Home Blog Page 743

PROVELA NOĆ NA ŽELJEZNIČKOJ STANICI: Sve što joj se dogodilo SIGURNO će vas RASPLAKATI!

Društvene mreže zapalila je ispovijest jedne djevojke iz Srbije koja je provela noć na željezničkoj stanici u Mađarskoj.

Oko mene grupa arapskih momaka koji spavaju ispred na klupama držeći pod glavom sve svoje bogatstvo, malo dalje tri prostitutke, a sa druge strane dva muškarca, beskućnika…

O tome šta joj se sve dogodilo te noći, napisala je fantastičan status na svom Fejsbuk profilu.

U Mađarsku je otputovala na poslovni put a morala je da prenoći na željezničkoj stanici kako bi stigla na vrijeme. Ono što je doživjela je stvarno nevjerovatno.

Prenosimo vam najzanimljivije dijelove:

“I shvatam sledeće: “Biću sama noću u Budimpešti i moram da smislim mesto gde ima ljudi, koje je noću otvoreno i gde ima policije za svaki slučaj”.

Nakon grozničavog isčitavanja raznih sajtova zaključujem da ja jedino mogu da idem na Keleti železničku stanicu. I kroz glavu mi prođe “narkomani, beskućnici, prostitutke, narko dileri, perverznjaci… Hej, ali tu sigurno mora da ima i policije”. Znate da putujem često i takođe mi nije strano da putujem sama, ali pomisao da ću biti sama na železničkoj stanici noću u Mađarskoj mi je bila poprilično zastrašujuća.

U toku puta upoznajem saputnicu sa kojom sam čavrljala tih par sati puta. Mađarica iz Budimpešte, zove se Vera po prabaki Srpkinji. Vera, kada sam joj iznela svoj genijalni plan o noći na Keleti stanici, uplašeno kaže da to ne dolazi u obzir i poziva me da budem kod nje u stanu dok ne pođem na sastanak.

Nije li to nešto tako čovečno i plemenito? Devojka koja me nikada pre nije videla mi je, meni potpunom neznancu, ponudila da budem kod nje da ne bih bila sama noću u stranom gradu. Iako me je zaista duboko dirnula ova ljudskost, moje lepo vaspitanje mi nije dozvoljavalo da u nečiju kuću uđem u 3 ujutru. Vera i ja smo razmenile brojeve i Vera mi je slala poruke na svakih 40-tak minuta do jutra da se uveri da li sam u redu.

Draga Vera, hvala ti što si mi potvrdila da ljudska dobrota nije u nestajanju, što postoje ljudi koji i dalje veruju da je čovek čoveku brat, a ne vuk.

I tako 2.30 ujutru (naravno Marfijev zakon – granični prelazi su bili pusti nigde žive duše i naravno da sam imala vozača manijaka koji je jurio kao muva bez glave po autoputu), ja u poslovnom izdanju sa laptop torbom ispred Keleti stanice oko mene grupa arapskih momaka koji spavaju ispred na klupama držeći pod glavom sve svoje bogatstvo, malo dalje tri prostitutke, a sa druge strane dva muškarca, beskućnika rekla bih, koji u neverici gledaju s koje planete sam ja pala…

Malo dalje mađarski beskućnici, neki narko dileri koji vrbuju par engleskih pijanih turista koji i ne znaju gde se nalaze i non stop vrište kako je Beč fenomenalan grad i da su ‘ovde’ najbolji ljudi (i dalje se nadam da su ipak potrefili posle voz za Beč, ako su uopšte i želeli da idu tamo) i par prostitutki koje gledaju da nađu klijente.

Smestim se na jednu klupu, pustim Brejkerse i molim Boga da što pre svane. Prilazi mi čovek i pokušava da mi nešto objasni na mađarskom i nakon mog dobro veče na engleskom vadi svoju legitimaciju – mađarski policajac u civilu koji mi posle na savršenom engleskom kaže da želi da vidi moju voznu kartu i pasoš. Jer logično ja sedim u tri noću na želežnickoj stanici, normalno je da putujem negde. I još “logičnije” ja tu kartu nemam, jer ja i ne putujem nigde.

Već mi je scenario u glavi, sad će da me privede, neću stići na sastanak, platiću sto odsto neku kaznu jer ‘poznato je da Mađari ne vole Srbe i uvek pišu nama neke kazne, jer nas mrze’.

Ništa od toga se nije desilo. Ispričala sam mu šta ja to zapravo radim na železnickoj stanici. Da li je on bio dobre volje ili se sažalio sve u svemu ili je samo dobar čovek, on se samo nasmejao i pitao da li mozda želim čaj ili kafu (ponoviću mađarski policajac, ja strani drzavljanin) i rekao da će me obići on ili njegov kolega za pola sata da vide da li sam ok i poželeo mi uspeh na poslovnom sastanku. Usput se sagnuo i pokrio jednu baku koja je spavala na klupi i ostavio čokoladicu. Na svakih pola sata je prolazio tuda i mahnuo mi.

Dragi mađarski policajcu, hvala ti što si dokazao da policiju ne čine samo korumpirani policajci i nezainteresovani pojedinci. Ne, niste svi isti.

Vozovi su dolazili i prolazili. Pitala sam se kako to izgleda spavati na podu železničke stanice uz pisak sirena na svakih pola sata. Odgovor mi je došao neočekivano u obliku male, skakutave, preslatke devojčice. Bilo je oko tri ujutru, ona je bila budna a njeni roditelji i ostatak porodice je spavao u uglu.

Dotrčala je do mene i nesto veselo krenula da priča na arapskom, a kako je moje znanje arapskog svedeno na 20-30 izraza koji su mi ostali u sećanju, nismo baš nešto mnogo mogle da komuniciramo, ali nas dve to nije sprečilo. Ona je sela pored mene i nastavila da priča, uhvatila me za ruku i gledala moje nalakirane nokte i veselo čavrljala. Bila sam smešna sebi kako na nekoj mešavini arapsko-turskog pokušavam da je pitam odakle je, pa onda na engleskom i tek onda se setim da ne komplikujem i na čistom srpskom kažem Irak ili Sirija.

Malena se trgla, tužno me pogledala i rekla Sirija. Verovatno je i ona mene pitala odakle sam i sama donela zaključak da mora da sam iz Turske, ukoliko sam je dobro razumela. Na pomen Beograda veselo se našmesila i klimnula glavicom, a tek kad sam izvadila kekes, ih te sreće. Sad, kako objasniti detetu koji ne govori nijedan jezik koji ja znam da ide i pita mamu da li sme da uzme keks. I onda shvatite koliko je zapravo lako sporazumeti se čak i kada ne govorite isti jezik. Najjednostavnije prstom, ono što se smatra nekulturnim i primitivnim za “razvijeni i civilizovani svet”, pokažeš keks pa mamu i klimneš glavom.

Otrča ona, probudi mamu, koja je prvo uplašeno reagovala misleći šta se dogodilo. I tačno se video izraz olakšanja da je u pitanju samo keks, da je niko nije napao, povredio… Majka se nasmešila klimnula glavom i pogledala u mom pravcu i opet se nasmešila, stavila ruku na grudi blago povila glavu u znak zahvalnosti. I povuče dete za rukav kada je malena krenula ponovo prema meni i tačno mogu da zamislim šta je rekla ‘Nemoj da budeš dosadna teti, to nije lepo’, ali mala se otrže i dođe kod mene.

I tako nas dve drugarice, jedna od 32 godine i jedna od 5 godina, jedna se zove Ivana, druga Nur sedele su do četiri ujutru na Keleti stanici i jele keks. Svaka je pričala na svom jeziku. Nur je uzela da crta, crtalo je dete svoj zivot, crtalo je kuće razrušene, tenk jer ona samo za to zna i ja sam počela da plačem. I onda je dete od 5 godina tešilo ženu od 32 godine, onako čisto dečije i ljudski, uzela je moju ruku u svoju i mazila je.

I baš zbog toga, ne mogu da dozvolim da neko arapsku decu i male azilante posmatra kroz prizmu budućih terorista, jer to su deca. Obično dete koje voli Plazmu i kao svaka petogodišnja devojčica voli nalakirane nokte i voli da igra crvene rukavice…

U toku je bio Sveti mesec Ramazan, a meni je prišla jedna baka i krenula da priča. Često mi se u Turskoj ili arapskim zemljama dešava da me tako identifikuju kao ‘svoju’, pa je i baka mislila da sam njihove gore list. Kako nismo mogle da se sporazumemo u pomoć nam je pritekao mladić sa susedne klupe. Mladi Sirijac sa odličnim znanjem engleskom.

Baka je inače baka male Nur i gledala je kako ja pričam sa njom i kako se igramo i pitala me da im se pridružim za šehur odnosno ramazanski doručak koji se jede pre svitanja.

I dođe ti da plačeš, kada shvatiš da te na doručak zove osoba koja je dočekala da svoju starost provodi po železničkim stanicama zbog gramzivosti i pohlepe svetskih političara. Koja je dočekala da neka evropska balavurdija skreće pogled na drugu stranu kada ih vidi jer ‘im ruše grad’. I kada shvatiš da ta osoba još uvek čuva dobrotu u svom srcu, porazi te činjenica kada shvatiš koliko malo takvih ljudi imaš u svom okruženju i koliko su večito nezadovoljni i nezahvalni za sve to imaju. I dođe ti da u pet ujutru pozoveš sve ljude iz svog telefonskog imenika i da im kažeš, kada ustanete budite zahvalni jer ste spavali u svom krevetu.

I hvala Nur i njenoj baki jer su mi podarili mogućnost da ovu priču napišem i da ponovo osetim istinsku zahvalnost za sve ono što mi je život pružio i čega me je poštedeo. Nadam se da njih na kraju ovog puta očekuje ono što i znači ime Nur – svetlost.

I jutro je svanulo, ja sam napustila Keleti stanicu, oni su ostali tamo. Nadam se da su srećni barem koliko i ja, jer sam za par sati učvrstila veru u ljude. I prestala da se bojim noćnih boravaka na zelezničkim stanicama, jer ponekad nije loše suočiti se sa svojim strahom i predrasudama.

A vi dragi prijatelji (koji ste pre svega imali strpljenja da ovo pročitate do kraja) ne skrećite pogled kada ih vidite na ulici, a ne skrećite pogled ni od svojih siromašnijih i nemoćnih komšija. Ako im je već život oduzeo puno toga, nema razloga da im neko oduzme i gazi ljudsko dostojanstvo. Ako možete trudite se da ljudima budete braća i sestre, ako ne možete nema potrebe da budete ni vukovi”.



(magazin.ba)

Startao “Prvi krajiški festival umjetnosti na USK”

Ilda Alibegović, zastupnica u Skupštini Unsko-Sanskog kantona najavila je Prvi krajiški festival umjetnosti na USK

“Posebna mi je čast najaviti skoru realizaciju još jedne inicijative čiji sam idejni kreator i koordinator.

Ciljevi ovog projekta:

1. Povezivanje kulturnih radnika cijelog USK u kreiranju prvog jedinstvenog
kulturno – kreativnog sadržaja Krajine.
Po prvi put na našem kantonu će se desiti da predstavnici kulturnih ustanova svih općina i gradova, kako lokalnih, tako i kantonalnih, zajedno rade na istom projektu.
2. Našim građanima ponudit će se novi kulturni sadržaj i osvježit će se, nažalost, često marginalizirana kulturna scena u USK.
3. Daće se jednak značaj svim vrstama umjetnosti unutar jednog festivala.
4. Ponudit će se i novi turistički produkt jer će ambijenti u kojem će se odvijati festival, stari gradovi i stare jezgre gradova, davati tome poseban značaj i privlačnost.

Zamisao je da ovaj projekat bude tradicionalnog karaktera i da bude motiviran promocijom kulturne baštine, prirodnih bogatstava našeg kraja, eksponiranjem svih vrsta umjetnosti i umjetnika, a davanjem ujedno značaja i turističkom okviru, a sve to kroz ujedinjenje svih predstavnika kulture, bez obzira na njihove eventualne razlike.

Manifestacija će, iako je trebala osam, ipak trajati sedam dana od 13. do 19. jula, s tim da će svaki grad imati tematski razrađen centralni događaj one umjetnosti koju taj dan predstavlja.

Ovim načinom udružile su se i kantonalne te lokalne vlasti u zajedničkom projektu odbacujući čak eventualne i političke razlike, što jeste bitno za napomenuti sa obzirom da nas takve često nazadno razdvajaju. Ovo je projekat svih nivoa vlasti, svih politika, svih predstavnika kulture, svih gradova i općina i svih vrsta umjetnosti, kaže Alibegović uz posebnu zahvalu timu koji je zajednički nosio ovu aktivnost po prvi put.

Optužnica protiv Huseina Rošića, bišeg premijera USK-a, podignuta krajem juna, još uvijek nije potvrđena!

Optužnica protiv bivšeg premijera Unsko-sanskog kantona Huseina Rošića, koju je Kantonalno tužilaštvo podiglo 28. juna ove godine, još uvijek nije potvrđena u bihaćkom Općinskom sudu. Prema dosadašnjoj praksi, optužnica je trebala biti ili potvrđena, ili vraćena na doradu ili odbačena u roku od osam dana…

BIHAĆ, 13. jula – Iz ovog Suda saznajemo da je tokom ovog perioda, dakle od podizanja optužnice pa do danas tražena promjena sudije na ovom slučaju. Podsjetimo, bivšeg premijera Kantona Huseina Rošića Tužilaštvo u Bihaću tereti za produženo krivično djelo „zloupotreba položaja ili ovlaštenja“, a u slučaju Pauline Janjuš.

Naime, tokom prošle predizborne kampanje za Opće izbore 2018., Janjuš je kao ekspertica za odnose sa javnošću, kako je prije nekoliko dana objavio portal normala.ba navodno bila angažirana u Rošićevom kabinetu premijera. Troškove njenog boravka ovdje trebao je platiti Rošić, ali nije pa je hotel teretio Vladu Kantona, što tada imenovani novi premijer prijavljuje policiji, nakon čega se uključuje Kantonalno Tužilaštvo. Optužnica je podignuta četiri godine poslije.

(rtvusk.ba)

Saopćenje za javnost policijskog komesara USK Koričić Muje

Saopćenje policijskog komesara Muje Koričića prenosimo u cijelosti kako je već objavljeno na zvaničnom web portalu Ministarstva unutarnjih poslova USK-a…

U saopćenju se navodi sljedeće:

Apsolutno odbacujem kao neistinite sve navode koje je posljednjih sedmica putem različitih internet portala, tv kanala i tv stanica iz manjeg bh. entiteta RS, a koje je iznio bivši uposlenik Abdijanović Mirhad- Čedo. Posljednja u nizu da se ja kao komesar nalazim u vrhu narko kartela USK-a definitivno je laž, što mogu i dokazati. Stoga ću od nje i krenuti:

2008.godine u decembru nakon što smo otkrili postojanje hale za kontrolisani uzgoj kanabisa na području USK-a, poduzeli operativne mjere i radnje, u cilju otkrivanja izvršioca navedenog krivičnog djela, bez povoda sazvan je sastanak Sektora kriminalističke policije, sa kojim sam ja u to vrijeme rukovodio, a na kojem su bili prisutni svi policijski službenici navedenog sektora, a među njima i Abdijanović Mirhad. On je na taj sastanak došao sa pripremljenim tekstom iako je sastanak sazvan danas u posljepodnevnim satima za sutra ujutro. U svom izlaganju konstatirao je da su u Sektoru kriminalističke policije narušeni muđuljudski odnosi i da se to odražava na rad sektora iako sektor do tog momenta nije imao neriješeno niti jedno teško krivično djelo. Niz dešavanja nakon toga, odnosno smjene prvo mene, a onda i kompletnog odsjeka za droge, govore da je cilj ustvari bio da se ekipu koja je otkrila niz ovih krivičnih djela, SMAKNE IZ ISTRAGE!!!!

Nakon toga, Abdijanović Mirhad dobija službeno auto na korištenje 24 sata, što je poznato svim uposlenicima ministarstva unutrašnjih poslova sve do kraja 2013. godine, koristeći ga po svom ličnom nahođenju, dakle punih pet godina. Niko nije znao ni šta radi ni kuda se kreće automobilom, jer ne postoje nikakve pisane naredbe. Automobil dobija iz meni nepoznatih razloga, dakle poznatih samo njemu i tadašnjem policijskom komesaru koji je kasnije uhapšen u velikoj SIPI-noj akciji „Kastel“ – da li je to nagrada od koga i zašto?

I dok Abdijanović govori o mojim rodbinskim vezama, tj.nepotizmu kojeg ja navodno provodim u MUP-u USK-a, napominjem da su upravo on i bivši komesar u bliskoj tazbinskoj vezi. Pored toga, u periodu od tri mjeseca, u vrijeme baš tog komesara, Abdijanović je dva puta činovan. Najprije je redovno činovan u „mlađeg inspektora“, a tri mjeseca poslije vanredno unapređen u čin „inspektora“, mimo zakonom propisanih procedura i uslova, što je apsolutno dokazivo i što mogu dokumentovati zainteresovanim tužiocima. ZANIMLJIVO JE SLIJEDEĆE: NAKON SMJENE EKIPE KOJOJ SAM BIO NA ČELU, A OTKRILI SMO U TODOROVSKOJ SLAPNICI HALU ZA KONTROLISANI UZGOJ SKANKA, ZA KOJU ĆE SE NAKNADNO ISPOSTAVITI DA JE USTVARI KONTROLISAO TADAŠNJI KOMESAR ZA ŠTO JE I OSUĐEN, SVE ISTRAGE PRESTAJU. Tek narednih godina druge policijske agencije 2009 i 2010. godina, (SIPA) će otkriti hale za kontrolisani uzgoj skanka u Založju, Jezerskom i Gati. Naglašavam, da dvije od tri hale su otkrili pripadnici SIPA-e. Jednu u Gati otkrio je MUP USK, tačnije pripadnici Jednice za podršku. Na žalost, zbog neprofesionalnih rukovodilačkih odluka tadašnjeg vrha MUP-a, sav zatačeni inventar, odnosno droga je nestala i prije nego što je uviđaj napravljen.

Abdijanović tvrdi da se u mom drugom mandatu policijskog komesara, pa i u prvom nije hapsilo, te da nisu otkrivani tokovi proizvodnje i prodaje narkotičkih sredstava. Tačnije, da se to radilo u kratkom periodu od aprila do oktobra 2018. I opet, Abdijanović ne govori istinu jer spomenut ću samo neke od većih istraga koje su završile hapšenjem, a sa ulica smaknute ogromne količine droge i prodavači iste. To su BURE 1, akcija koju smo sproveli 2020. i zaplijenili 53 kg skanka, BURE 2-proveli 2021., a zaplijenili 10 kg skanka, Transporter 2021 provedeno u naselju Prošići, a zaplijenili 1,300 g. heroina, 468 g. kokaina, 620 g. Spid i veću količinu novca, vatrenog oružja i vojne opreme. Od dva lica iz Trebinja, a na području Bihaća, zapljenili 5 kg skanka, a kod jednog lica 2021.godine, uz hapšenje, zaplijenili smo 3 kg skanka.

Također naglašavam da smo zajedno sa Kantonalnim tužilaštvom USK-a i policijskom agencijom SIP-a zadokumentovali krivično djelo iz čl.238 KZ F BiH, uposleniku Uprave policije MUP USK-a u toku 2021. godine. U realizaciji navedenog slučaja bio sam direktno uključen zajedno sa postupajućom tužiteljicom Kantonalnog tužilaštva USK-a. U nizu akcija iz 2019. godine također smo hapsili počinitelje, a zaplijenili kokaina, heroina, te skanka 1,6 kg, otkrili plantažu kanabisa od 111 stabljika. To su samo neke od istraga ovog MUP-a koje su rezultirale hapšenjima i zapljenama u navedenom periodu.

Jedan od također značajnih rezultata rada ove policije i Tužilaštva USK, odnosno postupajuće tužiteljice je i akcija „Escobar“ iz 2021. godine. Mjesecima smo opservirali i pripremali hapšenje organizovane kriminalne grupe. Osim planiranog izuzimanja oko 5000 stabljika kanabisa, u našim planovima je bilo predviđeno i izuzimanje velikog broja komada različitog oružja, ali i pasoša i ostalih predmeta koji se mogu dovesti u vezi sa izvršenjem krivičnog djela. Ni do danas nije jasno kako je akcija koju je MUP USK trebao provesti u ponedjeljak, ipak provedena u nedjelju od strane Granične policije.

Tada nije izuzeto oružje, kao ni mnogi drugi predmeti koji se dovode u vezu sa izvršenjem krivičnog djela, a koji su zadokumentovani od strane MUP-a USK.

Što se tiče 37 disciplinskih postupaka protiv Abdijanović Mirhada, on je sankcionisan u skladu sa važećim Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika MUP-a USK-a, u četiri disciplinska postupka sa izrečenim minimalnim sankcijama. Sankcije se odnose na teže povrede službene dužnosti između ostalog, jer je u toku provođenje akcije „Registrator“ osumnjičenom licu lišenom slobode omogućio direktni fizički kontakt sa trećim licem suprotno odredbama zakona o krivičnom postupku o čemu je upoznato i Kantonalno tužilaštvo USK.

Također zbog teže povrede službene dužnosti jer je kamermanu RTV Sana, nezakonito odnosno bez odobrenja rukovodioca organa, omogućio unošenje audio i video opreme u prostorije Ministarstva unutrašnjih poslova koje je prema zakonu o Zaštiti tajnih podataka sigurnosno područje. Sankcionisan je zbog teže povrede službene dužnosti jer je u svojstvu policijskog službenika na poziciji pomoćnika komandira PS Cazin, u saobraćaju zatečen da upravlja neregistriranim vozilom. I sankcionisan je za težu povredu službene dužnosti jer je kao vođa smjene PS Bihać, propustio blagovremeno obavjestiti dežurnog istražitelja PS Bihać o zaprimljenoj prijavi izvršenja krivičnog djela, a time onemogućio blagovremeno obavještavanje dežurnog tužioca i poduzimanje operativnih mjera i radnji u cilju dokumentovanja navedenog krivičnog djela. Kasnije će se ispostaviti da je prijavljeni izvršioc član porodice njegovog prijatelja.

Također moram naglasiti da isti nije sankcionisan za težu povredu službene dužnosti „zloupotrebu bolovanja“, kada je utvrđeno da je za vrijeme bolovanja u nekoliko navrata napuštao teritotiju BiH, ne u svrhu liječenja a za ovu povredu službene dužnosti se prema važećem Pravilniku o disciplinskoj odgovornosti izriče disciplinska sankcija „prekid radnog odnosa“.
Kad su u pitanju navodi gdje se spominju ŠPD USK, a u vezi akcije „Koverta“ moram naglasiti da je navedena akcija započeta i vođena kad sam ja bio na poziciji načelnika Prve policijske uprave, a Uprava policije po navedenoj akciji kao agencija nije poduzimala niti jednu operativnu mjeru i radnju nego je to radila druga policijska agencija, SIP-a.

Javnosti je poznato protiv koga se vodi krivični postupak za odavanje službene tajne iz predmeta „Koverta“.

Omalovažavanje i blaćenje svih ostalih policijskih službenika takođe imaju za cilj ocrniti, podcijeniti, kriminalizirati te stvoriti krivu sliku kod percepcije građana o upravi policije što u konačnici znači nepovjerenje, a sebe prikazati kao žrtvu.

O njegovom profesionalizmu i apolitičnosti, što je uprava policije u svakom pogledu, govori i naprijed navedeni podatak da se isti brzo uvrstio na listu jedne od političkih partija.

Na kraju napominjem da smo sve navode koje je iznio bivši uposlenik Abdijanović Mirhad, dostavili Kantonalnom tužilaštvu USK-a Bihać, na znanje i nadležno postupanje.
Za sve nejasnoće i pitanja Uprava policije MUP-a USK-a, stoji vam na raspolaganju.

(rtvusk)

ČUDNA ILUZIJA: Pogledajte crtež i pronađite sve vukove na njemu, otvorite cijelu sliku!

Autor ove fotografije nas je ostavio bez tačnog odgovora, a mnogi ne mogu da vide više od dva… objavio je portal “Magazin.ba”.



Riješite zagonetku i provjerite svoje sposobnosti opažanja. Pogledajte pažljivo i pokušajte da pronađete što više vukova skrivenih na ovoj slici.

Autor fotografije nije dao odgovor na ovo pitanje i svima je ostavio na volji da pronađu sve svoje vukove.

Sudeći po komentarima na forumima mnogi su vidjeli devet vukova, ali ima onih koji nisu mogli da pronađu više od dva, odnosno dva koja su inače jedina uočljiva.

Neki su vidjeli samo četiri, dok je bilo i onih koji su vijdeli nevjerovatnih 13 vukova na slici. Sve je stvar mašte, krativnosti i sposobnosti opažanja.

Mi ćemo vam pomoći i otkriti vam još jednog vuka na crtežu, a na vama je da pronađete tih još 12, ako ih i ima.

15 jako kul stvari koje vam uopće ne trebaju, a odmah ćete ih poželjeti

Foto: Izismile

Teško je odoljeti jednoj od najvećih pošasti današnjeg vremena – gomilanju stvari koje nam uopće ne trebaju i koje ćemo iskoristiti mooožda jednom u životu.

U nastavku vam predstavljamo predmete koji su, realno, svima totalno nepotrebni, a opet – tako su kul!

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.
(index.hr)

Pronašli su napuštenu drvenu kolibu na Antartici, no kada su pogledali unutra… (VIDEO)

1. Novembra 1911. godine, Englez Robert Falcon Scott napustio je svoj bazni logor, te se uputio na sudbonosni put koji mu je na kraju oduzeo i život.

Tokom svog putovanja po Južnom polu, Scott i njegov tim od 4 čovjeka riskirali su svoje živote da bi postali prvi ljudi koji su “dotakli dno Zemlje”.

Boreći se sa žestokim vjetrovima i niskim temperaturama, opasno putovanje polako je usmrtilo petočlani tim.

Prošlo je preko 100 godina nakon njihove smrti, a koliba u kojoj su istraživači boravili nedavno je renovirana, te izgleda u potpunosti isto kao tih slavnih dana Viktorijanske Engleske.

Ekstremne hladnoće sačuvale su mnogo predmeta kao što su, novine, znanstvena oprema, namještaj, konzerve hrane itd…

Pogledajte video:



(magazin.ba)

VIDEO: Genijalni izum koji može riješiti probleme sa parkiranjem

Studenti mehaničkog inženjerstva u Toledu predstavili su jedan genijalan izum!

Na prvi pogled pomalo je smiješan, no kad razmislite prilično genijalan u svojoj jednostavnosti.

Na Toyotu Corollu ugradili su hidrauliku, motor i navodeće točkove.

Nema apsolutno nikakvih senzora, ekrana ili bilo kakvog računara.

Možda nije savršen, ali je u svakom slučaju impresivan!

Odlična stvar za sve one koji imaju problema sa parkiranjem, a takvih je vjerujemo mnogo!



(magazin.ba)

Pogledajte kako da rukom nacrtate savršen krug (VIDEO)

Vjerujemo da ste mnogo puta u životu bili u situaciji da trebate da nacrtate krug rukom, ali u većini slučajeva to ne bude baš krug, već više nešto u obliku jajeta ili da ne kažemo gore…

Ovaj trik će vam pomoći da svaki put nacrtate savršen krug bez ikakvih pomagala, a možda nekoga i zadivite na ovaj način.



(magazin.ba)

IDIOTI SU ZAISTA SVUDA OKO NAS ! Je li ovo nešto najgluplje što ste vidjeli ovih dana?!

IDIOTI SU ZAISTA SVUDA OKO NAS!

Pogledajte fotografije i podijelite sa prijateljima:


#1


#2


#3


#4


#5


#6


#7


#8


#9


#10


#11


#12


#13


#14


#15


(magazin.ba)

Ljudi su ga ismijavali kada je počeo lakirati nokte, a na kraju ćete shvatiti cijelu istinu zašto on to radi! (VIDEO)

Ovaj čovjek je ušao u trgovinu i počeo razgledati lutke, tražiti šminku i lakirati nokte.

Prolaznici su ga čudno gledali i ismijavali su ga.

Kada je došao kući, počeo je kuvati, praviti kćerki frizuru i lakirati nokte – baš kao u tržnom centru.

Čini se da je sve to vježbao kako bi mogao biti dobra majka za svoju kćerku.

Ubrzo nakon toga je otkrio da je njegova supruga preminula, ali djevojčica misli da bi njena majka bila ponosna na tatu kada bi bila još živa…

Stvari često nisu onakve, kakve se čine na prvi pogled…

Pogledajte i podijelite video s prijateljima:



(magazin.ba))