Foto: 192.rs
NA JEDNOM automobilu u Priboju u Srbiji osvanula je nesvakidašnja poruka.
“Ostavi mi muža, ku*vo”, napisala je nepoznata žena na automobil druge ženske osobe. Fotografije su se brzo proširile društvenim mrežama i izazvale mnoštvo reakcija.
“Što ti je ona kriva, svog psa veži”, “Nikad ovo neću shvatiti. A muž nije kriv?”, “Sad će joj tvoj muž vjerojatno kupiti novi automobil”, samo su neki od komentara.
Multimedijalni, naučno-istraživački i edukativni projekat “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne“ je jedan od najznačajnijih projekata Islamske zajednice u posljednjih nekoliko desetljeća. Realizuje se pod visokom pokroviteljstvom reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića. Islamska zajednica kroz ovaj projekat ima za cilj da evropskoj i svjetskoj javnosti predstaviti kulturno-historijske aspekte i dostignuća muslimana u Bosni i Hercegovini, čime se i naučno potvrđuje njihova evropska bit i teži ka boljem upoznavanju. Projekat okuplja brojne stručnjake iz društvenih i humanističkih nauka, a u svojoj konačnici poslužit će kao temelj budućeg muzeja Islamske kulture i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Ovaj projekat je 10. i 11. oktobra 2022. godine predstavjen u Bihaću i Cazinu, a planirano je da se predstavi i u Sanskom Mostu, čime će biti zaokružena prezentacija u Muftijstvu bihaćkom. Na promociji ovog projekta su govorili prof. dr. Dževad Hodžić, direktor uprave za obrazovanje i nauku i idejni začetnik ovog projekta, prof. dr. Aida Abadžić-Hodžić, autor projekta i voditelj istraživačkog projekta i glavni kustos, dr. Ekrem Tucaković, član redakcijskog savjeta i mr. Suad-ef. Mahmutović, član istraživačkog tima za prostor Muftijstva bihaćkog.
Na početku same promocije, prisutnima se obratio dekan Islamskog pedagoškog fakulteta prof. dr. Hajrudin Hodžić, koji je iskazao svoja očekivanja od projekta i izrazio dobrodošlicu prisutnima.
„Raduje me da imamo priliku da večeras ugostimo kreatore jednog, za nas Bošnjake, izuzetno važnog projekta o višestoljetnom življenju i praktikovanju islama na tlu Evrope. Večeras ćemo imati priliku iz prve ruke da čujemo sve detalje i zamisao samog projekta i šta on sa sobom nosi. Ovo je prilika da mi sebe kao narod predstavimo onako kako sebe vidimo, a ne da ostavljamo mogućnost drugima da oni to rade kako njima odgovara“ – rekao je dekan Hodžić-
Svoju viziju ovog projekta je izložio i njegov idejni tvorac prof. dr. Džavad Hodžić, koji je predstavio nekoliko važnih segmenata ovog projekta, a posebno se zahvalio muftiji bihaćkom hafizu Mehmed-ef. Kudiću i premijeru Unsko-sanskog kantona Mustafi Ružniću što su shvatili značaj ovog projekta i snažno ga podržali.
„Prije nego li sam započeo intenzivno razgovarati sa svojim prijateljima i mudrim ljudima o ovom projektu, jedne prilike sam se našao u ateljeu našeg velikog slikara Safeta Zeca u Počitelju. Razgovarali smo o brojnim temama, a onda mi je rekao da on redovno svojim posjetiocima i prijateljima iz raznih evropskih država govori o kulturnom naslijeđu Bosne i Hercegovine. Često im pokažem mjesto gdje je bilo javno kupatilo u 15. i 16. stoljeću. On to njima govori, jer se oni ne mogu pohvaliti da dolaze iz zemalja gdje su ova visoka civilizacijska dostignuća vladala. A kada ga oni upitaju: Šta je sada na tom mjestu? On bi odgovarao: „Ništa!“ I na mnogim drugim mjestima je „ništa“. Malo je naroda koji tako malo poznaju sebe kao mi Bošnjaci. Za to postoje i neka obrazloženja, gdje se sistemski, politički i državno radilo da na tome da Bošnjaci izgube sve svoje vrijednosti i da budu sve samo ne Bošnjaci. Sa ovom izložbom mi pravimo oozbiljnu pretpostavku za osnivanje Islamskog muzeja kulture i umjetnosti Bosne i Hercegovine.“ – poručio je dr. Hodžić.
Član redakcijskog savjeta ovog projekta dr. Ekrem Tucaković je govorio o dosadašnjim dostignućima do kojih su došli, a posebno se osvrnuo i na internet prezentaciju na kojoj su do sada pohranjeni brojni vrijedni materijali koji će biti korišteni u budućim projektima.
„U jednom kur’anskom ajetu u suri Bekare se kaže „Taj narod je bio i nestao, njemu pripada ono što je on uradio, a vama ono što vi uradite i neće biti pitani o onome što su oni radili.“ Nas ovdje zanimaju dva principa; smjenjivost i postojanost. Svaka zajednica i društvo ostavlja tragove svoga postojanja. Narodi nestaju i prolazni su, ali ostaju tragovi i ono što radimo i gradimo i to pripada samo nama. Jedno od ključnih pitanja glasi: Kako društva traju u povjesti? Na dva načina je moguće opstati: Snagom vlastitih ideja, mišljenja i vjerovanja i to se u užem smislu zove kultura. A drugi način opstanka jednog naroda je veličina materijalnog uspona i organizacije, u širem smislu civilizacija. Papa Benedikt XVI je nedavno citirao bizantskog cara Manuela II gdje on kaže: Pokaži mi šta je to Muhamed novo donio?! I to traje od 13. i 14. vijeka i do danas. Uvijek se protpituje šta ste to novo donijeli, jer ako polažete pravo na vlasništvo i na korištenje, morate u tome i participirati. Otuda važnost ovog projekta.“ – zaključio je dr. Tucaković.
Na ovoj promociji je govorila i autor projekta, voditelj istraživačkog projekta i glavni kustos prof. dr. Aida Abadžić – Hodžić, koja se u svom izlaganju dotakla i vizuelnog identiteta ovog projekta koji u dobroj mjeri oslikava pravu namjeru i cilj ovog projekta. Ona je pobrojala sekcije koje djeluju u okviru ovog projekta i naglasila neke značajne segmente koji nisu bili tretirani u prethodnim istraživanjima.
„Jedna od prvih stvari koje smo tretirali kada smo krenuli sa ovim projektom jeste vizuelni identitet, što je vrlo važno u današnjem svijetu savremenih tehnologija. Naš Mirza Hasanefendić je sačinio ovaj logo kojeg sačinjavaju dva slova I E (Islam i Evropa) gdje se slovo E koje oslikava Evropu ne može sastaviti bez korištenja slova I koji označava islam, gdje se želi kazati da je islam integralni dio Evrope i da savremena Evropa nije potpuna u svojoj kulturnoj raznolikosti bez kulture islama, a posebno kulture islama Bošnjaka, pa smo na I dodali sliku bosanskog ćilima. Važno je da isprepletemo univerzalne vrijednosti islama sa onim što čini kulturne karakteristike Bosne. Jer cijela priča o islamu je isprepletena sa historijom Bosne. Ovaj projekat ima 23 sekcije, gdje želimo predstaviti i političku i društveno-historijsku perspektivu islama i naučno-obrazovnu i kulturno-umjetničku. Ne samo u historijskoj perspektivi, već i u savremenim izazovima.“ – govorila je prof. Abadžić – Hodžić.
O onome što je Bihać nekada bio i šta je sve posjedovao i šta je Bihać danas, govorio je mr. Suad-ef. Mahmutović, član istraživačkog tima za prostor Muftijstva bihaćkog. Nadovezao se je na izlaganje prof. Hodžića koji je naglasio da Bošnjacima nedostaje znanja o sebi i svojim vrijednostima, te govorio o tome koliko je važno rasvijetliti ono što se dešavalo sa našoj kulturnom baštinom u proteklom periodu, jer ona u velikom govori o našoj sadašnjosti, ali i budućnosti.
„Kako dokazati vlastitu povjest bez starih džamija, nišana, starih gradova…? Osuđujem se kazati da su s tom namjerom naši dušmani kidisali na njih u protekloj agresiji, kako bi nas predstavili kao narod bez korjena. Spomenut ću samo, na osnovu dokumenata, da su bihaćke džamije Fetiha, te džamije u džematima Vinica i Ribić bile legitimni ciljevi haubica 105 mm 15. lake pješadijske brigade tzv. Vojske RS. U porušenoj džamiji u džematu Ripač je bila stočna pijaca, a na temelju dokumenta od 7.9.1992. kojeg je potpisao Stevan Beslać, predsjednik tzv. srpske opštine Bihać. A odlukom od 16.8.1992. godine, koju je potpisao Stevan Beslać, odobrava se Bihaćko-petrovačkoj eparhiji izuzimanje građevinskog materijala za izgradnju pravoslavne crkve u Bosanskom Petrovcu. Krov sa džamije u Pudinom Hanu u Ključu je ugrađen na crkvu na Manjači, a ugrađivali su ga logoraši koji su bili zarobljeni na Manjači. Zašto sve ovo spominjem? To možemo najbolje ilustrovati kroz primjer načelnika opštine Zvornik, kada su srušili sve postojeće džamije, tada je taj načelnik rekao: U Zvorniku nikada nije bilo džamija.“ – konstatovao je mr. Mahmutović.
Na kraju programa prisutnima se obratio muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić. On je biranim riječima govorio o važnosti promicanja kulturne baštine i izgradnji kulturnog identiteta našeg naroda, te je pohvalio ovaj projekat i one koji na njemu bdiju.
„Ovo je prilika da se zahvalimo večerašnjim promotorima koji su nas dodatno upoznali sa ovim projektom koji se odnosi na nas Bošnjake i na druge. Odnosi se na nas, jer je riječ o našem identitetu i našem historijskom razvoju i drugima u međusobnom razumijevanju i zajedničkoj koegzistenciji na Evropskom tlu. Za Krajinu se kaže da ima stare gradove koji dolinama rijeka Une i Korane povijesno ocrtavaju granice. Kao što danas nismo imuni na kulturni uticaj sa Zapada, tako u povijesti, ni drugi nisu bili imuni na kulturni uticaj, u tom vremenu, naprednog Osmanskog carstva. Jedne prilike je Čerčil rekao: „U svakoj priči u uspjehu postoje ljudi koji su donijeli hrabru odluku.“ Ovaj projekat je hrabra odluka i zato čestitam Rijasetu IZ i prof. Hodžiću što su donijeli hrabru odluku, a u korist naše zajednice, domovine i naroda.“ – poručio je na kraju muftija Kudić.
Nakon devedeset minuta veoma korisne i upečatljive promocije projekta „Pod nebom vedre vjere“ u Bihaću i Cazinu, moderator programa mr. Haris-ef. Veladžić je zaključio ovaj događaj. Mnogobrojna publika, koju su činili rektor Univerziteta u Bihaću, dekani i profesori Univerziteta, glavni imami i imami, te drugi građani, je stekla cjelovitu sliku o ovom podvigu Islamske zajednice i može se zaključiti da je ovaj projekat zaista važan i vrijedan naše pažnje, ali i naše svesrdne podrške.
Mjesec oktobar je međunarodni mjesec prevencije karcinoma dojke te je Poliklinika Muminović i ovaj put odlučila ukazati na važnost preventivnih pregleda ali i pružiti podršku svim oboljelima.
Prvi korak je bio posjeta Kantonalnom udruženju „ Behar „ gdje je obavljen razgovor s predsjednicom udruženja i oboljelima te su uručeni poklon bonovi za besplatne mamografske preglede.
Mamografija predstavlja zlatni standard u ranom otkrivanju karcinoma dojke i zbog toga kroz cijeli mjesec oktobar Vas očekuje popust od 20% na mamografiju.
„Jedna od osam žena će dobiti karcinom dojke u toku života“ je zvanična statistika Svjetske zdravstvene organizacije a upravo ova statistika govori u prilog činjenici o važnosti preventivnih pregleda. Preventivni pregledi predstavljaju prvi korak u buđenju svijesti pojedinaca ali i cijele zajednice o ovom globalnom zdravstvenom problemu te ranom otkivanju i spriječavanju komplikacija.
Ljudi su podijelili 16 fotografija na kojima svi prizori izgledaju bizarno i nekako pogrešno.
Ne možemo si objasniti kako su neke od ovih ideja uopće nastale…
1. Netko se poigrao
2. Ovo nije nimalo u redu!
3. Jako “dobra” ideja, nadamo se da nema puno nesreća…
4. Ovo je čak i fora!
5. Dobro su se dosjetili!
6. Točno je pogodio
7. Da, ovo nažalost prečesto viđamo…
8. Nestašna mala kornjača
9. A mislimo, u sundučiću je?!
10. Ne vidimo baš neku svrhu, ali dobro
11. Kao ni ovdje…
12. Um, ok…
13. Baš se iznenadila kad je vidjela što ju je dočekao u paketu
Foto: Brightside
Smiješne uspomene iz života ovih ljudi mogle bi vam uljepšati dan i podsjetiti vas na to da život ponekad ne treba shvaćati preozbiljno.
1. Ova simpatična ekipica pravi se da vozi motor nasred ulice
2. Moja žena danas je kupila ovo za tuš. Oboje smo u srednjim četrdesetima.
3. Mama mi je danas tvrdila da ju je napao pijetao. Morala mi je pokazati snimku nadzorne kamere da joj povjerujem!
4. Pronašao sam ovo u kupaonici na jednom odmorištu. Predmet koji bi, kad bi mogao, sigurno ima puno priča za ispričati.
5. Začula sam čudne krikove iz kuhinje i uočila malenog kozlića koji je zapeo u mojem smeću. Nemam pojma odakle se stvorio…
6. Čudna skulptura koja me danas baš nasmijala
7. Brrr
8. Ništa čudno, samo jedna obična fotka francuskog buldoga
9. Nečija četkica izgleda kao da je prošla štošta
10. Netko je pronašao šišmiša u slušalici
11. Žena ovako chilla nasred parkirališta
12. Došao sam mami pomoći u uređivanju dvorišta. Ovo su tačke koje je kupila.
13. Kad malo predoslovno shvatiš pravila vožnje u dizalu…
14. Za sve uvijek postoji rješenje!
15. Nitko me ne može nasmijati kao moj pas
16. Upalio sam auto, osvrnuo se oko sebe i ugledao – ovo
17. Išli smo na plažu tražiti zube morskog psa. Viknula mi je da ih je pronašla! Ovo nisam očekivao…
Kada roditelji ne provjeravaju domaću zadaću, obiteljske tajne izlaze na vidjelo, objavio je portal “Index.hr”.
VIC: Josip Broz Tito
Za vrijeme jednopartijske demokracije pita učiteljica Ivicu:
– “Ivice, tko je najveći ratnik za kojeg si ikada čuo?”
Ivica odgovori:
– “Josip Broz Tito.”
Na to ga učiteljica pohvali i kaže:
– “Sjedi, petica.”
Ivica sjedne, skrivećki izvuče ispod klupe jednu sliku, pogleda je i šapne:
– “Izvini Rambo, ali karijera je karijera.” VIC: Potreba
Mujo i Fata na bračnim konsultacijama kod doktora.
Fata se žali na Muju, usta ne zatvara, te Mujo je nevoli k’o prije, te ne pazi je i gotivi i sve tako satima dok doktor nije pošizio pa ustade i onako iznenada zagrli Fatu i poljubi je “filmski”.
Fata zanijemi od čuda, šuti, a doktor se okrene Muji pa će:
– “E vidiš, Mujo, ovo njoj treba bar tri puta sedmičo”, a Mujo će njemu:
– “Ma mogu ja nju dobaciti do tebe ponedjeljkom i srijedom, al’ vala petkom igram sa rajom fudbal…” VIC: Kamiondžija sa vizijom
Vozi kamiondzija kroz Sloveniju i zaustavi ga drot. Upita ga:
– “Prometnu i vozačku.”
A ovaj samo šuti zatvorenih usta i nabubrenih obraza, pocrvenio. Ponovi drot pitanje, kad kamiondzija izdahnuo i uzeo zraka i kaže:
– “Jbga, htio sam na dah proći kroz cijelu Sloveniju, i ti me zaustavi…” VIC: Kafa na balkonu
Mujo i Fata piju kafu na balkonu. Dolazi Suljo i kaze im:
– “Šta to radite, kako vas nije sramota, pa zar ne možete to negdje unutra da vas niko ne vidi…”
Kaže njemu Mujo:
– “Šta ti je čovjece, samo pijemo kafu.”
Kaze Suljo:
– “E vala, kad se s vana gleda to tako ne izgleda. Hajde Mujo sidji dole a ja cu piti kafu sa Fatom pa ces vidjeti kako to izgleda kad gledas sa ulice.”
Izadje Suljo na balkon i opali Fatu dok Mujo gleda sa ulice. Kaze Mujo:
– “A jeste bogami Fato u pravu je Suljo, vise ne pijemo kafu na balkonu.” VIC: Dogovor
U rovu bila dva pe.d.e.ra na straži, i gledaju kako da odrade posao. Kaže ovaj:
– “Jarane znaš šta ćemo, ti se drekni i pitaj ima li vode.”
Dreknu se ovaj drugi i upita ima li vode a svi ćute ko zaliveni. Niko naravno neće da da vode i odoše oni iza linija po vodu, a ustvari da odrade ono što su htjeli.
Svanulo jutro vratiše se oni u rov, pored njihovog mjesta sjedi starac zamalo dehidriro. Upitaše ga oni:
– “Dedo bolan, što nisi tražio vode.”
A on će njima:
– “Ma sinoć je jedan tražio pa su ga je.b.ali cijelu noc.” VIC: Bazen
Krenuo Suljo na bazen, i stigao do ulaza kad vidi Muju. Pita ga:
– “Gdje ćes ti Mujo?”
Kaže Mujo:
– “Ma idem kuci istjerali me s bazena!”
Ovaj se sad čudi:
– “Što te istjeraše?”
Mujo: – “Pišao sam u bazen i odmah me izbaciše!”
– “Pa šta?”, kaže Suljo pa nastavi: “Svi pišaju u bazen, ne kontam što tebe izbaciše?”
Mujo: – “Jest to jarane, al’ sam ja piš’o sa skakaonice!” VIC: Bakica kod doktora
Došla bakica doktoru i kaže:
– Doktore, imam problem s učestalim vjetrovima. Zapravo, i nije neki problem… Oni su potpuno bez mirisa i ispuštam ih gotovo bez ikakvog zvuka, ali svejedno bih rado da to izliječim…
– Hm.. dobro, kaže doktor, uzmite ove tablete i dođite za 7 dana na kontrolu.
Eto bakice za 7 dana, jako neugodna:
– Otkako sam počela da pijem tablete, vjetrovi se nisu smanjili. I dalje su bešumni, ali su počeli UŽASNO zaudarati!
– Dobro, kaže doktor, sinuse smo pročistili, sad da vidimo šta ćemo sa vašim sluhom…
Javno preduzeće Aerodrom Bihać, koje realizira projekat izgradnje aerodroma u naselju Golubići, isplatilo je ovih dana nešto više od milion maraka vlasnicima eksproprisanog zemljišta.
Na osnovu odluke Vlade FBiH koje je donesena krajem jula 2022. godine JP Aerodrom Bihać raspisalo je javni poziv da se jave vlasnici zemljišta u naselju Golubić gdje se gradi aerodromska pista i da se dogovore o otkupu zemljišta, pojasnio je za Faktor Anel Hadžić, direktor JP Aerodroma Bihać.
– Otkup zemljišta od građana vršit će se u više faza. U prvoj fazi namjera je da otkupimo 240 hiljada kvadratnih metara da se rješe imovinsko-pravni odnosi na ukupnoj dužini piste od 1.800 metara sa pratećim sadržajima sa putničkim tehničkim blokom. Dakle, otkupljuje se dio zemljišta da bi se mogla početi graditi kompletna infrastruktura. Godine 2018. već je otkupljeno 264 hiljade kvadratnih metara zemljišta – pojašnjava Hadžić.
Planiraju se još dvije faze otkupa privatnog zemljišta koje će se nalaziti unutar zaštitnog pojasa aerodroma, što će uslijediti kasnije.
– Otkup zemljišta se vrši po odluci Vlade FBiH, koja je za ovu namjenu osigurala, pored 10 miliona maraka koji su ranije utrošeni na izgradnju aerodroma, dodali još 25 miliona maraka. Od ovih 25 miliona KM za ovu fazu eksproprijacije Vlada FBiH je namijenila pet miliona maraka. U augustu smo vlasnicima zemljišta isplatili jedan milion i 80 hiljada maraka i u roku od 30 dana vlasnicima zemljišta isplaćujemo novac – ističe direktor Aerodroma Bihać.
Prema Hadžićevim riječima, kako bi se omogućio nastavak izgradnje poletno-sletne piste na budućem aerodromu, potrebno je isplatiti 180 naknada vlasnicima i suvlasnicima eksproprisane zemljišnih parcele po cijeni 17,29 maraka po kvadratu.
– Očekujemo da će aerodrom biti izgrađen za četiri godine ukoliko bude sve išlo po zacrtanom planu. Ovaj projekt se finansira isključivo sredstvima Vlade FBiH i već je uložila oko 35 miliona maraka. Procjena je da bi kompletan projekat izgradnje aerodroma koštao oko 105 miliona maraka – zaključuje Hadžić
S obzirom da je prošlo nešto više od 7 dana od događaja, osjetili smo potrebu da Vam se još jednom obratimo sa informacijama.
Jedine tačne i potvrđene informacije ćete moći saznati isključivo na ovom profilu.
Istraga je u toku – i to je sve što ćemo reći u ovom trenutku, uz NAPOMENU da porodica još uvijek nije dobila ni jednu informaciju o slučaju od nadležnih organa. NI JEDNU!
S obzirom da se šire teorije, pa čak i službene informacije o istražnom procesu, postavlja se pitanje ko iste ima pravo saznati prije porodice kao oštećene strane u slučaju?
Podsjetićemo i na zakon koji kaže da stranka u predmetu ima pravo da se obavještava o toku postupka!
Pozivamo sugrađane da prestanu sa širenjem dezinformacija, sa lažnih profila i Facebook stranica koji u ovim trenucima ni na koji način ne pomažu u rješavanju slučaja. U trenucima kada je svaka, pa i neprovjerena informacija važna – kao tako objavljena služi samo u svrhu skupljanja lajkova.
Ukoliko već posjedujete bilo kakvu informaciju, kontaktirajte me direktno ili sa istih tih lažnih profila koje pravite.
A ukoliko imate potrebu da pomognete na neki način, umjesto širenja tračeva i neprovjerenih informacija radije se pomolite Dragom Bogu za Azurovo ozdravljenje.
Informacije o zdravstvenom stanju će zasad ostati u krugu najuže porodice. Hvala na razumijevanju”- stoji u obavijesti koje potpisuje, Porodica.
Bišćani su jučer upisali prvu pobjedu u prvenstvu, a rival je bio FK Rudar Kakanj (3:1).
Prethodno su prošli u 1/16 finala Kupa BiH s obzirom da su savladali HNK Tomislav 1:0.
Dolazak Elvedina Beganovića donio je pozitivni šok ekipi, što je i vidljivo. Jučer su Bišćani pružili kvalitetnu partiju, a svi akteri su se složili da je pobjeda mogla biti i mnogo ubjedljivija.
“Rekao sam da će ekipa imati borbenost, agresivnost, borbu za svaki loptu i to sam obećao odmah. Zasluženo smo slavili, bili dominatniji, iako je i Rudar odlična ekipa. Moji momci su uspješno savladali sve, a Rudar čestitam na fer i korektnoj utakmici“, rekao je Beganović.
Jedinstvo je i dalje na dnu, no Beganović vjeruje da dolaze za klub bolji dani.
“Ovaj dio Bosne i Hercegovine, kao i sam Bihać je izazov za sve. Kao trener ne bojim se, Jedinstvo je brend, želimo nastaviti kako smo igrali danas“, dodao je Beganović.
Mateo Božić je postigao pogodak kakav se rijetko viđa.
Isplatilo nam se danas sve ono što do sada nije. Publika je vidjela koliko možemo mi, pokazali smo karakter i želimo nastaviti. Moj pogodak? Pogodio sam, ali to je sve rad ekipe. Svaka čast dečkima“, kazao je Božić.
Dodao je da je ekipa sjajna klapa.
Ovo su teška vremena koja ćemo zajedno prebroditi. Dići ćemo se, treba vremena“, dodao je Božić.
U narednom kolu Jedinstvo gostuje kod NK Bratstvo Gračanica.
