Nakon što je dao ostavku na mjestu direktora SIPA Darko Ćulum još se vodi kao zaposlenik ove agencije.

Iako je MUP Republike Srpske saopštio da se Ćulum pridružio njihovom ministarstvu, Darko Ćulum je za Federalnu potvrdio da još nije prešao u MUP RS, te da ne zna kada će se to dogoditi.

Bez obzira što je dao neopozivu ostavku, o njoj bi trebalo odlučivati Vijeće ministara BiH, a juče za to nije bilo saglasnosti iz SNSD.

Inače, prema Zakonu o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, uposlenik gubi radni status ukoliko neopravdano izostane sa posla pet radnih dana uzastopno, prenosi FTV.

KONVOJ vozila EUFOR-a u poslijepodnevnim satima ušao je u Banju Luku, a primijećen je kod Prijedorske petlje, javlja N1 BiH. EUFOR je ranije najavio pojačanu aktivnost, te je u Bosnu i Hercegovinu poslao dodatnih 400 pripadnika rezervnih snaga.

Zasad nije poznat razlog zbog kojeg se vozila EUFOR-a nalaze u Banjoj Luci, a njihov dolazak snimila je kamera TOK televizije.

“Nemaju mandat za uhićenje Dodika”

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je za N1 kako EUFOR nema mandat za uhićenje Dodika, Stevandića i Viškovića, koji su nedavno osuđeni.

“Mi ne očekujemo da EUFOR uhiti Dodika, to je važna poruka i oni nemaju mandat za to i ne trebaju to raditi”, rekao je Konaković.

Što je EUFOR?

EUFOR (European Union Force) je međunarodna vojna misija pod vodstvom Europske unije, čiji je glavni cilj očuvanje mira, stabilnosti i sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Misija, poznata kao operacija Althea, pokrenuta je 2004. godine nakon završetka NATO-ove misije SFOR.

Glavni zadatak EUFOR-a je održavanje sigurnosti, pružanje podrške lokalnim vlastima i osiguravanje da se poštuje Daytonski mirovni sporazum. U BiH trenutno ima nekoliko stotina pripadnika EUFOR-a, a broj vojnika može biti povećan ovisno o sigurnosnoj situaciji u zemlji.

Za što su osuđeni Dodik, Višković i Stevandić?

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, osuđen je 26. veljače na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja dužnosti zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Nakon toga Sud BiH je prije tjedan dana odredio jednomjesečni pritvor Dodiku, premijeru RS-a Radovanu Viškoviću i predsjedniku Narodne skupštine RS-a Nenadu Stevandiću zbog odbijanja da se pojave na saslušanju u Tužiteljstvu BiH, gdje su osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka. ​

(index.hr)

Povodom poziva Nenada Stevandića za pregovore gdje nudi povlačenje neustavnih zakona usvojenih u Narodnoj skupštini RS u zamjenu za pomilovanje za njega, Dodika i Viškovića, stranke Trojke (SDP, NiP i NS) smatraju da o poštovanju Ustava i zakona nema pregovora.

Kako zakoni vrijede za građane, tako mora biti i za političare.

Neprihvatljiv je zahtjev da se poništi zakon koji su prekršili. Istovremeno, to je sramotna poruka građanima da zakoni ne treba da vrijede za “povlaštene”.

Pojedini političari u nekom trenutku pomisle da su iznad Ustava, zakona i institucija, ali vrlo brzo puste suzu u tim istim institucijama kada shvate da to nije tako i da su sve to kasno shvatili. Ustav i zakon su za nas crvena linija. Oni koji je pređu u nama ne trebaju tražiti sagovornika. Njihov sagovornik jedino može biti Tužilaštvo, a ti razgovori mogu za temu imati samo priznanje krivice.

Pozivamo sve u Bosni i Hercegovini na poštivanje Ustava i zakona, kao i otpor svima onima koji spašavajući lično bogatstvo i političku karijeru, bježeći od zakona iskazuju spremnost žrtvovati živote tuđe djece da bi njihova nastavila imati ono na šta su navikli. Sila i bahatost više nigdje ne prolaze, kao ni neprincipijelni pozivi na pregovore za spašavanje Dodika, Viškovića i Stevandića.

(Vijesti.ba)

Usred razarajućih poplava koje su nedavno pogodile našu zemlju, svjetlost ljudske empatije i solidarnosti obasjala je najteže trenutke. Priča o dječaku iz Jablanice, poznatom pod nadimkom Zine pravi je primjer kako hrabrost i nesebičnost mogu inspirisati čitavu zajednicu.

Kada su BHFanaticosi krenuli da pomognu čišćenju najugroženijih mjesta, Zine se pridružio njihovoj misiji bez oklijevanja.Gotovo da se nije vraćao kući, jer mu je bilo važnije da bude tamo gdje je pomoć najpotrebnija.

Svaki dan bio je na terenu, sa osmijehom na licu, stalno pitajući šta još može učiniti. Njegova predanost i energija osnažile su sve oko njega.

Dječak je u poplavama izgubio svoj motor,simbol njegove slobode. Ali BHFanaticosi su prepoznala njegovu nepokolebljivu nesebičnost i odlučila ga nagraditi. BHFanaticosi, u znak zahvalnosti i divljenja, uručili su mu novi motor, čime su ne samo simbolično vratili ono što je izgubio, nego i pokazali koliko cijene njegov doprinos.

Zine, naš junak, dokazao je da i u najtežim trenucima možemo pronaći inspiraciju u ljudima oko nas. Tvoja priča, Zine, podsjetnik je svima da nikad ne treba odustati od pomaganja drugima. Tvoj duh i djelo svijetle poput svjetionika nade i dobrote.

Hvala ti, Zine. Hvala ti što si primjer kako ljubav prema ljudima može mijenjati svijet, korak po korak.

(Jablanica Live)

Ono što nije minirala JNA, uništili su ljudi. Stotine metara kablova za rasvjetu iščupali su iz zemlje s piste u zapuštenoj zrakoplovnoj luci. Sad skupina entuzijasta vraća život Kleku i Željavi.

Kolokvijalno ga se naziva Željava, cijeli kompleks zrakoplovne luke, ali Željava je zapravo malo hrvatsko mjesto kraj Ličkog Petrovog Sela, na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom. Željava je i naziv baze (“200. vazduhoplovna” se nazivala) u kojoj je bila smještena logistička podrška za nekadašnji “Vojni aerodrom Bihać”, do kojeg je svega desetak kilometara. A podzemni dio te zrakoplovne luke, koju je prije povlačenja 16. svibnja 1992. minirala JNA, zove se Klek. Upravo taj, podzemni dio zablistao je, osvijetljen iznutra prvi put nakon 33 godine zahvaljujući entuzijastima okupljenima na blogu i facebook grupi LYBI Željava: prije svega Ivici Megliću, koji nam je ustupio fotografije te Ivici Grozdaniću. Podrška prilikom postavljanja instalacija bili su im Damiru i Dalibor Vidović te Dejan Deželić. I voila – ljepotica je zablistala!

Foto: IVICA MEGLIĆ

Pročitajte više na: https://express.24sata.hr/top-news/tajna-objekta-505-golemi-podzemni-aerodrom-jna-svijetli-nakon-33-godine-29074 – express.24sata.hr

– Ma šteta je da taj objekt stoji neiskorišten i propada. Tamo ljudi znaju ulaziti autima, driftaju… A cijeli kompleks, od ulaza za avione pa dalje, nevjerojatno je atraktivan za turiste. Recimo u susjednoj Sloveniji, u Pivki, postoji Park vojne povijesti. Sve je i tamo bilo devastirano, jedva se jedna zgrada nekako držala, ali Slovenci su sve obnovili i to dobrim dijelom novcem Europske unije. Mislim da Klek i cijeli kompleks zaslužuju isto. Pa do Plitvica je valjda desetak minuta, kad god idem tamo, a posebno vikendom, deseci motorista i automobila dolaze. Sve se zaista može uz angažman vlasti pretvoriti u objekt kojeg će posjećivati tisuće, valjda će netko u Hrvatskoj za to imati sluha – kaže nam Ivica Meglić.

Foto: IVICA MEGLIĆ

Milijarde su potrošene na izgradnju “Objekta 505”, tako se u papirima na kojima je pisalo “strogo povjerljivo” zvao cijeli kompleks. prva lopata je bačena 1957./1958., a izgradnja kompleksa završila deset godina kasnije, 1968.Tad su 117. avijacijski puk prebacili s Plesa, 124. i 125. lovačku eskadrilu, u podzemni objekt koji je izgrađen za 58 aviona. I svaki je imao označeno mjesto s mogućnošću točenja kerozina. Imali su tu pet tankova sa po 100.000 litara, ali i podzemni cjevovod iz Bihaća za kerozin. Toranj zračne kontrole nije bio klasični već ukopan u stijenu, a do njega se dolazilo liftom.

Foto: IVICA MEGLIĆ

Podzemni objekt Klek bio je dizajniran da izdrži udar atomske bombe do jačine od 20 kilotona, valjda je zato i preživio iako ga je JNA minirala. Kažu s 50 tona eksploziva. Ima četiri galerije: A prima 20 aviona, centralna B bila je radionica i služila je za prolaz prema izlazu, C je primala 22 aviona, a D još 16. Ono što nije uništila JNA miniranjem kod povlačenja – a uništila je liftove i cijeli toranj te sve tri poletne i dvije poletno-sletne piste postavivši vojni eksploziv u šahtove za rasvjetu, pa je pista puna kratera koji idu u “cik-cak” – uništili su ljudi.

– Kilometri kablova kojim je spajana rasvjeta su počupani s piste, ljudi su naprosto odnijeli sve što je ostalo – kaže nam Meglić.
Foto: IVICA MEGLIĆ

A podzemni objekt Klek imao je sve, i liječnika, i učionice za pilote, sobe… Sve je bilo zamišljeno da u slučaju atomskog napada 30 dana mogu preživjeti autonomno. Imali su hrane, vode, filtere za zrak, gas-maske… Objekt 505 imao je već tad i videonadzor. Kažu da su jugoslavenski stručnjaci izgradili bazu po uzoru na Säve u Švedskoj.

Švedska ima ukupno sedam planinskih hangara, dva izgrađena tijekom Drugog svjetskog rata i još pet dodanih tijekom Hladnog rata. Säve ima dva takva hangara, jedan izgrađen 1943. u blizini sadašnjeg kontrolnog tornja sa zaštićenim područjima u razini s rulnim stazama. Drugi je izgrađen između 1950. i 1955. Podzemni zaštićeni prostor prostire se na preko 22.000 četvornih metara. Sve je naravno sačuvano.

Švedska ipak nije imala JNA da sve to minira.

Pročitajte više na: https://express.24sata.hr/