Prema ranijim izjavama Dodika, on je kazao da će i u novom Ustavu RS glavni grad RS postati Banja Luka, umjesto Sarajeva, što piše u trenutnom.
Predsjednik RS Milorad Dodik u Mostaru je poručio da će se u srijedu izaći s prijedlogom novog Ustava RS. On je kazao da će to značiti ukidanje Vijeća naroda RS.
Naglasio je da je će na velikom sastanku u Banjoj Luci konstituisati tekst novog Ustava RS.
– On će propisati našu tačnu ustavnu poziciju. Volfgang Petrić nam je mijenjao Ustav više puta, ali sve što je nametnuto neće moći proći – rekao je govoreći o Vijeću naroda RS.
Poručio je da je saglasan da u Narodnoj skupštini RS bude zagarantovan broj za konstitutivne narode te dodao sve što je u skladu s Ustavom može proći.
– Da li će neko prihvatiti da tako živi BiH – neka prihvati ili ne prihvati. Mi imamo legitimitet. Istog trenutka kada je potpisan Dejtonski sporazum rečeno je da prestaje da važi RBiH i nastavlja da živi BiH. Po tom Ustavu postoje FBiH i RS. Sve reforme na bazi podvale, silovanja i svega što smo gledali, ovog trenutka će biti odbačeno – naglasio je Dodik.
Prema ranijim izjavama Dodika, on je kazao da će i u novom Ustavu RS glavni grad RS postati Banja Luka, umjesto Sarajeva, što piše u trenutnom.
Trener Manchester Cityja Pep Guardiola priredio je prelijep gest nakon što je saznao da je bh. stručnjak Miron Muslić musliman.
City i Plymouth su se sastali u FA kupu, a Španac je uoči meča obećao Muslića počastiti vinom.
Međutim, Pep je u međuvremenu saznao da je Muslić musliman i da ne pije alkohol, pa mu je poklonio fantu.
Ispričao je to i sjajni bh. stručnjak:
“Rekao mi je prije početka utakmice: ‘Mirone, zaboravi na vino, znam da ne piješ, ali Fanta je spremna!’. Uživali smo u gostoprimstvu jednog od najvećih sportskih trenera u historiji. Bilo je to fantastično iskustvo”, otkrio je trener Plymoutha.
Podsjetimo, Građani su savladali Plymouth rezultatom 3:1 u petom kola FA kupa.
Prethodno je Muslić javno nahvalio Guardiolu, pa mu ga je trener Cityja želio počastiti.
Lider SNSD-a Milorad Dodik naveo je, nakon sastanka sa liderom HDZ-a Draganom Čovićem u Mostaru, da će nakon procedure u Vijeću naroda potpisati zakone usvojene u NSRS te da će oni početi da važe.
– Potpisaću zakone i oni će važiti. To znači da u 7.00 časova ujutro kada stupe zakoni na snagu neće moći da djeluje nijedna prostorija Sipe na prostoru Republike Srpske. Nijedna ispostava Suda i Tužilaštva BiH neće moći da djeluje, kao ni njihovi službenici, niti će se primjenjivati njihove odluke. Ako neko misli da može, neka proba. Mi sebe doživljavamo kao državu, državotvorni element u BiH s ingerencijama koje su nam oduzete”, rekao je Dodik.
Ponovio je svoje tvrdnje da BiH nema pravo na fiskalni sistem, vojsku, SIPA-u, Tužilaštvo.
“To što je neko glasao na prijedlog visokog predstavnika, to je neustavno. Mi smo to puštali i mislili su da smo naivni”, rekao je Dodik i dodao da će će “nogirati” visokog predstavnika iz RS.
“Vidjet ćete kako ćemo privesti i fino nogirati iz RS, ali baš fino. To je tip koji je napravio zlo i naveo Bošnjake da vjeruju u nadmoć međunarodne zajednice. Bio je to Marfi, koji je sada duh, ali mi ne vjerujemo u duhove. Duhovi ne prolaze, kada god se pojavio duh nastao je problem. Svijet se promijenio i čekali smo tu promjenu. Mislim da je Hrvatima dobro da povuku iz naftalina one planove Herceg-Bosne”, rekao je Dodik.
Sastanak s @SNSDDodik o aktualnoj političkoj situaciji, funkcioniranju institucija i reformskim zakonima. Mir, stabilnost i integritet #BiH ne smiju se dovoditi u pitanje. Aktualna situacija zahtijeva stabilnost, zajednički rad domaćih aktera te donošenje prioritetnih #EU zakona. pic.twitter.com/hjNWIGmZus
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome da li potezi predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, nakon što je osuđen na zatvor i zabranu obavljanja funkcije, mogu destabilizovati Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan. Sagovornici su bili Žarko Korać, dugogodišnji profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, i Dragan Markovina, historičar iz Mostara.
Bilo je riječi o tome da li je sadašnja kriza najveća od kraja rata, kako je to saopštio Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije, da li je usvajanjem zakona, kojim Republika Srpska ne priznaje odluke pravosudnih organa Bosne i Hercegovine, načinjen prvi korak ka secesiji i da li su u pravu oni koji to nazivaju državnim udarom.
Razgovaralo se i o tome da li Dodik, za razliku od njegovih ranijih najava osamostaljenja Republike Srpske, ovog puta ima razrađen plan secesije, da li predsjednik Srbije Aleksandar Vučić daje podršku Dodiku ili mu Dodik svojim sadašnjim potezima samo pravi probleme, zašto hrvatski predsjednik Zoran Milanović podržava Dodika, kao i o tome šta bi se desilo ako bi Dodik riješio da ide do kraja i kako bi se u tom slučaju ponašao EUFOR.
Omer Karabeg: Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije, koji je hitno sazvan nakon presude Dodiku, ocijenio je da je kriza, koja je nastala nakon presude Dodiku, najveća kriza od kraja rata? Da li je to tako?
Žarko Korać: Kada je Vučić u pitanju treba gledati šta on radi, a ne šta govori. Kad je nakon sjednice Savjeta otišao u Banjaluku, Vučić je pokušao da jako razvodni tu priču i da smiri Dodika. Više je nego očigledno da Vučiću ni na pamet ne pada da se uključi u neki oružani konflikt ili nešto što bi ličilo na izlazak policija Republike Srpske na entitetske granice.
Savjet za nacionalnu bezbjednost je bio oštar na riječima, ali Vučić se ne ponaša tako. Dodik se nije usudio da krene sa svojim uzvratnim mjerama dok je Vučić bio u Banjaluci, nego je čekao da ode. Tako da je Dodik, sem verbalne podrške koju je dobio iz Beograda, prepušten sam sebi. Teško da će Vučić zbog Dodika ulaziti u neki ozbiljniji konflikt sa Zapadom. Posebno sada kada je potpuno pritisnut kod kuće.
Dragan Markovina: Zadnjih desetak godina mi u Bosni i Hercegovini suočavamo se sa stalnim prijetnjama raspada države koje po pravilu dolaze od Milorada Dodika. On je stalno govorio da je država nemoguća, vrijeđao je jedan narod, stvarao atmosferu napetosti. To je do sada prolazilo bez velikih posljedica, ali ovog puta su se ljudi zaista prepali, pitaju se hoće li ponovo početi rat.
Ovo jeste najveća kriza u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini – veća i od one kada je policija upala u Hercegovačku banku i kada je HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) proglasio hrvatsku samoupravu. Ovo je nešto puno ozbiljnije. I sam sam se prepao kada sam čuo prve Dodikove reakcije na donošenje presude. Danas se uglavnom slažem sa ovim što je rekao kolega Korać – da to puno opasnije izgleda nego što u stvari jeste.
Pravna secesija
Omer Karabeg: Da li je Dodik već krenuo u secesiju? Narodna Skupština Republike Srpske donijela je zakone kojima ne priznaje odluke Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine na području entiteta. Zar to nije prvi korak ka secesiji? Neki su to nazvali državnim udarom.
Žarko
N1
: Mislim da je Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, to popuno ispravno nazvala pravnom secesijom. To se moglo i očekivati. Veliko je pitanje šta će to proizvesti. Ali ono što je bitno je da od 1995., kada je potpisan Dejtonski sporazum, do danas, dakle za 30 godina, nije bilo nikakvog pucanja preko entitetske granice. Bilo je svakakvih ružnih stvari, ali nikada nije bilo nečega što bi ličilo na oružani sukob.
Ne znam kakve će biti političke posljedice Dodikovih poteza, ali sigurno je da se politički sukob unutar Bosne i Hercegovine produbljuje. Naravno da je ljudima, kojima je stalo do Bosne i Hercegovine, Dodik krajnje antipatičan. A trebalo bi da bude i građanima Republike Srpske zbog njegovog lopovluka o kome svi znaju. Mislim da on nije baš previše popularan u Republici Srpskoj. On se sada, naravno, bori za sebe. To nema nikakve veze sa Republikom Srpskom, već sa njegovom ličnom sudbinom.
Postavlja se, međutim, pitanje na šta Sarajevo može da računa kad je riječ o političarima u Republici Srpskoj. Svi istupi mladog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića su potpuno isti kao Dodikovi – ako za nijansu nisu čak i drskiji ako je to uopšte moguće. Ne vidim nijednu jedinu političku figuru ili političku snagu u Republici Srpskoj koja zastupa drugačiju politiku od Dodika. Sklonit ćemo njega, ali dobit ćemo istog kao što je on.
Dragan Markovina: Kad je riječ o Drašku Stanivukoviću i političarima iz opozicije, nema dvojbe da nema nikakve suštinske ideološke razlike između njih i Dodika što se tiče odnosa prema devedesetima, prema ratu, prema Srbiji, prema viziji budućnosti Bosne i Hercegovine. To je apsolutno isto.
Međutim, ti ljudi žele da se dogovaraju sa političkim partijama iz Sarajeva o budućnosti zemlje i o putu u Evropsku uniju. Oni se sigurno neće složiti oko viđenja prošlosti, ali sam potpuno uvjeren da svako ko racionalno razmišlja u Republici Srpskoj želi da država makar minimalno funkcionira dok je Dodik cijelo vrijeme apsolutno minira. Mislim da je na prošlim izborima 2022. propuštena prilika da se vlast na nivou države formira bez Dodika.
Svi znamo da je američka ambasada makla SDA (Stranka demokratske akcije) iz vlasti i formirala vlast na razini Federacije i države, ali je ostavila Dodika. Na dan izbora nakon ponoći prebrojani glasovi su govorili da je Dodik izgubio. Ujutru se budimo i vidimo da je Dodik pobjednik. Izbori su očito bili pokradeni, ali međunarodna zajednica nije to problematizirala.
F.Z. / N1 BiH
Na razini države mogla se napraviti koaliciju bez Milorada Dodika i bez SNSD-a (Savez nezavisnih socijaldemokrata), ali međunarodna zajednica je de facto natjerala stranke Trojke iz Federacije da uđu u koaliciju s Dodikom. Tu je bila primarna igra američke ambasade koja je najviše utjecala na formiranje vlasti.
‘Izdajnici’
Omer Karabeg: Dodik je rekao da su izdajnici svi oni Srbi koji ostanu u institucijama Bosne i Hercegovine, da oni moraju da se sele iz Republike Srpske.
Žarko Korać: To je njegova retorika. On je svojom drskošću, nažalost, impresionirao jedan broj ljudi u Republici Srpskoj. Sada vidimo posljedice tog govora. On je, inače, nepopularan u Srbiji.
Omer Karabeg: A zašto ga onda Vučić stalno zove na svoje mitinge?
Žarko Korać: Zato što mu je Dodik neka vrsta taksene marke, potvrda da je on nacionalista i da brani Srbe gdje god žive. Dodik stvara privid da Vučića podržavaju Srbi iz regiona. Dodao bih još nešto. Dodik je ojačan i podrškom Zorana Milanovića, predsjednika Hrvatske. Po mom mišljenju on ima verbalnu podršku iz Srbije, ali suštinsku od predsjednika Hrvatske.
Omer Karabeg: Zoran Milanović je izjavio da je suđenje Dodiku “pokušaj da se demokratski izabrani predstavnik srpskog naroda izbaci iz političkog života zato što nije poslušao naredbu kolonijalnog upravitelja” misleći na visokog predstavnika Christiana Schmidta. Zašto Milanović tako čvrsto stoji iza Dodika? Zašto mu treba Dodik?
Dragan Markovina: Milanović to stvarno misli. On je uvjeren u to što govori. On je izvorni tuđmanovac i on vjeruje (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu. Milanović je na istoj suverenističkoj i nacionalističkoj liniji kao i Dodik. Problem je što i predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović to isto misli. Čović ne pušta Dodika niz vodu ni u kakvim okolnostima.
Osvrnuo bih se i na Dodikovu izjavu da su Srbi koji ostanu u zajedničkim institucijama Bosne i Hercegovine (misli se na državne institucije, sve institucije u BiH su zajedničke po ustavima, op.) izdajnici. Republika Srpska je pred bankrotom. To znaju svi. Ona umnogome živi od novaca iz Federacije jer tamo rade mnogi ljudi iz Republike Srpske. Hiljade ljudi iz istočnog Sarajeva rade u Sarajevu. I vi sada hoćete tim ljudima uzeti hljeb. Mislim da oni na to neće pristati. Republika Srpska nema novaca da zaposli sve te ljude.
Biznis i pare
Omer Karabeg: Dodik je i ranije najavljivao secesiju, pa je nikad nije ostvario. Mislite li da ovoga puta ima razrađen plan secesije?
Žarko Korać: Nema on plan ni o čemu. On samo ima plan da se ugradi u svaki posao u Republici Srpskoj i to se u Beogradu zna. Nije to nikakva tajna. Često na društvenim mrežama vidite njegovu vilu na Dedinju. Njega interesuju samo biznis i pare. On sada spašava svoju kožu.
Naravno, to nije prvi put da političar izjednači svoju sudbinu sa sudbinom prostora gdje je izabran. To je podvala koju mu ne treba dozvoliti. Dodik povećava stepen prijetnje ne bi li dobio neku podršku iz Srbije ili spolja. Vuče nasumične poteze jer se boji. Ja u tome ne vidim sistem. Hoće da Republiku Srpsku pripoji Srbiji koja u historiji nikada nije prešla Drinu.
Ja nisam siguran da to želi iko u Srbiji. Srbi su više okrenuti Kosovu koje je, naravno, trajno izgubljeno prije svega što dva miliona Albanaca ne želi da živi u Srbiji. Dodik, prije svega, čuva sebe i hoće da u to da uvuče što više spoljnih faktora uključujući i Srbiju. Mislim da mu to ne uspijeva. On je u suštini sve izolovaniji.
Dragan Markovina (N1)
Dragan Markovina: Ni ja ne vjerujem da Dodik ima plan secesije. On možda može da održava status quo neko vrijeme možda do sljedećih izbora. Centralna izborna komisija neće mu dozvoliti da se kandiduje jer je osuđen.
Omer Karabeg: On će napraviti izbornu komisiju Republike Srpske.
Dragan Markovina: Ne može, jer za to mora da ima podršku svih stanaka iz Republike Srpske, a neće dobiti podršku opozicije. Najgore što nam se može dogoditi je da krenemo u pravcu Kipra, da Bosna i Hercegovina funkcionira kao zajednica dvije države. Ali u to ne vjerujem.
Dodik nema nikakav realan plan, on sada nasumice lupa na sve strane i pokušava nešto proizvesti. Mogao bi nešto uraditi nekakvom oružanom silom, možda policijom Republike Srpske, ali ne vidim da je on u stanju to napraviti, vidim da je raspoloženje naroda u Republici Srpskoj takvo da niko ne želi oružani sukob.
Putinova podrška
Omer Karabeg: Da li Vučiću u ovom trenutku odgovara ovo što se dešava u Bosni i Hercegovini zbog toga što ima studentske proteste koji ugrožavaju njegovu vlast. On sada može da se pojavi kao nekakav spasilac srpstva i skrene pažnju sa protesta.
Dragan Markovina: Ponavljam, uvjeren sam da Vučić kraj ove godine neće dočekati na vlasti. On je svakako u goroj situaciji nego Milorad Dodik i ja ne vidim da on može preživjeti studentske proteste. On je ostao bez legitimiteta i nema nikakve šanse da se stvari mogu vratiti na stanje prije 1. novembra.
Podrškom Dodiku i Republici Srpskoj Vučić ni na koji način ne može skrenuti pažnju sa studentskih protesta jer ljude, koji demonstriraju u Srbiji, naprosto ne zanima šta se dešava u Republici Srpskoj.
Žarko Korać: Mislim da je Dodik Vučiću dodatni problem. On ima ogromne probleme u Srbiji i nema nikakve mogućnosti da ih ublaži. On se plaši da Dodik ne uradi nešto na šta će reagovati Zapad. To što Dodik veruje da će mu pomoći nova američka administracija može, kako narod kaže, da okači mačku o rep. (Predsjednik SAD-a Donald) Trump očigledno nije zainteresovan za Evropu i sada će se on brinuti o Republici Srpskoj koja ima 800, 900.000 stanovnika. To je smiješno. A što se tiče (mađarskog premijera Viktora) Orbana i to može da okači mačku o rep.
Za Vučića sam već rekao. Ovo što se događa sa Dodikom njemu uopšte ne odgovara. On bije bitku da ostane na vlasti u Beogradu i na to je koncentrisan. Došao je u Banjaluku i rekao – ne treba ništa nasilno, treba biti strpljiv i miran. To je suprotno od onog što bi htio Dodik, a on bi htio da podgrijava histeriju – ako nema njega, propada ne samo Republika Srpska, nego i Bosna i Hercegovina, ako ne i cijeli Balkan.
Jedini ko ga je podržao i to vrlo jako, to je Rusija zato što je on njihov najpouzdaniji čovjek u regionu. Nije to Vučić. Oni ne vole Vučića. Evo sada mu ne pomažu oko NIS-a (Naftna industrija Srbije). Vučić je pokušao da kupi NIS, a oni su ga glatko odbili jer je NIS ne samo sredstvo njihovog uticaja, nego preko njega finansiraju svoju cjelokupnu medijsku i obavještajnu infrastrukturu na Zapadnom Balkanu. Putin je glavni Dodikov oslonac. Ali i Putin ima svojih tegoba.
EUFOR
Omer Karabeg: Ako bi Dodik krenuo do kraja i išao na oružane incidente da li bi se umiješao EUFOR s obzirom na to da je na čelu EUFOR-a mađarski general, a znamo da je mađarski premijer Orban na Dodikovoj strani. On je rekao da je ova presuda Dodiku lov na vještice.
Dragan Markovina: Mislim da je presuda tako pametno sročena da neće biti nikakve potrebe za intervencijom EUFOR-a. Dodik je dobio minimalnu zatvorsku kaznu koju može otkupiti i neće ići u zatvor. Njemu je ključni problem šest godina zabrane obavljanja bilo kakvih javnih funkcija jer onda on gubi moć.
Bernd Klaus Dieter Richter/EUFOR Facebook
On bi mogao krenuti da preuzme graničnu policiju ili nešto slično, ali ne vidim da je spreman na takve poteze. Dodik je u sličnoj situaciji u kojoj se nalazi Vučić koji ne može poslati policiju i vojsku na studente jer onog trenutka, kada to napravi, on je gotov. I Dodik neće ni od koga dobiti podršku ako krene sa oružanim incidentima.
Žarko Korać: Sve su to hipotetska pitanja – kakvi incidenti, gdje, u kom obimu, da li ima mrtvih. Znate, jedno ubijeno dijete mijenja sve. Ne vjerujem da Dodik ima kapacitet da ide u takve sukobe. On može da pokuša, ali to će mu se obiti o glavu. Već su mu se obili bezobrazluci, pa je na kraju Schmidt reagovao. Tako da ja vidim samo nastavak agonije i produbljivanje krize u Bosni i Hercegovini bez nade da bi ona mogla postati funkcionalna država.
Omer Karabeg: Poseban problem za secesiju je distrikt Brčko koji dijeli Republiku Srpsku na dva dijela. To faktički onemogućava secesiju.
Dragan Markovina: Kada je Dodik još prije presude počeo prijetiti, Denis Bećirović, Željko Komšić i drugi političari iz Sarajeva zahtijevali su od EUFOR-a da uđe u Brčko. Činjenica je da Republika Srpska ima takve entitetske granice da nema šanse u bilo kakvom ratu jer je vrlo lako prekinuti koridor između Banjaluke i ostatka Republike Srpske. To je strateški neodrživ položaj. To govorim samo hipotetički, jer nikakvog rata neće biti.
Glavni problem je što se mi u Bosni i Hercegovini nismo dogovorili kakvu zapravo budućnost želimo. Ali ako Dodik bude izbačen iz politike, što će se očito dogoditi, a i Čović – mada bi se on mogao prilagoditi – mislim da bi koalicija opozicionih stranaka iz Republike Srpske mogla naći zajedničku platformu bilo sa “Trojkom” ili SDA. Bez trouble makera, kao što je Milorad Dodik, bit će puno jednostavnije naći neki minimalni konsenzus o budućnosti Bosne i Hercegovine.
Ništa od ujedinjenja sa Srbijom
Omer Karabeg: I na kraju, mislite li da će se potezi Milorada Dodika, koji sada zaista djeluju jako prijeteće, na kraju pokazati kao pucnji iz prazne puške?
Žarko Korać: Oni su se i do sada pokazali kao prazna puška. On je štošta prijetio, pa nije realizovao. Naravno, prijetnje uvijek treba shvatiti ozbiljno, nimalo nisam sklon da ih potcjenjujem, ali on se do sada pokazao ili nesposobnim ili da nema hrabrosti da ide do kraja. On je političar koji reaguje panično, reaguje, ako mogu tako da kažem, da zadovolji najgore želje dijela svog biračkog tijela.
To što on i oni viču da bi voljeli da su dio Srbije, od toga neće biti ništa. Neće dobiti nezavisnu državu Republiku Srpsku koja bi se referendumu pripojila Srbiji. Vučić priča svašta, ali nikada mu nije palo na pamet da pomene referendum o pripajanju Republike Srpske Srbiji. Zna on dobro kakve bi bile reakcije Evrope i Zapada.
Dragan Markovina: Mislim da će se na kraju pokazati da je to bilo pucanje iz prazne puške, mada prvih dana nisam bio u to siguran, ali sada, kada sam vidio u kom smjeru to ide, jesam. Opozicija u Republici Srpskoj već je dala naznake da neće učestvovati u Dodikovom samoubilačkom činu koji bi doveo u pitanje Republiku Srpsku.
Mislim da Dodika ne podržava ni dobar dio građana koji radi u državnim institucijama. On može nastaviti sa prijetnjama i novim zakonima, međutim, sve će se to završiti kad budu raspisani sljedeći izbori, a izborna komisija kaže da se on ne može kandidirati.
Porodica Gadžun iz Bosne i Hercegovine, koja je prije nekoliko godina pretrpjela nezamisliv gubitak svoje kćerke Džene, ponovo se suočava s teškim životnim izazovom. Naime, njihov dvogodišnji sin Džan izgubio je tešku bitku za život, nakon što mu je dijagnosticirana leukemija.
Ovu informaciju na svom zvaničnom Facebook profilu objavila je majka Amila Gadžun.
“Dušo moja, lave moj… Tvoje srce nije izdržalo, nadam se da će mama tvoja podnijet ovu bol za tobom i tvojom sestrom. Moje dženetske ptice. Volim vas”, napisala je u potresnoj objavi.
Podsjetimo, Džan je već započeo liječenje hemoterapijom u Sarajevu, a sredinom decembra hitno je prebačen u Istanbul, gdje nastavlja svoju terapiju.
Porodica je prije nekoliko godina izgubila i svoju dvogodišnju kćerkicu Dženu Gadžun. Džena Gadžun, dvoipogodišnja djevojčica iz Kaknja, u srednjoj Bosni, preminula je 14. novembra 2021., tri dana nakon što je, zbog korekcije spuštenog očnog kapka, operirana u privatnoj ordinaciji u Sarajevu.
Zamjenik ministra vanjskih poslova i trgovine Mađarske Levant Mađar obratio se na konferenciji za medije nakon sastanka s predsjednikom RS Miloradom Dodikom.
– Danas smo ovdje u Banjoj Luci da pokažemo i dokažemo podršku predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku protiv koga se vodi politička hajka, kao i i da pokažemo solidarnost prema svim građanima RS, ali i cijele BiH, jer BiH Zapad i do dan danas tretira kao svoju pokrajinu gdje može da radi šta hoće – rekao je Mađar.
Mađar je poručio da je “potrebno pročitati historijske knjige i podsjetiti se kako je BiH prošla kada su vanjske politike pokušale da ispune svoje interese”.
– Zapad uvijek odlučuje o Istočnoj Evropi bez saznanja i poznavanja historije. Ono što Zapad radi sa Srbima u BiH nije u redu jer ne može da se odnosi prema ovoj zemlji kao neprijatelju i da tretira RS i Dodika kao neprijatelja. Srpski narod je ponosan narod i ne treba to da trpi. Naši odnosi su takvi da vas mi zaista podržavamo, kao što vas podržava i Srbija – istakao je Mađar.
Mađar je napomenuo da je “politika zvanične Budimpešte politika razumijevanja jer način na koji se zapad odnosi prema BiH ne može da se prihvati”.
– Budimpešta želi da učestvuje u procesu dijaloga i traženja rješenja i to kao blizak komšija, za razliku od onih koji žele da se miješaju, a udaljeni su hiljadama kilometara od Balkana. Mi smo uz vas. Što god da se desi, mi smo uz vas i narod RS. Mađarska je tu u susjedstvu, na samo 70 kilometara. Prošlo je vrijeme kada je Mađarska bila samo posmatrač događaja. Mi smo se odlučili za politiku razumijevanja i protiv namjera Zapada – naveo je Mađar.
Mađar je istakao da je “BiH zemlja koja je mnogo propatila u prošlosti”.
– Svjedoci smo da Zapad podržava svirepi sukob u Ukrajini, kao i da na Zapadnom Balkanu podržavaju i podstiču određene pravce koji bi mogli opet dovesti do nekih ratnih dešavanja. Ovo je suverena zemlja, a ne pokrajina – rekao je Mađar.
Mađar je još jednom prenio podršku Mađarske predsjedniku RS Miloradu Dodiku.
– U ovakvim vremenima kada su političari za Zapada pokrenuli hajku protiv vas smatramo da je važno da potvrdimo našu podršku. Bez obzira na sve, mi ćemo to raditi i u budućnosti – rekao je Mađar.
Muftiju bihaćkog, hafiza Mehmed-ef. Kudića, posjetili su dr. Emir Šabić, specijalista opšte hirurgije i zastupnik u Skupštini Unsko-sanskog kantona, te dr. Emir Mujić, profesor na Biotehničkom fakultetu u Bihaću i vijećnik u Gradskom vijeću Bihać.
Tokom susreta razgovaralo se o značaju angažmana mladih intelektualaca i aktivnih članova društva u oblikovanju društvenih procesa. Posebno se diskutiralo o trenutnoj političkoj situaciji, saradnji na lokalnom nivou, te o doprinosu Islamske zajednice u društvenom životu.
Muftija Kudić istakao je važnost Islamske zajednice kao oslonca narodu, naglašavajući da je ona prisutna ne samo u duhovnom smislu, nego i kroz aktivnosti koje doprinose izgradnji socijalne kohezije i međuljudskih odnosa. “Kroz različite projekte i inicijative, Islamska zajednica nastoji uticati na društvene procese i pružiti mladima adekvatnu podršku. Mladi ljudi su pokretači promjena i naša odgovornost je da im omogućimo razvoj i šanse za djelovanje unutar zajednice”, rekao je muftija Kudić.
Dr. Šabić i dr. Mujić saglasili su se da mladi intelektualci imaju snagu da pokrenu pozitivne promjene u društvu i da aktivizam mladih u političkim i društvenim procesima donosi svjež pogled na postojeće probleme i izazove. Istaknuli su i neprocjenjivu ulogu Islamske zajednice u očuvanju vrijednosti, kulturne baštine i moralnih smjernica.
U razgovoru su iznijeli prijedloge za dalji rad sa mladima, koje Islamska zajednica realizira kroz Mrežu mladih, koristeći svoje dugogodišnje iskustvo u društvenom aktivizmu i obrazovnom sektoru. Prijemu je prisustvovao rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva bihaćkog, mr. Haris-ef. Veladžić.
Posalnik SDP-a BiH u državnom Parlamentu govori o krizi vlasti, evropskom putu naše zemlje i pripremi unutarstranačkih izbora.
Kolegij Predstavničkog doma PSBiH ponovo je kompletan, no poslanici SNSD-a nisu se pojavili na sjednici. Je li mitingovanje dovoljno dobar razlog za nedolazak na sjednicu?
– Suprotno rečenom u proteklom periodu, da će se kolege iz SNSD-a vratiti u Predstavnički dom nakon što se popuni Kolegij, a Kolegij je popunjen kolegom Babaljem, poslanici SNSD-a se nisu pojavili.
Osnovni zadatak
Pretpostavljam da je razlog, kao što ste rekli, miting. Ne znam, oni su uporno insistirali i tražili da se popuni Kolegij i da će se oni vratiti u Predstavnički dom. Kolegij je potpun. Njih nema. Šta drugo da kažem – odstupili su od ranije rečenog.
Kadrovi SNSD-a iz Vijeća ministara smijenjeni su u Predstavničkom domu. Šta očekivati kada je u pitanju Dom naroda, budući da SNSD ima mogućnost blokade nedolaskom na sjednicu, a s druge strane ni HDZ-u nije do promjena?
– Pa gledajte, mi smo i nakon sjednice Predstavničkog doma u decembru prošle godine, kada smo sa glasovima opozicije usvojili evropske zakone – zakon o graničnoj kontroli, zakon o zaštiti ličnih podataka – kazali da ćemo tražiti da Predstavnički dom bude funkcionalan, da donosi zakone, što mu je osnovni zadatak, a naročito zakone na evropskom putu. Šta će se desiti u Domu naroda teško je prejudicirati, ali naša je intencija da pokažemo građanima da imamo funkcionalan Predstanički dom, a da onda delegati u Domu naroda nose dio odgovornosti za nerad tog doma.
Prije tačno tri godine Dragan Čović je sa govornice NSRS-a poručio narodnim poslanicima: Čuvajte Republiku Srpsku. Ko je više čuva HDZ ili SNSD?
– Što se tiče te izjave, ne sjećam se u kojem je kontekstu data, ali činjenica je da u ovom trenutku kontrolni paket neusvajanja zakona ili blokade Doma naroda imaju delegati iz reda srpskog naroda, odnosno iz hrvatskog, koji dolaze iz SNSD-a i HDZ-a. Mislim da je gospodin Čović, bez obzira na datu izjavu, itekako zainteresiran za evropski put BiH i da svaki oblik blokade evropskog puta nije u interesu ni njegovom, a ni HDZ-a kao političke opcije u BiH.
– Tako da stvarno očekujem da HDZ, bez obzira na određene postupke kojima smo svjedoci u proteklih nekoliko dana, možemo kazati i mjeseci, gdje se na neki način drži ta konekcija sa SNSD-om, ipak kada se uvidi da postoji jasna većina u Predstavničkom domu, neće blokirati rad državnog Doma naroda. Jer i sam gospodin Čović je na zadnjoj sjednici Doma naroda, između ostalog, poručio da blokada Doma nije odgovorna politika ako to tako mogu parafrazirati.
Zakon o Sudu u BiH trebao je biti na sjednici Vijeća ministara BiH, no i ta sjednica je otkazana iz istog razloga. Dokad će Čović ići protiv svoje zamjenice i predsjedavajuće Vijeća ministara, jer je bar sada jasno da se do 5. marta ništa neće uraditi od onog što je EK od nas tražila?
– Teško mi je komentirati relacije unutar HDZ-a BiH i generalno ne volim komentirati političke odnose u okviru drugih partija. Međutim, dozvolite mi da izrazim svoje mišljenje, a to je da odgovorna politika svake političke opcije trenutno u BiH da se usvoji zakon o sudovima BiH i da se usvoji zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, da se predloži i usvoji budžet za 2025. i, u konačnici, da se odredi pregovarač. Ono što sam mogao da vidim u radu Vijeća ministara i pristupa gospođe Krišto jeste da je evropski put u fokusu njihovog rada, što i treba da bude. Međutim, zbog složenog načina odlučivanja i mogućnosti blokade, nekada su određeni procesi zaustavljeni od nekih ministara. Konkretno, sada je riječ o ministrima koji dolaze iz Republike Srpske. Opet, na kraju dana želim da vjerujem da će se politička situacija smiriti u BiH, da će se uvažiti ovaj novi politički realitet u Predstavničkom domu i da ćemo, u konačnici, imati prohodnosti kroz oba doma, usvojiti ova dva zakona na evropskom putu. Dakle, kad smo usvajali dva prethodna zakona, nije bilo blokade ni u Domu naroda, iako se tada to na neki način očekivalo.
– Bez obzira na određene pokušaje destabilizacije političkih relacija, opet se nadam da će prevladati razum i da ćemo imati operativno i funkcionalno Vijeće ministara. A opet početna tačka je u Predstavničkom domu, odnosno u Domu naroda gdje mi ne bismo smjeli da blokiramo zakone na evropskom putu, jer svakom blokadom radimo protiv države i njenih građana.
Kakav na koncu rasplet predviđate: novu koaliciju na nivou BiH ili blokade do izbora?
– Pazite, može se desiti danas bilo koja opcija. Nije isključeno da dođe do nekakvog približavanja stavova i SNSD-a, HDZ-a i SDA. Također da se dođe do određene prekompozicije vlasti, gdje bi vlast činile i političke stranke iz opozicije Republike Srpske. Odnosno da dođe do određene blokade. Mislim da je najgora moguća opcija po državu Bosnu i Hercegovinu blokada. Međutim, sa druge strane treba i pokazati ko je odgovoran za to. Jer ne mogu svi jednako nositi odgovornost ako određeni generiraju blokadu ili koriste određene poslovničke mogućnosti za nju.
Zasjedao je i Glavni odbor SDP-a BiH. Doneseni su zaključci o pripremi unutarstranačkih izbora kako bi se osigurala demokratska volja članstva. Je li vrijeme za nove snage unutar partije?
– Mi ćemo u skladu sa zaključcima koji su usvojeni na sjednici Glavnog odbora u Konjicu imati unutarpartijske izbore za organe SDP-a BiH. Međutim, zbog aktuelnog političkog trenutka u BiH, ipak je preovladao stav da se u ovom momentu, potencijalne destabilizacije političkih odnosa, ipak fokusiramo na aktuelnu političku situaciju, da pripremimo odgovor i da ponudimo drugim političkim strankama jedan dokument u smislu očuvanja cjelovitosti, teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Ali, prije ili kasnije će doći do održavanja Kongresa SDP-a BiH i naravno tu će se birati organi partije, što je i naša statutarna obaveza.
Niste mi odgovorili, je li vrijeme za nove snage?
– Mi u SDP-u imamo vrlo visok stepen demokratskih odnosa i prilikom odlučivanja, gdje uključujemo jako širok spektar naših članova u donošenju određenih odluka. Tako da vjerujem da će u budućoj konstelaciji odnosa unutar organa SDP-a doći do određenih promjena, uključivanja većeg broja mladih ljudi u organe. Vjerujem da će se, kao i svaki put do sada, to desiti i na ovom narednom kongresu, koji će se održati tokom ove godine.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez odbio je dati saglasnost za prelet i slijetanje vojnog aviona iz Mađarske u BiH.
Poručio je to Helez putem svog profila na Facebooku, gdje je iznio detalje i pojasnio zbog svoju odluku.
“Odbio sam da dam saglasnost za prelet/slijetanje vojnog aviona iz Mađarske u Bosnu i Hercegovinu. Saglasnost je tražena za slijetanje vojnog aviona na aerodrom u Sarajevo, pa zatim na aerodrom u Banja Luku”, započeo je Helez, pa nastavio:
“Zašto je baš vojni avion trebao sletjeti na aerodrom u Banju Luku ostaje nejasno, ali u kontekstu dolaska 70 pripadnika specijalne antiterorističke jedinice MUP Mađarske kao podrška MUP RS, u ovom vremenu je svakako simptomatično”.
Helez podsjeća kako premijer Mađarske Viktor Orban konstantno pruža podršku Miloradu Dodiku u njegovom nasrtaju i podrivanju ustavnog poretka BiH.
“Duboko sam ubijeđen da je dolazak vojnog aviona iz Mađarske imao za cilj pružiti neki vid podrške Miloradu Dodiku i okupljenima oko njega u razbijanju Bosne i Hercegovine”, rekao je Helez, pa dodao:
“Zbog odbijanja davanja saglasnosti za pomenuti prelet/slijetanje vojnog aviona sam prethodna tru dana trpio ogromne pritiske, kako od dijela međunarodne zajednice, tako i od domaćih mešetara. Ništa nije važnije od Bosne i Hercegovine, niti ja, niti moja pozicija. Oni koji me poznaju, znaju da ne postoji pritisak pred kojim bih pokleknuo i promijenio odluku. Čak, što veći pritisak, to sam sigurniji u svoju odluku”.
“S obzirom da predsjednik manjeg bosanskohercegovačkog entiteta Milorad Dodik stalno govori da Bosne i Hecegovina nije država, da je RS država, pitam zašto mu onda nije sletio vojni avion u Banja Luku?”, zaključio je Zukan Helez.
Restoran Bedem Krajina i ove godine nastavlja svoju dugogodišnju tradiciju pomaganja osobama slabijeg imovinskog stanja koje nisu u mogućnosti priuštiti iftar. Svi koji trebaju iftar mogu se javiti na broj 037 221-747 (osim nedjelje) kako bi osigurali svoj obrok.
Ova humanitarna inicijativa pokrenuta je 2020. godine pod nazivom Ramazani u kojima niko neće ostati bez iftara, s namjerom da niko ne ostane bez obroka tokom svetog mjeseca. Kroz godine su se ovoj akciji pridružili i mnogi drugi ugostitelji, što je dodatno proširilo krug pomoći.
U restoranu se ne toči alkohol, a za iftare je potrebna prethodna rezervacija – istaknuli su iz restorana za portal Biscani.net.
Restoran se nalazi u poslovnom centru “Krajina”, ulica Bosanska 31, Bihać 77000.
Vlasnici restorana, svim vjernicima, žele mubarek ramazanske dane, ispunjene bereketom, milošću i Allahovom nagradom.
