Izložba ratnih fotografija, autora Halida Alijagića sadržajno je zaokružila program obilježavanja 30. godišnjice formiranja 5. korpusa Armije BiH.

Halid Alijagić za ovu prigodu izdvojio je dio fotografija nastalih prije 30 godina, u vrijeme formiranja 5. armijskog korpusa.

Prisutne su pozdravili Samir Jašaragić, ministar za pitanja boraca i RVI u Vladi Unsko-sanskog kantona i Anel Kajtezović, direktor RTV Bihać, koja je bila nosilac organizacije višednevnog, dostojanstvenog obilježavanja ovog značajnog datuma dok je izložbu zvanično otvorio Adnan Alagić, ministar u Vladi USK i ratni gradonačelnik Bihaća.

Danas su u Bihaću održane centralne aktivnosti višednevnog programa kojim je obilježena 30. godišnjica formiranja Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Nakon prijema za ratne komandante organiziran je obilazak gradskih mezarja i groblja i spomen obilježja te odata počast poginulim braniteljima BiH. Upriličena je i svečana akademija posvećena Sili nebeskoj, 5. armijskom korpusu i časnom ratnom putu njegovih pripadnika a, u okviru centralnog dijela manifestacije organizovan je obilazak budućeg Muzeja Drugog pješadijskog puka Oružanih snaga BiH, čija je izgradnja u finalnoj fazi.

Program obilježavanja prvi put je uključio i zajednički performans brojnih građana, učenika i nekadašnjih boraca Petog korpusa, na Gradskom stadionu u Bihaću, a današnji dan sadržajno završava izložbom ratnih fotografija autora Halida Alijagića.

Nosilac organizacije obilježavanja 30. godišnjice formiranja 5. korpusa AR BiH bila je RTV Bihać a pod pokroviteljstvom Vlade USK.

– Ponosni smo što smo iz Krajine, koja je iznjedrila 5. korpus, poručio je premijer USK Mustafa Ružnić.

U Bihaću je danas održana 371. sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona kojom je, po ovlaštenju premijera, predsjedavala Sanja Mujakić, ministrica pravosuđa i uprave.
Između ostalog, na današnjoj sjednici članovi Vlade Kantona donijeli su Odluku o odobravanju sredstava za subvencioniranje ruralnog razvoja namijenjene mladim poljoprivrednicima sa područja Unsko-sanskog kantona, iz Budžeta Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vlade Unsko-sanskog kantona za 2022. godinu.

Odobrena je isplata za subvencioniranje ruralnog razvoja po projektima mladih poljoprivrednika u iznosima do 10.000 KM, a u ukupnom iznosu od 120.239 KM. Kako je Odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona o vrsti, osnovnim kriterijima i načinu ostvarivanja novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji iz Budžeta Unsko-sanskog kantona za 2022., za ovu namjenu planiran iznos od 300.000 KM uskoro će biti objavljen novi javni poziv za subvencioniranje projekata ruralnog razvoja mladih poljoprivrednika, kaže ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Sulejman Kulenović.

Vlada USK je dala saglanost na konačnu rang listu korisnika sredstava te saglasnost na tekst Ugovora o dodjeli sredstava po javnom pozivu Ministarstva privrede, za odabir korisnika sredstava po Odluci o kriterijima i postupku dodjele sredstava odobrenih u Budžetu USK putem Ministarstva privrede. Riječ je o sredstvima planiranim za podršku udruženjima i komorama te je ovlaštena ministrica privrede Samra Mehić da potpiše ugovore. Za projekte udruženja i komora, po ovom javnom pozivu, bit će dodijeljeno ukupno 126 000 KM.

Na 371. sjednici Vlada USK donijela je Odluku o utvrđivanju prestanka mandata policijskog komesara.

Odlukom je utvrđeno da Muji Koričiću prestaje mandat policijskog komesara Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova sa danom 22.10.2022. godine. Sukladno Zakonu o unutrašnjim poslovima i Zakonom o policijskim službenicima propisano je da mandat policijskog komesara traje četiri godine a 22.10.2018. godine Vlada Unsko-sanskog kantona donijela je Odluku kojom je za policijskog komesara Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona imenovan glavni inspektor Mujo Koričić na mandat od četiri godine počev od 22.10.2018. godine, što podrazumijeva da mandat imenovanog prestaje sa 22.10.2022. godine.

Na prijedlog Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Vlada Unsko-sanskog kantona,na današnjoj sjednici, usvojila je Program utroška dijela sredstava Tekućeg granta – Grantovi pojedincima u ukupnom iznosu od 115.000 KM namijenjenih za subvencioniranje rješavanja stambenog pitanja mladih.

Adnan Alagić, ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline ističe da se sredstva za subvencioniranje rješavanja stambenog pitanja mladih planiraju u budžetu ovog Ministarstva unazad tri godine jer je rješavanje stambenog pitanja mladih značajno egzistencijalno pitanje. Ove godine biće isplaćen iznos od po 5000 KM za 23 korisnika koji su ispunili kriterije po javnom pozivu Ministarstva.

Povodom 140. godišnjice od imenovanja prvog reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića, otvorena je manifestacija “Reis Mustafa-ef. Hilmi Hadžiomerović” u organizaciji Muftijstva bihaćkog uz partnerstvo sa Medžlisom IZ Bihać i Gradom Bihać. Manifestacija se održava od 19. do 21. oktobra 2022. godine.

Tako je u srijedu, 19. oktobra organiziran okrugli sto na Islamskom pedagoškom fakulteta u Bihaću na temu „Reis Mustafa-ef. Hilmi Hadžiomerović – život i društveno-historijske prilike“.

Moderator ovog okruglog stola je bio mr. Haris-ef. Veladžić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva bihaćkog.

Na otvaranju ove manifestacije prisutnima su se obratili muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić. On je izrazio svoje zadovoljstvo što je Muftijstvo bihaćko sa svojim partnerima organiziralo ovakvu jednu manifestaciju i što će se na ovakav način govoriti o jednom od najvažnijih ličnosti u povijesti Islamske zajednice.

„U veoma teškom i presudnom vremenu za Bošnjake, kada se gasi jedna imperija, a druga zauzima dominaciju nad Bosnom, muslimanski narod se našao pred jednim teškim izazovom i pitanjem na kojeg je morao sam dati odgovor, a pitanje glasi: Da li ostati ili otići iz Bosne? Zbog svoje dalekovidnosti, mnogi muslimanski intelektualci su izabrali da ostanu i da dijele sudbinu svoga naroda i da im budu na usluzi koliko mognu. Jedan od takvih velikana je bio i reis Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović, koji nas je svojim djelovanjem i stavovima zadužio da govorimo o njemu i da našem narodu danas prenosimo iskustva iz njegovog vremena, te da analiziramo stavove i postupke tadašnje uleme u kontekstu njihovog vremena. Dolazimo do zaključka da su to bili istinski znalci i hrabri ljudi, koji su stali ispred svoga naroda kada je bilo najpotrebnije i donosili odluke u interesu naroda ne mareći za kritikama, pa čak ne obazirući se za vlastitu sigurnost. Zbog toga je važno da danas govorimo o ovom našem velikanu, porijeklom iz Krajine, a koji je bio prvi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.“ – istakao je muftija Kudić.

Prisutnima se prije samog početka okruglog stola obratio i g. Elmedin Mehadžić, šef Odsjeka za mjesne i vjerske zajednice u Gradskoj upravi Grada Bihaća. On je naglasio da je Grad Bihać počašćen što je domaćin ovakve jedne manifestacije, istakao je da Bišćani malo znaju o ovom svom sugrađaninu, te da će Gradska uprava inicirati prijedlog da se jedna od ulica u Bihaću zove po ovom bihaćkom intelektualcu i velikodostojniku.

Prvi izlagač na ovom okruglom stolu je bio mr. Suad Mahmutović, profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću i medresi „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu. On je govorio o biografskim podacima reisa Hadžiomerovića, posebno se referišući na njegove fetve ili službena mišljenja o nekim pojavama koje su tada dominirale u javnom diskursu.

„Reis Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović se rodio u Kulen Vakufu, medresu završio u Prijedoru, a školovao se u Istanbulu. Prije pozicije reisu-l-uleme, obnašao je dužnost Muftije Sarajevskog gotovo četiri decenije i svakako bio istaknuti muderris Kuršumli medrese. S obzirom da je krajem 19. stoljeća dolaskom Austro-Ugarske naše društvo bilo potpuno dezorjentisano, on se bavio temama od opšteg značaja za stanovništvo. Donio je fetvu da se muslimani trebaju vakcinisati u cilju suzbijanja zaraznih bolesti, da ljekar može ulaziti u muslimanske kuće i liječiti bolesne, o mogućnosti ekshumacije pojedinih lokacija gdje se nalaze mezarja u korist vakufa i dr. Podrška koju je dobio od strane šejhu-l-islama u Istanbulu govori o njegovim kompetencijama, znanju i sposobnosti.“ – konstatovao je mr. Mahmutović.

O njegovoj dvojici sinova Mehmedu i Salimu Muftiću i nihovom doprinosu u razovju Islamske zajednice, govorio je hafiz dr. Elvir Duranović, naučni saradnik u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka. On je istakao da je sveobuhvatan doprinos reisu-l-uleme Hadžiomerovića i njegovih sinova Mehmeda i Salima Islamskoj zajednici i Bošnjacima u cjelini bio nemjerljiv i vrijedan naše opservacije i proučavanja.

„Porodica reisa Hadžiomerovića, ostavila je neizbrisiv trag u historiji Islamske zajednice s krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Reis Hadžiomerović, njegovi sinovi Mehmed, Refik i Salim Muftić, a odredili su svoje prezime na osnovu njihovog oca koji je bio Muftija sarajevski 40 godina, te njegovi unuci Hilmi-ef. i Asim-ef. kao muderris Gazi Husrev-begove medrese, obrazovali su i odgojili plejadu imama koji su u prvoj polovini 20. stoljeća djelovali na vjerskom prosvjećivanju muslimana u našoj zemlji. Ne samo da je muška loza reisa Hadžiomerovića bila veoma uspješna, već i ženska loza je ostavila neizbrisiv trag. Njegov sin Salim je bio dva puta kandidat za reisu-l-ulemu, istaknuti pregalac u Ulema medžlisu dugi niz godina, visoki zvaničnik udruženja Ilmijje… a njegova kćerka, unuka reisa Hadžiomerovića i kćerka Salima Muftića je bila Sejda, koja se udala za jednog od najznačajnijih ličnosti u povjesti Islamske zajednice Hamdiju Čemerlića, što govori da je ulemanska loza nastavljena i putem reisove unuke Sejde.“ – zaključio je hafiz dr. Duranović.

S obzirom da je reis Hadžiomerović završio medresu u Prijedoru, o medresama u Krajini i njihovom značaju je govorio prof. Mehmed Mašić, profesor u medresi „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu.

„Kada sam krenuo da pišem rad o Krajiškim medresama, bio sam zapanjen saznanjem da je u mom rodnom gradu Bihaću djelovalo šest medresa, a ja prije toga nisam čuo ni za jednu. Sa druge strane, Krajiške medrese su završila trojica reisu-l-ulema i da su predavači u njima bili reisu-l-uleme i istaknute muftije, te vrhunski intelektualci tog doba. Često čujem u svom gradu kako spominju neke datume za prve srednje škole, a medresa, koja je često bila i srednja, viša i visoka škola je nastala 70 godina prije svih tih škola koje se danas spominju. Želim reći, bez dileme, da su medrese preteče savremenom školsku u BiH i da je njihov kvalitet bio neosporan i jednostavno dokaziv, s obzirom da su svršenici medresa kasnije izrasli u istinske lidere svoga naroda u najtežim trenutcima.“ – rekao je prof. Mašić. „Formiranje Rijaseta u kontekstu okupacije Bosne“ je bila tema koju je predstavio prof. dr. Enes Durmišević, dugogodišnji profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i intelektualac koji se kroz naučni rad bavio pitanjem uspostave Islamske zajednice i statusnih pitanja muslimana u Bosni i Hercegovini. On je govorio o vremenu u kojem je nastala samostalna Islamska zajednica i o pitanjima koja su tištila tadašnje muslimane, te odgovor kojeg su imali intelektualci tada, te na veoma zanimljiv način napravio paralelu sa nekim sadašnjim aktivnostima koje se provode u Bosni i Hercegovini.

„Gotovo dva stoljeća traje direktan i sofisticiran pokušaj eliminacije muslimana sa ovih prostora. Tada, prije 140 godina, je direktna meta bila Turska, da se u potpunosti eliminiše, da kršćanstvo dominira Istanbulom i oko toga postoje dogovori između Austrije i Rusije tada. Naravno, to nije uspjelo i nije uspio plan da i mi nestanemo. Opstali smo i tada i nakon dva svjetska rata i nakon rigidnog komunizma i nakon 1992. godine. Onda nam nakon svega nameću luđačku košulju gotovo sigurni da će nas zadaviti, ali opet smo nakon skoro 30 godina opstali i sada nam nameću izborni zakon da nas obezvrijede.

Međutim, kao da nisu svjesni da Bosna oduvijek ima svoju autentičnu pamet, hrabre i obrazovane ljude koji u datim trenucima imaju dalekovidan pogled i jasan stav, te ima narod koji je svoju žilavost ispoljavao tada kada je bilo najteže. Reis Hadžiomerović i muftija Karabeg su u tom periodu bili ti intelektualci i lideri koji su osujetili nakane Austro-Ugara i njihovih saveznika i našem narodu govorili da je oružani otpor Austro-Ugarskoj izgubljena bitka zbog koje bi mogli dovesti u pitanje naš biološki opstanak. Bosna je čudo i zbog toga se ne snalaze s nama, pogotovo naši susjedi koji su, nažalost, kroz historiju imali apsiracije i pogrešne postupke prema nama i to ne prestaje ni danas.“ – rekao je prof. Durmišević.

Tužnim srcem javljamo porodici, komšijama i prijateljima da nas je iznenada i prerano napustila naša Tidža Rizvan.

Neka joj je vječni rahmet, a porodici sabur.

Informacije o datumu dženaze objavit ćemo naknadno.

(usn.ba)