidraulike iz Novog Travnika, stručnu i svaku drugu pomoć trebaju pružiti Ministarstvo energije, rudarstva i industrije entiteta F BiH, te svi subjekti odbrambenog i sigurnosnog sektora entiteta F BiH i države Bosne i Hercegovine. U svim tim aktivnostima, neophodno je da se poštuje zakonska legislativa entiteta F BiH i države Bosne i Hercegovine, kako bi se kroz nadležne institucije zaustavile moguće hibridne opreacije protiv naše države. One su posebno osjetljive i važne u sektoru vojne (namjenske) industrije”.
Kico, na koncu, postavlja pitanje motiva ministra Košarca s obzirom na njegovu dosadašnju političku praksu.
“Konačno, pomenute nadležne institucije kroz pravnu proceduru, trebaju do kraja razjasniti mjesto i ulogu ministra Košarca o tome da li on štiti interese države Bosne i Hercegovine, ili su pak, njegove aktivnosti, nakon kontinuiranog verbalnog negiranja i vrijeđanja države Bosne i Hercegovine, prešle u novu, konkretnu fazu nanošenja nemjerljive štete našoj vojnoj i sigurnosnoj komponenti”, zaključuje Kico.
Svi detalji autentičnog projekta čiju režiju potpisuje glumački ansambl.
Premijera predstave „On(a)“ u Kamernom teatru 55 zakazana je za 9. januar s početkom u 20 sati. Riječ je o autentičnom projektu čiju režiju potpisuje glumački ansambl same predstave – rijetkost u bh. teatarskoj praksi i svojevrsni odgovor na izazove za kulturne institucije u Bosni i Hercegovini.
O detaljima predstave i stvaranju jednog ovakvog projekta za naš list govorio je član ansambla Enes Kozličić.
– U septembru smo dobili vijest da do marta 2026. godine nećemo raditi ništa novo, odnosno da nećemo imati dovoljno finansijskih sredstava za to. Tako da smo se mi odlučili na ovaj potez da uradimo predstavu sami – rekao je glumac.
Bez sredstava
Ovakav potez donio je niz izazova koje su, pak, zajedničkim trudom uspjeli savladati.
– Bilo je izazovno samim tim što nismo imali sredstava, počevši od scenografije do kostima, rekvizite smo kupovali sami ili posuđivali od starih predstava sa repertoara Kamernog teatra 55 – objasnio je.
Posebnost njihovog nesvakidašnjeg pristupa, dodaje, leži u inicijativi samih umjetnika:
– Nije se dešavalo prije, ali mislim da je odlično što se ovo desilo i da treba postati praksa jer očito naše vlasti smatraju da je kultura nešto što nije nužno i potrebno. Mi bismo trebali biti tu da dokažemo suprotno i mislim da ovim potezom pokazujemo koliko smo voljni raditi i prilagođavati se svim situacijama, pa nažalost i ovoj.
Veći problemi
Umjetnik podsjeća na najveće probleme s kojim se njegove kolege suočavaju – od neredovnih isplata do problema s ugovorima i manjkom prilika. No, upravo iz takvih situacija mogu se izvući važne lekcije.
– Puno poruka se može izvesti iz ove situacije, ali mislim da je najvažnija da umjetnost ne treba da ovisi o odlukama jednog čovjeka ili njih nekoliko, što je u našem slučaju upravo tako. Mislim da trebamo biti hrabri, stvari uzeti u svoje ruke i jasno i glasno govoriti o svim problemima koje imamo. Naravno, nije kultura jedina u problemu, ali mi smo tu da govorimo ispred te grane o onome što se dešava. Jer, publika kada dođe na predstavu, oni gledaju predstavu i to je jedino što treba da ih zanima, ali problemi su mnogo veći – zaključio je Enes Kozličić.
Detalji predstave
Predstava „On(a)“ inspirirana je stvarnim životima bračnog para, danskih umjetnika Gerde i Einara Vegenera (Wegener), kasnije Lili Elbe, transrodne žene i jedne od prvih osoba koja se podvrgnula operaciji promjene spola. Ovo je intimna i snažna priča o bezuslovnoj ljubavi, potrazi za identitetom i hrabrosti da upoznamo i prihvatimo sebe, bez obzira na cijenu koju ta istina nosi. Tekst predstave rađen je po motivima filma „Dankinja“.
U predstavi igraju: Nedim Džinović, Merjem Šiljak, Faruk Hajdarević, Emina Topolović, Deni Mešić i Enes Kozličić. Kostimografiju i scenografiju je radila Adisa Vatreš Selimović. Za vizuelni identitet zaslužna je Emina Lagumdžija. Repriza predstave planirana je 10. januara, također s početkom u 20 sati. Ulaznice se mogu rezervisati online ili direktno na blagajni pozorišta.
Aplikacija UnBiMeal, namijenjena subvencioniranju ishrane studenata fakulteta Univerziteta u Bihaću zvanično je danas puštena u rad, čime od danas Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlade Unsko-sanskog kantona osigurava subvenciju u iznosu od sedam KM dnevno za ishranu svim redovnim studentima.
Za ovu namjenu, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta u 2026. godini osiguralo je 800.000 KM, a ovaj projekat predstavlja konkretan iskorak u unaprjeđenju studentskog standarda.
Razvoj aplikacije ovo je Ministarstvo također povjerilo studentima Univerziteta u Bihaću. Uz podršku Rektorata i mentorstvo profesorice i skupštinske zastupnice Fatke Kulenović, Hadis Mahmutović i Suad Kucalović i sami studenti Tehničkog fakulteta, kreirali su aplikaciju čime je projekat zaokružio saradnju izrvršne i zakonodavne vlasti, Univerziteta i mladih talenata te realnog sektora, ističu u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
Radili smo na ovom skoro godinu dana, od zakonskog okvira do primjene u praksi.
Sa UnBiMeal Unsko-sanski kanton je prvi kanton u Bosni i Hercegovini koji je uspostavio ovakav sistem kao trajno i sistemsko rješenje za subvencioniranje studentske prehrane.
Cilj nam je pružiti konkretnu podršku studentima, a ne zadržati se na deklarativnim mjerama, ističe resorni ministar Denis Osmankić.
Trenutno su u sistem uključena dva ugostiteljska objekta, dok se više njih nalazi u završnoj fazi tehničke pripreme a otvoren je i dalje poziv svim zainteresovanim ugostiteljima da se uključe u program.
Naredni iskorak u unaprjeđenju studentskog standarda u USK biće program osiguravanja subvencija za troškove smještaja studenata Univerziteta u Bihaću, navode u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
(Vlada USK)
SVIJET distopijskog romana Georgea Orwella *1984.* podijeljen je na tri sfere utjecaja – Oceaniju, Euroaziju i Istočnu Aziju – koje su neprestano u ratu. Ponekad dvije države sklope savez protiv treće, a ponekad iznenada mijenjaju strane bez ikakvog objašnjenja. Umjesto toga, Partija narodu poručuje: “Oduvijek smo bili u ratu s Istočnom Azijom.” Novine i povijesne knjige brzo se prepravljaju kako bi ta tvrdnja izgledala istinito, piše povjesničarka Anne Applebaum za The Atlantic.
Orwellov svijet je fikcija, ali neki bi ga željeli pretvoriti u stvarnost. Davno prije drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa, ideja o svijetu s tri sfere utjecaja – Azijom pod dominacijom Kine, Europom pod dominacijom Rusije i Zapadnom hemisferom pod dominacijom Sjedinjenih Država – povremeno se pojavljivala na internetu.
Uglavnom su je promovirali Rusi željni kontrole nad onim što nazivaju svojim “bližim inozemstvom”, ili možda samo oni koji žele da se njihova zemlja, sa slabom ekonomijom i posrnulom vojskom, spominje u istom kontekstu kao SAD i Kina.
“Mi vama Venezuelu, vi nama Ukrajinu”
Još 2019. godine, Fiona Hill, tadašnja dužnosnica Vijeća za nacionalnu sigurnost u prvoj Trumpovoj administraciji, svjedočila je pred Kongresom kako su Rusi, gurajući ideju o sferama utjecaja, nudili svojevrsnu “razmjenu” Venezuele, svog najbližeg saveznika u Latinskoj Americi, za Ukrajinu.
Od tada se ideja da međunarodni odnosi trebaju promicati dominaciju velikih sila, a ne univerzalne vrijednosti, proširila iz Moskve u Washington. Nova Strategija nacionalne sigurnosti Trumpove administracije ocrtava plan za dominaciju nad američkim kontinentom, umanjujući prijetnje iz Kine i Rusije, a Trump je uputio prijetnje i saveznicima poput Danske, Paname i Kanade, čiji suverenitet sada dovodi u pitanje.
Iskrivljena Monroeova doktrina
Vojna akcija uhićenja venezuelanskog diktatora Nicolása Madura na neki način podsjeća na prošle američke intervencije, poput svrgavanja panamskog vođe Manuela Noriege 1989. godine. Međutim, novi jezik kojim se ta akcija opravdava čini ovu priču potpuno drugačijom. Na svojoj tiskovnoj konferenciji u subotu, Trump nije upotrijebio riječ *demokracija*.
Nije se pozvao na međunarodno pravo. Umjesto toga, predstavio je iskrivljenu verziju Monroeove doktrine iz 1823., politike izvorno osmišljene da drži strane imperijalne sile podalje od Amerika. “Prema našoj novoj Strategiji nacionalne sigurnosti”, rekao je čitajući pripremljenu izjavu, “Američka dominacija na Zapadnoj hemisferi više nikada neće biti dovedena u pitanje.”
U tu svrhu, najavio je da će Sjedinjene Države “voditi” Venezuelu, iako nije pojasnio tko će točno biti na čelu. Potkralj Marco Rubio? Generalni guverner Pete Hegseth? Na pitanje o Maríji Corini Machado, vođi venezuelanske oporbe, Trump je odgovorio – omalovažavanjem. “Ona je vrlo draga žena, ali nema poštovanje unutar zemlje”, rekao je.
Machado, koja je prošle godine osvojila Nobelovu nagradu za mir, predvodi pokret čiji je predsjednički kandidat, Edmundo González Urrutia, osvojio dvije trećine glasova na izborima 2024. godine.
Unatoč potpori državnih medija Maduru te uznemiravanju, uhićenjima i ubojstvima njihovih pristaša, Machado i González ne samo da su pobijedili, već su i prikupili dokumentaciju s biračkih mjesta koja to dokazuje. Maduro nikada nije pružio takve dokaze, ali je svejedno proglasio pobjedu.
Sila kao jedini argument
Trumpa trenutno ne zanima tko je legitimni vođa Venezuele. Njegova administracija umjesto toga signalizira da bi mogla surađivati s Madurovom potpredsjednicom, Delcy Rodríguez, koja bi vjerojatno zadržala režim netaknutim – drugim riječima, ne promjena režima, već samo promjena diktatora. Trump se, međutim, ne trudi dati legitimitet ni vlastitim postupcima.
Prije otmice Madura, nije se konzultirao s Kongresom, američkim saveznicima ni susjedima Venezuele. Iako je akcija opisana kao uhićenje opravdano optužnicom za krijumčarenje droge, to nije dio dosljedne politike. Trump je, naime, upravo pomilovao bivšeg predsjednika Hondurasa, koji je prije šest godina legitimno optužen za trgovinu drogom.
Nema smisla, ali to nema veze
Ništa od ovoga nema smisla, ali to i nije cilj. Poput Partije u romanu *1984.*, čini se da potencijalni dominatori Zapadne hemisfere ne osjećaju potrebu za logikom.
Ako je sila pravo, ako SAD može raditi što želi u svojoj sferi, onda nema potrebe za transparentnošću, demokracijom ili legitimitetom. Brige običnih ljudi koji žive u manjim nacijama nevažne su jer im se ne daje pravo glasa. Njihovi interesi nisu briga imperijalnih sila koje žele njihove resurse.
Reakcije Rusije i Kine na Trumpove akcije bile su iznenađujuće blage, s obzirom na njihova višemilijunska ulaganja u Venezuelu. Možda zato što jezik kojim Trump opravdava otmicu Madura odražava njihove vlastite narative.
“Ukrajina pripada ruskoj sferi” glavni je argument Vladimira Putina. “Tajvan je dio kineske sfere” bit će opravdanje Xi Jinpinga ako odluči napasti otok. To ne znači da je Moskva uistinu u poziciji kontrolirati Europu, niti Kina Aziju: kombinirani BDP Europske unije gotovo je 10 puta veći od ruskog, a nijedna zemlja ne vapi da postane kineska kolonija.
Iluzija kontrole
Unatoč Trumpovom busanju u prsa, ni Amerikanci zapravo ne kontroliraju svoju sferu utjecaja. Dva dana nakon uhićenja Madura, Trump već riskira da postane žrtva vlastite propagande, baš kao i Putin. Venezuela je, kako je nedavno napisao jedan bivši američki veleposlanik, “propala država prožeta ilegalnim oružanim skupinama i stranim terorističkim organizacijama.”
Režim nije srušen. Vojska i paravojne formacije i dalje su aktivne. Hoće li Amerikanci “voditi” Venezuelu izdavanjem glasnih prijetnji i povremenim vojnim intervencijama? Možda je administracija sklopila dogovor s nekim članovima režima, ali nema jamstva da će takav dogovor donijeti koristi kakve Trump očekuje. Nafta ne leži na zemlji čekajući da je netko pokupi; zahtijeva dugoročna ulaganja, odnose i ugovore, što je nemoguće ako je vlada nestabilna.
Ozbiljna zabluda
No, Trumpova pogreška je još temeljnija. Podjela svijeta na sfere utjecaja podrazumijeva da manje zemlje nemaju utjecaj, a ozbiljna je zabluda misliti da Venezuelanci neće pokušati. Mnogi od njih željeli su američku intervenciju i sretni su što je Maduro otišao. Ipak, ljudi koji su se godinama borili za pravdu i slobodu neće htjeti živjeti u novoj diktaturi koju podržava Trump, a koju čine Madurovi poslušnici. Jedan venezuelanski prognanik, koji je želio ostati anoniman, rekao mi je da se u subotu osjećao kao na vrtuljku emocija. Prvo ushićenje zbog Madurovog odlaska, zatim šok zbog Trumpove konferencije za novinare, a onda ljutita spoznaja da se možda ništa nije promijenilo.
Sumnjam da će Amerikanci biti sretniji ako se u Venezueli instalira još jedan autoritarni vođa. Većina Amerikanaca i dalje želi da se njihova zemlja zalaže za nešto više od pohlepe. Trumpova potraga za iluzornom sferom utjecaja vjerojatno nam neće donijeti mir ili prosperitet – kao što ni invazija na Ukrajinu nije donijela Rusima – a to bi moglo postati jasno prije nego što itko očekuje.
Ako je Amerika samo regionalni nasilnik, naši bivši saveznici u Europi i Aziji zatvorit će nam svoja vrata i tržišta, navodi povjesničarka. Prije ili kasnije, “naša” Zapadna hemisfera organizirat će se protiv nas. Daleko od toga da nas čini moćnijima, potraga za američkom dominacijom učinit će nas slabijima, ostavljajući nas na kraju bez ikakve sfere i bez ikakvog utjecaja, zaključuje Applebaum.
Dodik je čovjek koji je sada u situaciji da je nakon svojih ruskih eskapada svoju imovinu spasio zahvaljujući dogovoru sa SAD-om, podsjeća Gjenero.
Vojna operacija SAD-a u kojoj je uhapšen predsjednik Venecuele Nicolas Maduro i njegova supruga i dalje izazivaju burne reakcije u svijetu.
Što se tiče našeg regiona, prema mišljenju političkog analitičara Davora Gjenera, sve države izuzev Srbije su imale priličnop ujednačene reakcije.
U Srbiji ste imali jednu shizofrenu situaciju. Prvo je počelo veliko veselje o tome da se taj glupi polarni svijet napokon počinje ostvarivati jer su zagovornici tog kvazimultipolarizma to vidjeli kao nekakvo otvaranje nove niše političkog utjecaja Rusije prema Balkanu. Kad se malo trijeznije pogledalo na stvari i vidjelo da je ovdje riječ o izrazito teškom udarcu za ruski globalni utjecaj, onda se ta euforija ohladila, a Vučić je reagovao vjerovatno više u kontekstu ovog zakona o razvoju Zapadnog Balkana što ga je Donji dom kongresa usvojio i vjerovanto u kontekstu toga što predsjednik Trump uvodi kriterij suočavanja sa narko-traffickingom u političku arenu. To je očito izazvalo stravičnu paniku režima u Beogradu, a prije svega osobno autoritarnog vladara Aleksandra Vučića, jazao je Gjenero za N1.
Upadljiva je šutnja bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika, koji se ranije hvalio prijateljstvom sa Madurom, ali se i nastojao priblišiti Donaldu Trumpu od kada je ovaj ponovo zasjeo u Bijeloj kući.
– Dodik je puno iskusniji igrač od Vučića, puno duže je na političkoj sceni i on je čovjek koji je sada u situaciji da je nakon svojih ruskih eskapada svoju imovinu spasio zahvaljujući dogovoru sa SAD-om. Taj dogovor od njega iziskuje racionalno ponašanje. I on se počinje do neke mjere racionalno ponašati. U krajnjoj konzekvenci, on je privatana osoba, formalno je predsjednik SNSD-a, ali SNSD zavaljujući (visokom predstavniku Christianu) Schmidtu nije prava stranka u pravom smislu riječi, jer ne može biti financirana iz javnih sredstava dok joj je predsjednik Dodik. Manji entitet u BiH je u potpunoj entropiji jer nema niti legitimnog premijera, ne postoji entitetski predsjednik, jer izborna procedura nije završena, a Dodik je privatna osoba. Naravno da je njihovo značenje na političkoj sceni danas prilično minorno, dodao je Gjenero.
(oslobođenje.ba)
Predsjedništvo BIH donijelo je odluku kojom se odobrava Oružanim snagama BiH (OS BiH) da učestvuju u mirovnoj misiji koja će biti uspostavljena u Pojasu Gaze, saznaju Vijesti.ba.
Ranije je ovu mogućnost najavio ministar odbrane BIH Zukan Heleza, nakon što je nekoliko evropskih vlada najavilo pristupanje mirovnoj misiji koja bi trebala biti uspostavljena u Pojasu Gaze.
“Mi imamo jako spremne inžinjerijske i deminerske jedinice, ljekarske i MEDEVAC. Mislim da će to biti velika satisfakcija za Oružane snage BiH, da učestvuju i u ovoj misiji u regulisanju mira u Gazi”, rekao je Helez krajem novembra.
Inicijativa za učešće OS BiH u mirovnoj misiji u Pojasu Gaze ima snažnu podršku SAD-a pri čemu je upravo američki predsjednik Donald Trump i najavio formiranje misije pod kontrolom SAD-a i uz podršku Egipta.
Uslijed obilnih padavina i nestabilnog vremena, izmjenjen je režim saobraćaja na brojnim dionicama.
“Zbog oborenih stabala, zatvorena je magistralna cesta Bosansko Grahovo-Strmica.
Na snazi je zabrana saobraćanja za sva teretna vozila na putnim pravcima Bosansko Grahovo-Drvar i Prijedor-Sanski Most (na dionici Prijedor-Oštra Luka).
Na svim ostalim dionicama preko planinskih prevoja teretna vozila preko 7,5 tona moraju posjedovati lance.
Posjedovanje zimske opreme zakonski je obavezno, a vremenski uslovi to dodatno zahtijevaju. Upozoravamo na učestale odrone zemlje i kamenja, a zbog težine snijega i jakog vjetra na mogućnost oborenih stabala na kolovoz. Vozačima se preporučuje da smanje brzinu i prilagode vožnju trenutnim uslovima na cesti.
Na magistralnoj cesti Jablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.
Zbog čestih izljevanja vode na kolovoz na magistralnom putu Stolac-Tasovčići, postavljena je dodatna saobraćajna signalizacija upozorenja i ograničenja. Molimo vozače da prilagode vožnju uslovima na putu.
Zbog zimskih uslova za vožnju u Republici Hrvatskoj, na graničnom prelazu Izačić na snazi je zabrana saobraćanja za teretna vozila sa prikolicom i šlepere.
Na graničnim prelazima Gradina i Gradiška pojačan je promet putničkih vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine. Na ostalim graničnim prelazima promet putničkih vozila protiče uz zadržavanja do 30 minuta.
Zbog pravoslavnog Božića, večeras do ponoći zabranjen je prijevoz eksplozivnih materija na putevima u Bosni i Hercegovini.
Zbog registracije putnika po novom sistemu izlaska i ulaska u zemlje Evropske unije (EES, Entry/Exit System), moguća su duža zadržavanja na graničnim prelazima.
Granični prelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 2. 12. 2025. godine granični prijelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila. Na graničnom prelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila, saopštili su iz BIHAMK-a.
Saobraćajnice i gradski putevi u Bihaću jutros, 7. januara, očišćeni su i prohodni, a trotoari na većini lokacija bez snijega. Ekipe zimske službe su bile na terenu tokom noći i ranih jutarnjih sati, te su posipanje i čišćenje obavljeni u skladu s planom zimskog održavanja.
Iz JKP Komrad Bihać navode da je zimska služba angažirana u punom kapacitetu, sa svim raspoloživim ljudskim i materijalno-tehničkim sredstvima, te da se rad odvija bez zastoja. Naglašavaju da je cilj osigurati sigurnost svih učesnika u saobraćaju i nesmetano funkcionisanje grada, posebno u uslovima najavljenih obilnih snježnih padavina.
“Zbog prognoza koje najavljuju izuzetno obilne snježne padavine koje mogu dostići i do 50 centimetara snijega, upućujemo ozbiljan apel građanima da uklone vozila s trotoara i saobraćajnica, te da ih ne parkiraju nepropisno”, istakli su iz JKP Komrad Bihać.
Kako navode, nepropisno parkirana vozila značajno otežavaju i u pojedinim situacijama onemogućavaju čišćenje snijega i posipanje kolovoza, čime se direktno ugrožava sigurnost saobraćaja. Podsjećaju i da je nepropisno parkiranje kršenje važećih zakonskih propisa, za koje su predviđene novčane kazne i druge sankcije, uključujući i uklanjanje vozila.
Zimska služba, kako ističu, nastavlja s pojačanim dežurstvima i praćenjem vremenskih prilika, te će intervenirati po potrebi na svim prioritetnim i sekundarnim pravcima na području grada.
(RS)
Danas, 7. januara, u jutarnjim satima u trgovačkom objektu u Sanskom Mostu izbio je požar.
Objekat se nalazi u Prijedorskoj ulici.
Ovom prilikom intervenisala je Vatrogasna jedinica Sanski Most koja je neutralisala požar u lokalu i spriječila njegovo širenje na cijeli stambeni objekat.
Pričinjena je velika materijalna šteta, a više informacije bit će poznato nakon što se provede uviđaj.
Gašenje požara osiguravali su policijski službenici, i za to vrijeme bio je zatvoren saobraćaj na ovom dijelu Prijedorske ulice.
(RTV Sana)
Predsjednik Hrvatske odbacio učešće u tzv. koaliciji voljnih i naglasio da takve odluke ne obavezuju Zagreb.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oglasio se na društvenim mrežama povodom najava da pojedine zemlje u okviru tzv. Koalicije voljnih planiraju slanje svojih vojnih snaga u Ukrajinu, jasno poručivši da Hrvatska u takvim aktivnostima neće učestvovati.
Kako je naveo, odluke pojedinih država ne odnose se na Hrvatsku, niti obavezuju Hrvatsku vojsku, bez obzira na članstvo zemlje u NATO-u i Evropskoj uniji.
“Kao što sam već puno puta upozoravao da će se dogoditi, pojedine države tzv. koalicije voljnih odlučile su slati svoje vojnike u Ukrajinu. Jučer je u Parizu i formalno iskazana namjera Francuske, Velike Britanije i još nekih država da pošalju vojne postrojbe u Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom. Kako bih otklonio svaku sumnju o ulozi Hrvatske vojske u tzv. koaliciji voljnih, kao vrhovni zapovjednik OSRH poručujem hrvatskim građanima – Hrvatska neće slati svoje vojnike u Ukrajinu”, napisao je Milanović.
Dodao je i da se o toj temi u Hrvatskoj neće voditi nikakve rasprave.
“Hrvatska je članica Evropske unije i NATO te ima samo obaveze koje proizlaze iz članstva u tim savezima, dok odluke tzv. koalicije voljnih ni na koji način ne obavezuju ni Hrvatsku ni Hrvatsku vojsku”, poručio je.
U nastavku obraćanja osvrnuo se i na, kako je naveo, promjene u međunarodnim odnosima, gdje sve više dominira “pravo jačega”, naglašavajući da je primarna zadaća Oružanih snaga Republike Hrvatske zaštita države.
“Tu je ključna uloga OSRH zaštita suvereniteta i neovisnosti te odbrana teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. I zato sva dosadašnja i najavljena ulaganja u OSRH, uključujući i uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, moraju imati za cilj povećanje spremnosti i sposobnosti OSRH za izvršenje te svoje ustavne zadaće”, rekao je Milanović.
Govoreći o finansijskoj pomoći Ukrajini, predsjednik Hrvatske je naglasio da ona ne smije ići na štetu domaće vojske niti životnog standarda građana.
“Pri tome, ističem, finansijska pomoć Ukrajini na koju se obavezala Vlada RH ne smije biti na štetu OSRH, dakle ne smije umanjiti sredstva potrebna za opremanje Hrvatske vojske. Isto tako, takva pomoć ne smije ni na koji način biti na štetu hrvatskih građana i njihovog standarda. Dužnost svih hrvatskih institucija vlasti je brinuti se za hrvatske nacionalne interese i za interese naših građana”, poručio je na kraju Milanović.
