Šemsudin Dedić: Poljoprivrednicima u FBiH rekordnih 156 miliona KM, a tražit ćemo i više
Pored većeg iznosa sredstava, poljoprivrednicima je jednako važno imati što prije usvojen budžet i operativne mjere podrške u poljoprivredi, kazao je Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić u intervjuu za Oslobođenje govori o potrebi isplate poticaja poljoprivrednicima prije proljetne sjetve, ostvarenim rezultatima, ali i opasnostima uzrokovanim globalnim poskupljenjima. Iznosi brojne razloge zbog čega je neophodno podržati rekordan budžet za resor poljoprivrede te najavljuje borbu da ovaj sektor bude podržan i sa više novca nego je trenutno raspoloživo, potcrtavajući da se moraju dodatno povećati sredstva kako poskupljenja repromaterijala ne bi utjecala na proljetnu sjetvu.
NA POČETKU OVE IZAZOVNE GODINE ZA POLJOPRIVREDNI SEKTOR, KAKVO JE TRENUTNO STANJE U POLJOPRIVREDI?
– Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uspjelo je redovno servisirati sve obaveze iz prošle godine, tako da danas nemamo nikakvih zaostataka i dugovanja. Tako ćemo, za razliku od ranijih godina kada je budžet za poljoprivredu iznosio 87 miliona KM, ove 2022, moći računati na više od 100 miliona.
PROLJETNA SJETVA
Najvažnije nam je da federalni budžet bude usvojen što prije u Parlamentu FBiH i da se stvore uslovi kako bismo mogli odmah krenuti s isplatama poticaja poljoprivrednicima za predstojeću proljetnu sjetvu. Kada je riječ o periodu iza nas, naravno da postoje prilike i neprilike na koje niko ne može utjecati pa su se tako vremenske nepogode lani odrazile na smanjene prinosa u mnogim poljoprivrednim kulturama.
S druge strane, neke proizvodnje su zabilježile rast poput pšenice i mlijeka. Proizvodnja mlijeka je najviše zastupljena, a 5.279 poljoprivrednih proizvođača u prošloj godini proizvelo je 140 miliona litara, što je više za 5,5 miliona litara mlijeka u odnosu na godinu ranije.
Pored podrške države, zatim odnosa proizvođača i otkupljivača, tj. prerađivača, vrlo bitan je i odnos potrošača prema domaćim proizvodima
Ukupne investicije koje smo podržali u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u 2021. iznose 55 miliona KM. Sufinansirali smo nabavku poljoprivrednih mašina i opreme, izgradnju objekata za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom, proširenje i izgradnju novih prerađivačkih kapaciteta u prehrambenoj industriji, nabavku rasplodne stoke, podizanje višegodišnjih zasada i certifikaciju organske proizvodnje. Zadruge i druga pravna lica podržani su u otkupu poljoprivrednih proizvoda od 12.000 kooperanata sa ukupno 80 miliona KM. Značajna podrška velikom broju kooperanata osigurana je i putem projektne jedinice Ministarstva koja realizira projekte IFAD-a. Na osnovu Uredbe o mjerama finansijske pomoći obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u Federaciji BiH s ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije Covid-19 koju je usvojila Vlada FBiH podršku su ostvarila i 2.933 poljoprivredna obrta za očuvanje radnih mjesta i osiguranje likvidnosti.
Međutim, posljedice pandemije koronavirusa koje se ogledaju u poremećaju lanaca snabdijevanja te poskupljenjima energenata odrazile su se i na poljoprivrednu proizvodnju. Za nju je od esencijalne važnosti proizvodnja mineralnih gnojiva koja se zasniva uglavnom na prirodnom plinu, a njihova cijena je drastično povećana. Samim tim i troškovi obrade zemljišta tokom jesenske i proljetne sjetve. Pribojavamo se da će, ukoliko poljoprivrednici budu primorani smanjiti upotrebu đubriva zbog viših cijena, kakvo je stanje sada, prinosi u mnogim kulturama pasti, što će dovesti do pada proizvodnje hrane. Iz tog razloga se mi u Ministarstvu u ovoj godini posebno zalažemo za što veći budžet i podršku za poljoprivredu.
KAO ŠTO STE KAZALI, MNOGI POLJOPRIVREDNICI SU SE NAŠLI NA UDARU POSKUPLJENJA ZBOG ČEGA SE NADAJU VEĆOJ PODRŠCI. KOLIKI JE TAČNO UKUPNI PLANIRANI BUDŽET ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVOĐAČE SA SVIH NIVOA U FEDERACIJI BIH U OVOJ GODINI?
– Oba doma Parlamenta Federacije BiH usvojila su Nacrt budžeta za 2022, u kojem je za poljoprivredu planiran 101 milion KM, a zalagat ćemo se i za dodatno povećanje sredstava. Osim sa federalnog, poljoprivredni proizvođači imaju podršku i s kantonalnih nivoa koja je u prošloj godini iznosila 31 milion KM, a u ovoj je planirano oko 35,5 miliona KM. S gradskih, odnosno općinskih nivoa ukupne podrške u poljoprivredi planirane su s 10,6 miliona KM. Također, u ovoj godini za podršku poljoprivrednim proizvođačima na raspolaganju će biti i značajna projektna sredstava putem PIU jedinice i Projekta IFAD od oko 9 miliona KM. Dakle, poljoprivredni proizvođači na području Federacije imat će podršku svih nivoa vlasti veću od 156 miliona KM. Borit ćemo se za to da njihov rad i proizvodnju podržimo i s više sredstava.
Posljedice pandemije koje se ogledaju u poremećaju lanaca snabdijevanja te poskupljenjima energenata odrazile su se i na poljoprivrednu proizvodnju
Moj stav jeste da se u prijedlogu budžeta za poljoprivredu i ruralni razvoj u ovoj godini moraju dodatno povećati sredstva kako poskupljenja repromaterijala ne bi utjecala na proljetnu sjetvu i kako bi bili konkurentniji poljoprivrednicima iz zemalja okruženja koji imaju višestruko veće podrške.
Poljoprivreda ni u kom slučaju nije i ne smije biti trošak za jednu zemlju. Potvrda toga leži i u podatku da smo u prošloj godini poticali proizvodnje čija ukupna vrijednost prelazi 300 miliona KM i na koje se plaćaju porezne obaveze te se sredstva ponovo vraćaju u budžete. Proizvodnja hrane mora biti svima nama među glavnim prioritetima.
KAKO ĆE PLANIRANA SREDSTVA ZA POLJOPRIVREDU BITI RASPOREĐENA?
– Zakonska procedura je takva da tek kada Parlament usvoji budžet, Ministarstvo priprema program novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju, a konačan prijedlog usvaja Vlada Federacije BiH. Kantonalna ministarstva nadležna za poslove poljoprivrede u skladu sa Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju mogu poticati proizvodnje od kantonalnog interesa koje moraju biti harmonizirane i usklađene s onima na federalnom nivou. Kakva će biti raspodjela sredstava, između ostalog je uvjetovano i raspoloživim iznosom sredstava.
Poljoprivredni proizvođači, kao što je poznato, imaju opravdane zahtjeve za povećanja iznosa podrške kako bi umanjili pritisak stalnog rasta cijena poljoprivrednih inputa na ostvareni dohodak, ali isto tako važne su im i podrške investicijama na poljoprivrednim gazdinstvima, čime povećavaju konkurentnost, količinu i kvalitetu domaćih poljoprivrednih proizvoda i tako stvaraju preduslove za povećanje prihoda i dugoročnu održivost.
U okviru planiranih sredstava nastojat ćemo da napravimo uravnotežen model koji će što bolje odgovoriti na trenutno stanje i potrebe.
Već ove sedmice održat ću sastanak sa kantonalnim ministrima poljoprivrede s ciljem što većeg stepena harmonizacije i usklađenosti mjera podrške s federalnog i kantonalnog nivoa kako bi se poljoprivrednicima osigurala veća podrška.
KOLIKO PODRŠKE UTJEČU NA CIJENU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA DOMAĆIH PROIZVOĐAČA? NA KOJI ĆE NAČIN CIJENE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA BITI UMANJENE S OBZIROM NA ČINJENICU DA SVJEDOČIMO SVAKODNEVNOM RASTU CIJENA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA?
– Po svojoj namjeni, direktne podrške proizvodnjama koje izdvajamo po hektaru, grlu ili jedinici proizvoda su namijenjene dohotku poljoprivrednih gazdinstava. Dakle, direktna plaćanja već sada utječu na cijene poljoprivrednih proizvoda domaćih proizvođača, a što budu veća, to će cijena poljoprivrednih proizvoda moći biti niža, a proizvodi dostupniji potrošaču.
Trenutna povećanja cijena inputa vrše pritisak na prihode poljoprivrednih gazdinstava, pa su ona prisiljena poskupljivati svoje proizvode. U suprotnom, ostat će bez dijela dohotka ili čak poslovati s gubitkom. S te strane država treba poduzeti odgovarajuće mjere kako bi pomogla poljoprivrednim proizvođačima i tako ublažila udar na potrošače. U kojoj mjeri ta podrška bude provedena, umanjit će se i rast cijena poljoprivrednih proizvoda, a ako pritisak troškova inputa ne bude u potpunosti neutraliziran, doći će do razmjernog povećanja cijena poljoprivrednih, a posljedično i prehrambenih proizvoda. S tim u vezi, u ovoj godini aktivniju ulogu trebala bi imati i Federalna direkcija za robne rezerve, čiji je budžet povećan s dva na 20 miliona KM.
STRATEGIJA
Konačno, svi trebamo shvatiti kako moramo više proizvoditi hranu, tj. obrađivati zemlju, a ne baviti se računicom da je nešto jeftinije uvesti i kupiti u trgovini. U trenutnoj situaciji ne smijemo dozvoliti da visoke cijene inputa u poljoprivrednoj proizvodnji ugroze sigurnost proizvodnje hrane koja mora biti među prioritetima u našoj zemlji.
ŠTA NAM DONOSI NOVA STRATEGIJA POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA FBIH?
– Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH je dokument koji daje projekciju vođenja poljoprivredne i politike ruralnog razvoja za naredno šestogodišnje razdoblje. Njome se nastoje identificirati postojeće stanje, trendovi, kretanja, prilike i mogućnosti za uspješan razvoj sektora.
Ona predviđa mjere i sredstva za njihovu realizaciju kako bi se sektor prilagodio promjenama u okruženju, unaprijedilo ekonomsko stanje na poljoprivrednim gazdinstvima, ali i opće stanje na ruralnom prostoru gdje se članovi tih gazdinstva nalaze i egzistiraju.
Izrada i usvajanje nove strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH provodi se u skladu sa Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH.
Cilj nove strategije je i unaprijediti sistem direktnih plaćanja, napraviti bolji balans između direktnih plaćanja i podrške konkurentnosti poljoprivrednih gazdinstava, dodatno ukazati na pravce poboljšanja institucionalnog ustroja i djelovanja, a posebno koordinacije politike između različitih nivoa vlasti u FBiH s obzirom na trenutno neracionalno i neusklađeno provođenje mjera podrški. Strategijom ćemo nastojati doći i do boljeg povezivanja unutar lanaca vrijednosti, uspostaviti proizvođačke grupe i organizacije za pojedine oblike proizvodnje (povrtlarstvo, voćarstvo, proizvodnja mlijeka, proizvodnja mesa i sl).
Želimo veće uključivanje općinskih nivoa u upravljanje raspoloživim budžetskim sredstvima putem kreiranja lokalnih razvojnih strategija i uspostave lokalnih akcijskih grupa. Strategijom se, također, stavlja intencija i na zaštitu okoliša kroz održiviju upotrebu zemljišta te zaštitu vode i zraka od zagađenja koja uzrokuje poljoprivreda.
(oslobodjenje.ba)
