Nezavisni zastupnik u Skupštini Unsko-sanskog kantona Anel Šahinović danas je uputio dopis predsjedavajućem Skupštine USK Razimu Halkiću, dopredsjedavajućem Nisvetu Jukiću, članovima Kolegija Skupštine USK i premijeru USK Mustafi Ružniću.

Šahinović u dopisu traži da se zakaže online sjednica Skupštine USK s obzirom da je on dio većine koju čini 15 zastupnika, a zbog zdravstvenog stanja u kojem se nalazi onemogućen je putovati. No, voljan je dati podršku razrješenju novonastale situacije u kojoj se našao USK koji je bez odluke o privremenom finansiranju i bez usvojenog budžeta.

„Moje trenutno zdravstveno stanje ne dozvoljava mi mogućnost putovanja što mi ionako teško pada, a s druge strane itekako želim dati podršku običnim građanima i budžetskim korisnicima koji nepravedno trpe sadašnju krizu. Ovim putem vas pozivam da organizujete online sjednicu koju omogućuje Poslovnik o radu Skupštine USK svjesni mog zdravstvenog stanja i nemogućnosti da fizički budem prisutan. Naglašavam da je to moje pravo i obaveza kao izabranog skupštinskog zastupnika, a ujedno time bi bilo omogućeno da ispunim svoju obavezu sudjelovanja u radu Skupštine i opravdam povjerenje koje su mi dali građani kao svom predstavniku u kantonalnoj zakonodavnoj vlasti“, naveo je Šahinović koji je istakao kako ne želi da se njegova inicijativa politizira.

Podsjećamo, OHR je za Patriju odgovorio da visoki predstavnik Christian Schmidt neće nametnuti odluku o privremenom finansiranju te je pozvao stranke i zastupnike da se dogovore i izvrše svoju obavezu prema građanima USK.

Za sada još uvijek traju razgovori o prekompoziciji vlasti u USK.

(Patria)

– U jednom broju školskih ustanova zbog nedostatka ogrijeva nastava će do osiguranja energenata trajati po online modelu…

Drugo polugodište u osnovnim i srednjim školama na području USK počelo je danas. Odluka Ministarstva obrazovanja jeste da se proces nastave odvija u učionicama.

U osam škola koje za sada nemaju osiguran ogrijev, nastava će se organizirati po online modelu, potvrdio je za našu medijsku kuću resorni ministar obrazovanja Almin Hopovac.

(rtvusk.ba)

Od toga 47 posto kupuje poklone, a 45 posto ih daje novac. Ispitanici među stanovnicima RS-a skoro jednoglasno kažu da se bez koverte doktoru ne ide…

U Federaciji BiH svaki treći građanin svjesno daje novac ili poklon da bi dobio zdravstvenu uslugu u javnom zdravstvu. Do ovih poražavajućih podataka došli su predstavnici udruženja građana Stop mobbing i Kap u sklopu projekta Virus za koji ima lijek!, anketirajući dvije hiljade građana u BiH, u svrhu istraživanja “Najčešći pojavni oblici korupcije tokom pandemije iz perspektive pacijenata”, uz podršku CCI-ja i USAID-a.

PRIJAVA NEMA

Istraživanje je pokazalo da čak 52 posto građana FBiH daje mito za operativni zahvat, 47 posto u vidu poklona, 45 posto u novcu te 37 posto za dijagnostiku. S druge strane, ispitanici u RS-u skoro jednoglasno kažu da se bez koverte doktoru ne ide. Istraživanje u tom bh. entitetu je pokazalo da 56 posto građana daje mito na insistiranje zdravstvenih radnika, a 43 posto daje samoinicijativno.

– Rezultati analize objavljeni su na dvije pres-konferencije u Banjoj Luci i u Sarajevu u decembru 2021, kada smo pozvali predstavnike zdravstvenih institucija da prisustvuju. Ni Ministarstvo zdravstva RS-a, kao ni FBiH, nije se odazvalo, niti ih očito zanimaju mišljenja građana i pacijenata. Nadležne institucije ne žele razgovor o problemima s kojima se suočavaju pacijenti. Naša udruženja su došla pred federalno Ministarstvo zdravstva u Sarajevu, gdje smo uz medijsku podršku pokušali da dođemo do bilo kojeg predstavnika ministarstva kako bismo im uručili inicijativu dvije hiljade građana u FBiH koji traže da se počne primjenjivati Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata u FBiH i kako bismo im uručili analizu. Međutim, niko nas nije primio niti je iko odgovorio na dopise koje im upućujemo. Nadležne zdravstvene ustanove se ponašaju kao da su privatizirale javno zdravstvo i to mora stati. Oni moraju biti svjesni da građani i pacijenti finansiraju skupi i neefikasni zdravstveni sistem i da kriminalu i korupciji u zdravstvu mora doći kraj, kaže za Oslobođenje Merima Spahić, članica Udruženja za razvoj društva Kap.

Istraživanje je nadalje pokazalo da je subjektivno mišljenje građana RS-a da je izrazito povećana korupcija u zdravstvu tokom pandemije, što je ustvrdilo 91,90 posto ispitanika, dok 43,4 posto ispitanika u FBiH smatra da je korupcija povećana, iako 51,7 posto osoba nema mišljenje o ovom pitanju.

Anica Ramić, predsjednica Udruženja Stop mobbing iz Trebinja, kaže za naš list da bi u pogledu legislative, akcenat u budućnosti trebao biti stavljen na obavezu donošenja zakona o pravima, odgovornostima i obavezama pacijenata za RS, kakav ima FBiH.

Usvajanje navedenog zakona predstavljalo bi donošenje važnog antikorupcionog akta. Istovremeno, u FBiH je važno usvojiti zakon o zaštiti prijavitelja korupcije, kakav ima RS, kako bi se ohrabrili građani da prijave korupciju u zdravstvu. Također, ono što je najvažnije jeste da moramo naći način da osiguramo da se zakoni provode, što apsolutno nije slučaj. Zakone krše upravo oni koji bi trebali da ih provode, kaže Ramić.

S druge strane, gotovo je zanemariv učinak bh. pravosuđa po pitanju procesuiranja slučajeva korupcije. Spahić ističe da su iz udruženja razgovarali sa predstavnicima kantonalnih tužilaštava, koji su im potvrdili da skoro i nemaju optužnice i presude u vezi sa korupcijom u zdravstvu.

Građani s pravom ne vjeruju zdravstvu i pravosuđu, što otežava položaj pacijenata. Znamo iz medija da je Općinski sud u Sarajevu potvrdio optužnicu protiv zdravstvenih radnika iz Opće bolnice zbog zloupotrebe položaja ili ovlasti, a zbog sumnje da su u više navrata uzimali novac za zdravstvene usluge mimo redovne blagajničke procedure. Optuženi su, kako je navedeno, uz prethodni dogovor saopštavali pacijentima da su dužni platiti obavezne participacije za obavljene medicinske usluge. Općinski sud u Zenici potvrdio je optužnicu protiv doktora Jasmina Hodžića zbog krivičnog djela nesavjesno liječenje, a optužnicom se tereti da je primjenom neprikladnog načina i sredstava liječenja prouzrokovao pogoršanje zdravstvenog stanja neke osobe, pojašnjava Spahić.

Miralem Čolaković iz Brčkog rijedak je i svijetli primjer građanina koji je mitu i korupciji odlučno rekao ne. On je prije deset godina prijavio ginekologa Zorana Petrovića brčanskoj policiji, koji mu je tražio novac nakon što je porodio Čolakovićevu suprugu. Istražni organi su potom danima intenzivno pratili i snimali razgovor između Čolakovića i Petrovića. Nakon što mu je Čolaković predao označene novčanice, Petrović je uhapšen, a kasnije i pravosnažno osuđen na tri mjeseca zatvora. Međutim, zatvorsku kaznu zamijenio je novčanom, plativši 9.000 KM. Deceniju kasnije, Čolaković za Oslobođenje kaže da bi ponovo uradio isto.

– Mislim da, što se tiče mita i korupcije u zdravstvu, distrikt prednjači u odnosu na ostale gradove u BiH. Sjećam se da je taj doktor pravosnažno osuđen, ali se poslije svega vratio na posao. Mislim da je sada u penziji, ali tako to funkcioniše kod nas. On je bio korektan tokom vođenja trudnoće moje supruge, ali ju je pitao gdje radimo kako bi dobio informacije i znao koliko novca od nas da traži. Kada se supruga porodila, doktor me je pozvao kod njega. Nakon što mi je rekao da je beba dobro, tražio mi je novac. Pitao sam ga zašto mi traži novac, a on kaže: jesi li ti svjestan da sam ti donio sina na ovaj svijet? Ja ne volim da dajem novac doktorima, jer su plaćeni za svoj posao, ali mi je supruga rekla da će ostali dati novac i da to i mi uradimo i da se ne sramotimo. Doktoru sam rekao da ne mogu doći tog dana do podne, iako mi je naglasio da moram doći ujutro do pola 9. Potom je od supruge dobio moj broj, nazvao me i uputio pogrdne riječi. Rekao mi je: Je l’, keru jedan, zašto ti meni nisi donio moje pare? Zamislite da jedan doktor tako kaže, kao da sam te pare pozajmio od njega, prisjeća se Čolaković, dodajući da mu je Petrović najprije tražio 200 KM, a potom još toliko navodno za svog kolegu.

HIPOKRATOVA ZAKLETVA

Ističe da je još poraznija činjenica što se stanje po pitanju mita i korupcije u distriktu do danas nije promijenilo te da, kako kaže, čak i ako želite da vas doktor primi, morate dati novac. Smatra da ljudi koji znaju za njegov slučaj, ne odlučuju se da prijave mito i korupciju zbog izostanka adekvatne kazne.

Nedeljko Tabaković, sudija iz Brčkog, kaže nam da je teško iskorijeniti korupciju u zdravstvu jer ljudi kad su bolesni, sve daju da ozdrave.

– Za zdravlje će ljudi dati sve. Međutim, treba istaći da ima dosta ljekara, zdravstvenih radnika koji svoj posao obavljaju časno i pošteno i ne pomišljaju da im neko da novac ili poklon, vjerno slijede Hipokratovu zakletvu, ali se o tim finim pozitivnim primjerima malo zna. Trebamo više promovisati takve ljude koji svoj posao obavljaju časno i pošteno, naglašava Tabaković.

(rtvusk.ba)

Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, bio je gost tribine koju Medžlis IZ Bihać i Gradska džamija u Bihaću organizira jednom mjesečno. U uvodnom dijelu imam gradske džamije mr. Suad-ef. Mahmutović je zaželio dobrodošlicu svim prisutnima, a posebno se zahvalio muftiji Kudiću što je svojim dolaskom i učešćem na tribini dao na značaju ovom projektu Gradske džamije i Medžlisa IZ Bihać.

Muftija Kudić je u svom obraćanju govorio o Kur’anu kao neprevaziđenoj i autentičnoj Božijoj riječi, koja je kroz vijekove bila oslonac i uputa brojnim generacijama. Govorio je i o razumijevanju Kur’ana iz današnje perspektive i naglasio da svako vrijeme ima one koji razumijevaju Kur’an u skladu sa vremenom i prostorom u kojem žive. Posebno se osvrnuo na uvjete koje je nužno ispuniti kako bi se Kur’an mogao razumjeti.

“Poseban preduvjet da razumijemo Kur’an jeste potpuna posvećenost Kur’anu. Kur’an ne prihvata da mu se pristupa djelimično ili usputno. On traži da mu se u punom kapacitetu posvetimo. S druge strane, Kur’an ne može razumjeti onaj ko svoje srce ne oplemeni duhovnošću. Pobožnost je jedan važan preduvjet kojeg moramo ispuniti ukoliko želimo razumjeti Kur’an, jer je Kur’an svjetlost, a ona će biti darovana samo iskrenim i pobožnim ljudima.” – naglasio je, između ostalog, muftija Kudić.

Muftija je na kraju čestitao glavnom imamu Mensur-ef. Ćehiću i imamu Gradsje džamije u Bihaću mr. Suad-ef. Mahmutoviću na organizaciji ove tribine, ali i drugih važnih događaja na prostoru Medžlisa IZ Bihać.

Ovih dana u Bihaću zabilježen je specifičan susret jednog sugrađanina sa dva lica, koja su po njegovim saznanjima, aktivno prikupljala novčanu pomoć u ime Centra za djecu bez roditeljskog staranja „Duga“ Kulen Vakuf. Istu informaciju imaju i u samom Centru, a informacija se brzo proširila i društvenim mrežama. Iz Policijske stanice Bihać kazali su nam da nije zaprimljena prijava o ovom slučaju.

Upravo i zbog ove činjenice sigurni smo da ovo nije usamljen slučaj i da je ‘lov u mutnom’ daleko širi i dublji nego što to govore pretpostavke ili činjenice. Inače, a što vrijedi podsjetiti, bar kad su u pitanju humane namjerte i aktivnosti, Zakon o javnom redu i miru Unsko-sanskog kantona propisao je uvjete i proceduru prikupljanja dobrovoljnih priloga od strane građana. Pravna ili fizička lica dužna su uputiti zahtjev nadležnoj općinskoj ili gradskoj upravi, u kojemu će navesti: cilj, svrhu, vrijeme, mjesto i način prikupljanja pomoći, kao i podatke o mjerama koje će se preduzeti radi osiguranja od eventualnih zloupotreba u vezi prikupljanja.

(RTVUSK.ba)

Osim brze ceste koja će preko zapadne Hercegovine spajati Mostar s Republikom Hrvatskom, Federacija BiH u ovoj godini napravit će i pomake kada je riječ o još jednoj brzoj cesti – onoj koja će povezati Bihać, Cazin i Veliku Kladušu s RH, piše Večernji list BiH.
Predstojeće aktivnosti

Brza cesta, kao način povezivanja dijelova prostora na kojemu nije planirana izgradnja mreže autocesta, izvrsna je zamjena, a pruža pritom prilično velike mogućnosti kada je riječ o brzini i sigurnosti prometa, a aktivnosti koje trenutačno provodi Federacija svjedoče kako je namjera revitalizirati one krajeve koji do sada nisu imali dovoljno razvijenu mrežu prometnica, piše Večernji.

Federalni ministar prometa i veza Denis Lasić za Faktor je potvrdio kako su za ovu godinu planirali sredstva za projekt izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska te dionica Bihać – Cazin te Bisovac – Kamensko.

U tom je kontekstu, podsjetivši kako je implementator projekta JP Autoceste FBiH, pojasnio kako je za projekt pripremljena idejna projektna dokumentacija i u pripremi je natječaj za izradu glavne projektne dokumentacije.

Kada je riječ o za Federaciju, a napose Hercegovinu, strateški važnom projektu brze ceste Mostar – granica RH, trenutačno se provode aktivnosti na izradi glavnog projekta za dionicu Polog – granica s Republikom Hrvatskom duljine 40 kilometara, dok je idejni projekt već završen i ispred JP Autoceste FBiH.

Nakon predaje zahtjeva za dobivanje urbanističke suglasnosti te nakon njezinog izdavanja, može se početi s postupcima izvlaštenja nekretnina na trasi buduće ceste. Očekivanja su kako će do sredine svibnja ove godine biti okončan proces izrade projektne dokumentacije, a što će značiti kako ovaj projekt ulazi u novu fazu koja predviđa i prve korake na terenu.

Ove dvije brze ceste imat će iznimno veliko značenje ne samo u prometnom, već i gospodarskom smislu jer će njihovom izgradnjom veliki broj malih i srednjih poduzeća dobiti mogućnost bržeg i učinkovitijeg prometa roba i usluga.

Poznato je koliko je u razvoju jedne lokalne zajednice, a napose podizanju njezinih ekonomskih potencijala, važno imati kvalitetnu prometnu povezanost s velikim gospodarskim čvorištima, a upravo je projekt brzih cesta nešto što otvara nove perspektive i zbog činjenice da će se one vezati i za regionalno važne prometne koridore koji prolaze kroz Hrvatsku.

U kontekstu zapadne Hercegovine značaj projekta dodatno je vidljiv i kroz činjenicu da će se brza cesta svojim istočnim dijelom nastavljati na mostarsku južnu obilaznicu koja se uvelike gradi te na taj način ostvariti i spoj na koridor Vc koji ide dolinom Neretve.

A u pogledu navedenog koridora, ova će godina donijeti dodatni napredak na izgradnji poddionica, a napose onih kroz Hercegovinu.

Ukupno gledajući cjelokupnu Federaciju, trenutačno su u izgradnji čak 32 kilometra autoceste, počevši od poddionice Počitelj – Zvirovići, uključujući izgradnju mosta Počitelj, preko Tunela Ivan pa do poddionice Poprikuše – Nemila.

Povezivanje s Mostarom

Paralelno s izgradnjom, intenzivno se provode pripremne aktivnosti za nastavak izgradnje autoceste na jugu, ugrubo govoreći, od budućeg tunela Kvanj pa sve do Mostara. Krajem godine očekuje se potpisivanje ugovora s izvođačima radova na tom prostoru, a nakon toga ostaju aktivnosti na tehnički najzahtjevnijim dionicama:

Ovčari – ulaz u tunel Prenj, tunel Prenj i tunel Prenj – Mostar sjever te Mostar sjever – Mostar jug.

Na cijelom tom području će se graditi 10 mostova, 12 tunela i dvije petlje, a ministar Lasić već je ranije za Večernji list naglasio izniman značaj svih ovih dionica za dovršetak koridora Vc.

Ova će godina donijeti i završetak projekta na koji se s pravom gleda kao na strateški za cijelo područje juga i jugoistoka Hercegovine.

Riječ je, naravno, o povezivanju Neuma i Stoca, a kompletna dionica u dužini 36,5 kilometara bit će u funkciji u lipnju 2022. godine.

U ovom se trenutku izvode radovi na poddionicama Hutovo – Cerovica kao i Cerovica – Stolovi, a nakon što cesta bude puštena u promet, otvorit će se i nove perspektive razvoja na krajnjem jugu države.

(Vecernji.ba)

Silovana u vikendici na području Bihaća

Kantonalni sud u Bihaću potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona kojom se osumnjičenim Ismaru Bajbutoviću i Alenu Koričiću stavlja na teret da su počinili produženo krivično djelo silovanje iz člana 203. stav 2. a u vezi sa stavom 1. i članom 55. KZ FBiH, saopćeno je na Internet stranici Kantonalnog suda Bihać.

Kako portal „Avaza“ objavljuje riječ je o događaju koji se desio u novembru 2020. godine.

U jednoj vikendici na području Bihaća, silovana je djevojčica koja je tada imala 15 godina.

U prvi mah bila su osumnjičena četiri muškarca, te je nakon sprovedene istrage Tužilaštvo USK podiglo optužnicu protiv Bajbutovića i Koričića.

Njih dvojica brane se sa slobode.

U stavu 2. člana 203. Krivičnog zakona FBiH navedeno je da „ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini na naročito okrutan ili naročito ponižavajući način, ili ako je istom prilikom prema istoj žrtvi učinjeno više spolnih odnošaja ili s njim izjednačenih spolnih radnji od više učinitelja, kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina“.

(Avaz/Usn.ba)

– Elektrotehnička škola u Bihaću i dvorana kojoj se ovih dana nazire novi sjaj, čekan 30 godina. Vrijeme u kojem se ništa nije uradilo. Smjenjivale su se u ovoj prostoriji generacije učenika i sportista iz brojnih kolektiva koji su koristili školsku salu za treninge, u hladnim prostorijama nedostojnim kako sporta, tako niti ljudskosti. Priča sada prima nove i srcu toplije obrise…

U toku su radovi na obnovi školske dvorane Elektrotehničke škole u Bihaću. Sportska površina ove dvorane, koju koriste hiljade učenika ali i bihaćki sportisti kolektivi, uskoro bi trebala zasjati u novom ruhu, onom koje se čeka skoro 30 godina. Na dotrajalom parketu, u hladnim prostorijama do sada je sedmično sportske aktivnosti imalo više od 1000 učenika iz tri obrazovne ustanove.

Novo uređenje po FIBA standardima raduje mnoge, posebno menadžment ove škole koji se potrudio da nakon tri decenije, stvori novu školsku i sportsku ali nadasve i ljudsku priču iza vrata dvorane koja radi sedam dana u sedmici, od 7 ujutro do 11 navečer.

(rtvusk.ba)

Vlada Federacije BiH je na jučerašnjoj sjednici dala saglasnost na rebalans plana poslovanja JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo kojim su planirana sredstva u iznosu od 1.050.000,00 KM za nastavak izgradnje zaobilaznice u Bužimu.

“Razumijevanje i podršku viših nivoa vlasti u proteklih nekoliko godina pratila je efikasna općinska administracija na realizaciji ovog projekta. U ovoj godini planiramo osigurati dodatnih 1,6 miliona KM za završetak zaobilaznice u Bužimu, kojim ćemo osigurati preduslove za daljnji razvoj ove općine”, kazao je ministar u Vladi FBiH Šemsudin Dedić.

Za Bužimsku zaobilaznicu s nivoa Federacije BiH osigurano je oko 6,3 miliona KM od čega 5,2 miliona KM za radove i nadzor i oko 1,1 milion KM za eksproprijaciju zemljišta a jedan od najaktivnijih zagovornika izdvajanja sredstava za ovaj ali i druge projekte na području Unsko-sanskog kantona je, bez sumnje, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić.

Načelnik općine Bužim Mersudin Nanić ističe kako je danas sretan da može podijeliti ovu informaciju sa svim Bužmljankama i Bužimljanima koji više od dvadeset godina čekaju na završetak ovog projekta.

“Svjedoci smo da nakon uređenja Trga Alije Izetbegovića i izgradnje kružnog toka radovi napreduju i na izgradnji zaobilaznice Iako smo tokom gradnje nailazili na prepreke i određene probleme sve se rješavalo bez zastoja, od ugradnje instalacija za javnu rasvjetu i drugih potrebnih instalacija elektrodistribucije i telekom operatera do sanacije samog korita Bužimnice. Radovi traju i danas, a iznos od milion maraka Federalne direkcije cesta predviđen je za nastavak izgradnje zaobilaznice od Sportske dvorane do samog izlaza kod ’Autokontakta’. Vjerujem da će ove godine biti urađena većina radova i da će Bužim konačno imati izgrađenu zaobilaznicu, riješeno pitanje sigurnosti saobraćaja i daljnjeg razvoja općine“, kazao je Nanić.