Ismail Zulfić postavio novi seniorski evropski rekord a Barlov osvojio pehar za najvredniji rezultat.
Na takmičenju u Zagrebu pokazao je da sve do sada veliko što je ostvario zapravo je samo početak onog najboljeg što slijedi, poručili su iz SPID-a
Ismail Zulfić, plivački reprezentativac Bosne i Hercegovine, još jednom je ispisao stranice sportske historije.
Član Plivačkog kluba SPID iz Sarajeva na ovogodišnjem, šestom po redu Internacionalnom paraplivačkom festivalu održanom u Zagrebu oborio je seniorski evropski rekord u disciplini 100 metara delfin stilom u klasi S5.
Novo najbolje vrijeme Starog kontinenta u vlasništvu petnaestogodišnjeg Ismaila Zulfića sada iznosi 1:33.64.
– Ismail Zulfić još jednom je nadmašio očekivanja i pomjerio granice. Na takmičenju u Zagrebu pokazao je da sve do sada veliko što je ostvario zapravo je samo početak onog najboljeg što slijedi – poručili su iz Plivačkog kluba SPID.
Internacionalni paraplivački festival u Zagrebu okupio je 160 takmičara iz devet zemalja. Uz domaćine, nastupili su predstavnici Austrije, Crne Gore, Estonije, Italije, Luksemburga, Slovenije, Norveške, te Bosne i Hercegovine.
Sjajan posao u Hrvatskoj je napravio i Ismail Barlov osvojivši pehar za najvredniji rezultat u kategoriji mlađih juniora i seniora sa isplivanih 828 MD bodova.
U zbiru ostvarenih bodova u četiri discipline Ismail Barlov je zauzeo drugo mjesto u kategoriji seniora, dok je u kategoriji mlađih juniora zauzeo prvo mjesto te je osvojio sedam zlatnih i jednu srebrnu medalju. Ostvarenim rezultatima Ismail Barlov je bio i najbolji takmičar ovog takmičenja.
Ekipu Plivačkog kluba SPID u Zagrebu su predvodili šef stručnog štaba Amel Kapo, te trenerica Ilda Kukuruzović.
(FENA)
Nakon godina protivljenja i uslovljavanja, vlasti entiteta Republika Srpska apsolutno su ublažile stav i izrazile podršku projektu Južne interkonekcije, kojim bi se Bosna i Hercegovina povezala s LNG terminalom na Krku, u Hrvatskoj, uz snažno uključivanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Američki zvaničnici posljednjih sedmica intenzivirali su aktivnosti na realizaciji projekta, a o mogućoj koncesiji i finansiranju govoreno je nakon sastanaka koje su u Sarajevu održali otpravnik poslova Ambasade SAD John Ginkel i visoki zvaničnik State Departmenta Mark Fleming s liderima stranaka u entitetu Federaciji BiH.
Podršku američkom prijedlogu javno su iskazali premijer FBiH Nermin Nikšić, lider Hrvatske demokratkse zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović i ministar vanjskih poslova BiH te predsjednik Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković, uz najavu da bi američka EXIM banka mogla učestvovati u finansiranju.
Dok su ranije zvaničnici RS-a otvoreno poručivali da “bez Istočne nema ni Južne interkonekcije”, posljednjih dana retorika je promijenjena.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Staša Košarac sada ističe da je važno imati više gasnih pravaca te da RS nema ništa protiv Južne interkonekcije, uz poruku da će entitet paralelno nastaviti insistirati na Istočnoj interkonekciji sa Srbijom, a za koju nisu osigurana sredstva.
“Ohrabruje to što Federacija BiH rješava pitanje Južne interkonekcije i dobro je da imamo još jednu. Ali RS neće odustati od Istočne interkonekcije”, rekao je Košarac.
Južna interkonekcija, kojom bi Bosne i Hercegovina dobila alternativni izvor snabdijevanja gasom iz pravca Hrvatske i smanjila zavisnost od ruskog gasa, godinama je bila blokirana političkim nesuglasicama.
Najnoviji zaokret vlasti u RS-u tumači se kao rezultat snažnog angažmana SAD na ovom energetskom projektu, a povezuje se i sa nedavno ukinutim sankcijama proruskom predsjedniku vladajućeg SNSD-a Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima, odnosno paketom “ultimativnog dogovora”.
Vijeće Evropske unije i Evropski parlament prošle sedmice donijeli su odluku o uredbi koja uvodi pravno obvezujuću, postepenu zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i plina iz plinovoda s potpunom zabranom od kraja 2026. godine, odnosno jeseni 2027.
Bosna i Hercegovina, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, ruske energente u potpunosti bi, prema najavama, trebala prestati koristiti od 1. januara 2028. godine.
Utisak je da je sa Vučićem završeno u Evropi, da je talas tekstova o ‘sarajevskom safariju’ u evropskim medijima označio kraj srdačnog rukovanja s njim.
Profesor Univerziteta u Beogradu Ivan Videnović u razgovoru za Vijesti.ba kaže kako građani u Srbiji žive u okupaciji.
“Kakvi izbori sa maskiranim naoružanim jedinicama po selima? Ovo je komična podsaharska diktatura, sa karikaturalnim poglavicom iz filmova Saše Barona Koena. Uzor im je oružano kontrolisani tzv. referendum na Krimu za prisajedinjenje Rusiji, a u stvarnosti liče na militantno afričko pleme, koje mačetama privodi poslušne glasače ćoravim kutijama”, kaže profesor Videnović.
Dodaje da je Vučićeva doktrina paranoični „bullet-proof“.
“Sve mora biti njihovo, do najmanje mjesne zajednice. Nigdje ne smije da curi, ništa ne smije da se prepusti drugome. Za to se koriste sva sredstva – falsifikati, zastrašivanja, ucjene, prijetnje i kupovina. Nesretna okolnost koja Vučiću ide na ruku je to da većina građana još ne napušta historijske falsifikate koji su činili okosnicu Miloševićevog nacional-socijalističkog režima, da je ta skupina historijskih falsifikata proglašena za nacionalni interes, te da između Vučića i njegovih oponenata nema velike razlike po pitanju tih postulata nacionalnog interesa. Srbija je suštinski nezadovoljna svojim granicama, iako u historiji nikada nije bila veća nego danas, čak i bez Kosova. To nezadovoljstvo je i razlog zašto Srbija ne slavi najveći datum u svojoj historiji 19. vijeka – 13. juli 1878, Dan međunarodno priznate nezavisnosti na Berlinskom kongresu”, kaže profesor Videnović.
Videnović kaže da je u Srbiji izvjestan makedonski scenario iz 2015. godine – pregovori vlasti i opozicije radi izlaska iz političke krize.
“Utisak je da je sa Vučićem završeno u Evropi, da je talas tekstova o ‘sarajevskom safariju’ u evropskim medijima označio kraj srdačnog rukovanja s njim. Sada je potrebno ujedinjenje svih demokratskih (naglašavam – ne svih opozicionih, nego svih demokratskih) snaga u društvu i isticanje glavnog konkurenta Vučiću za budućeg premijera, kako bi se, kao u slučaju Zorana Zaeva u Makedoniji, znalo šta se može očekivati od buduće vlade. Još jednom: da li ostaju Briselski i Ohridski sporazumi, da li se prihvata francusko-njemačko-EU plan za Kosovo u okviru poglavlja 35, da li se u potpunosti prihvata zajednička spoljna i bezbjednosna politika EU, kakav je plan eliminacije Rusije iz energetskog sektora Srbije, da li se i dalje insistira na populističkim zakonima o zabrani rudarske djelatnosti… To su pitanja na koja opozicija mora imati jasne odgovore ukoliko se traži podrška i pomoć EU”, kaže profesor Videnović.
(vijesti.ba)
Nakon što je Općinski sud u Bihaću uspješno obilježio Evropski dan pravde, dana 01.12.2025. godine organizirano je stručno predavanje na temu rodna ravnopravnost i jednak pristup pravdi, u okviru Akcionog plana za provođenje Strategije za unapređenje rodne ravnopravnosti u pravosuđu BiH, a koje predstavlja nastavak napora da pravosuđe učinimo transparentnijim, pristupačnijim i osjetljivijim na potrebe svih građana. Cilj je da se unaprijedi znanja, otvori prostor za razmjenu iskustava i da zajednički doprinese razvijanju svijesti o značaju rodne ravnopravnosti – kako u pravosuđu, tako i u društvu u cjelini.
Kontekst i značaj strategije
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine je 29.10.2020. godine usvojilo Strategiju za unapređenje rodne ravnopravnosti u pravosuđu Bosne i Hercegovine. Ovo je prvi sveobuhvatni dokument koji se bavi rodnom ravnopravnošću unutar pravosudnog sistema, prepoznajući da rodna osjetljivost nije samo društveno, nego i pravno, etičko i profesionalno pitanje.
Strategija počiva na četiri ključna strateška cilja:
Strateški cilj 1 – Unapređenje znanja i svijesti
Strateški cilj 2 – Uključivanje rodnih pitanja u sve radne procese
Strateški cilj 3 – Jednak tretman i jednak pristup pravdi
Strateški cilj 4 – Povjerenje javnosti u rodno osjetljivo pravosuđe.
Akcioni planovi – Put od strategije do konkretnih rezultata
Nakon usvajanja Strategije, sve pravosudne institucije imale su obavezu izraditi vlastite akcione planove, u kojima su jasno definisane aktivnosti, mjere, rokovi i odgovorne osobe.
Iza nas je već uspješno realiziran Akcioni plan za period 2022.–2024. godine, tokom kojeg su provedene brojne edukacije, unaprijeđene interne procedure i ojačane kompetencije zaposlenika.
Trenutno se u našem Sudu provode mjere iz Akcionog plan za period 2025.–2027. godine. Plan je ambiciozan, sistematičan i usklađen s potrebama Općinskog suda u Bihaću, ali prije svega – orijentisan na stvarne promjene u praksi.
Stručno predavanje – korak ka realizaciji strateških ciljeva
Stručno predavanje namijenjeno je ostvarenju mjera iz strateških ciljeva 1, 3 i 4.
Otvorili smo vrata široj javnosti, pozvali medije, osigurali učešće zaposlenika, studenata, jer samo zajedničkim pristupom možemo izgraditi atmosferu u kojoj se rodna ravnopravnost razumije, primjenjuje i živi u praksi.
Ispred Općinskog suda u Bihaću obratili su se Predsjednik suda Aladin Bajrić, portparol Indira Kurtović i predsjednica Radne grupe za donošenje i provođenje Akcionog plana za 2025. – 2027. godinu Šejla Muratović, dok zasluge za stručni dio predavanja pripadaju uvaženim profesoricama Pravnog fakulteta Univerziteta u Bihaću Ameli Čolić sa temom „Rodna ravnopravnost i diskriminacija na osnovu spola“ i Jasmini Bešlagić sa obrađenim temama „Diskriminacija na osnovu spola u postupku zapošljavanja i na radu“, „Segregacija zanimanja na osnovu spola“ i „Usklađivanje privatnog i profesionalnog života zaposlenih“.
Zaključna riječ
Ovim predavanjem želimo poslati jasnu poruku da je neophodno graditi pravosudne institucije koje su otvorene, dostupne, pravedne i jednako osjetljive na potrebe svih građana.
Rodna ravnopravnost nije samo pitanje statistike, balansa ili formalnog prikaza – ona je temelj pravde, kvalitetnog odlučivanja i demokratskog društva.
(Općinski sud u Bihaću).
Na regionalnom karate kupu koji je održan u Bosanskoj Krupi, Karate Klub “Feniks” ostvario je izvanredan rezultat. U takmičenju je učestvovalo 19 klubova sa 278 takmičara, a naš klub je osvojio drugo mesto u ukupnom plasmanu, sa 11 zlatnih, 7 srebrnih i 13 bronzanih medalja.
Posebno se izdvaja Ema Delić-Ibukić, koja je briljirala sa dva zlatna odličja! 🥇🥇
Dok se Naftna industrija Srbija (NIS) nalazi pod američkim sankcijama, raste strah građana oko mogućih nestašica goriva i njegovih cijena, ali i oko gasa. Ugovor sa Rusima još nije potpisan, iako je prethodni, koji je važio 10 godina, istekao još u maju. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je juče da očekuje potpisivanje kratkoročnog ugovora sa Ruskom Federacijom, koji se, kako tvrde sagovornici Nova.rs, potpisuje na period od svega tri i maksimalno šest mjeseci. Pod znakom pitanja je i cijena.
Nakon 10-godišnjeg ugovora, novi na samo 3 ili 6 mjeseci?
Situacija sa NIS-om mnogo toga bi mogla da promijeni, jer bi se prodaja ili preuzimanje ruskog udjela moglo odraziti i na gasni aranžman. Zapravo, vjerovatno i ima veliki uticaj, jer ugovora sa Rusima još nema, a Vučić očekuje da će biti potpisan kratkoročni. Prethodni je trajao čak 10 godina, uz cijenu koja je bila oko 30 odsto jeftinija u odnosu na ostale države koje su imale ugovor sa Gaspromom, a novi bi, ako se ispune očekivanja predsjednika, mogao da važi svega nekoliko mjeseci.
Miodrag Kapor, stručnjak za energetiku iz Udruženja „Monitor odgovornosti“, navodi da se ne bi oslanjao na sve što kaže predsjednik i da Rusija nije planirala da obustavi isporuku gasa, piše Nova.
„Kratkoročni ugovori se zaključuju na period od tri do šest mjeseci. Ne bih se oslanjao na sve što kaže predsjednik da je to stvarno tako. Ja bih prije ovo tumačio da on pokušava da i dalje objasni građanima da smo mi pod pritiscima zbog kojih nismo mi krivi. Ovdje se još uvijek stvara narativ, a posebno u posljednjih 10 godina da mi navodno imamo veomaj niske cijene prirodnog gasa od naših prijatelja, braće, kako god i da zbog toga mi biležimo dobre ekonomske rezultate između ostalog. Niti jedno niti drugo nije istina. Ta cijena je netransparentna, to zna samo Dušan Bajatović u svom uskom klugu saradnika. Pretpostavljamo da je nešto niža, ali to ne mora da znači“, istakao je Kapor.
Vučićevo predstavljanje bitke između “Zapada i Istoka”
Smatra da je potpisivanje kratkoročnog ugovora dio strategije da se Srbija zadrži u ruskoj orbiti uticaja.
„Pokušava da se predstavi javnosti, da je ovo neka tamo bitka imeđu Zapada i Istoka gdje Srbija pokušava da ‘bude pametna, da bude nautralna’ i da Rusija prirodno štiti svoje interese… Pokušava da se predstavi da ona voli Srbiju, ali da mora da štiti svoje interese i da mi pažljivo biramo kako ćemo da se odnosimo prema toj Rusiji, te da zbog pritisaka Zapada moramo da učinimo neke nepopularne korake koji mogu da ugroze naše prijateljstvo sa Rusijom“, naveo je Kapor.
Što se tiče cijene gasa u ovom kratkoročnom gasnom sporazumu, Kapor smatra da će ona ostati netransparentna i da neće tu biti nikakvih ucjenjivanja sa ruske strane oko NIS-a.
„Manje se ovdje radi o ekonomiji. Rusi bi se davno ratosiljali NIS-a i izvukli maksimalni mogući profit, ne da puštaju da kompanija propada, samom konzervacijom Rafinerije i rizikovanjem prekida platnog prometa koji će da surva akcije. U pitanju je politički uticaj. Cijena gasa će vjerovatno da ostane netransparentna, neće tu biti ucjenjivanja, mislim da se to ne dešava iza zatvorenih vrata Kremlja i Beograda, već da se priča kako da zadovolje u dovoljnoj mjeri kolektivni Zapad, a da ostane postojeći politički poredak u Srbiji koji čvrsto stoji uz Rusiju. Ovo je predstava za javnost – ‘dobićemo jeftin gas, ugroženi smo’ – da se pokaže da se naše rukovodstvo bori sa pritiscima“, naveo je Kapor.
Nezavisni energetski ekspert Dragan Vlaisavljević ističe da cijena gasa, iako je riječ o kratkoročnom sporazumu, ne bi treba da bude skuplja. On navodi da cijene tog energenta na berzama padaju i da je sada otprlike 28 evra po megavat satu bez transporta.
„Ne očekujem da će biti skuplje, ali nije isključeno. Kratkoročnost ugovora govori već nešto drugo. To znači da je pozicija prodavca prema kupcu takva, da on ne želi da napravi dugoročan ugovor u ovom trenutku. To može da znači nepovoljniju poziciju po nas dugoročno, ali kratkoročno za tih tri do šest mjeseci, nikakvih promjena neće biti“, smatra Vlaisavljević.
Da li će Srbija ući u pregovore s drugim zemljama?
Kada je reč o uredbi Evropske unije o potpunoj zabrani ruskog gasa do 2027. godine, obojica sagovornika Nova.rs su saglasni da se ona neće odraziti na Srbiju i na taj eventualni kratkoročni ugovor koji je predsjednik Srbije spominjao.
Ono što nismo čuli od Aleksandra Vučića je da li će Srbija ući u pregovore sa nekim drugim partnerima o gasu, budući da nema dugoročnog sporazuma. Građani nisu obaviješteni ni šta je srpska strana tražila u tim pregovorima sa Rusima. Prema nekim informacijama, ranije je tražen ugovor na tri godine, ali i se to mijenjalo zbog uredbe EU i moguće zabrane dotoka ruskog gasa kroz zemlje EU.
(N1)
Grad Bihać i Gradsko vijeće pozivaju sve zainteresirane da podnesu inicijative za dodjelu priznanja i nagrada Grada Bihaća povodom obilježavanja Dana grada 26. februara.
Svi predlozi trebaju sadržavati informacije o nominiranim kandidatima koji su se istakli svojim radom, doprinosom zajednici i postignućima u različitim oblastima života.
Pozivamo sve da aktivno učestvuju u ovom procesu i prepoznaju ljude čiji rad zaslužuje javno priznanje i zahvalnost.
Povodom Dana grada Bihaća, pozivamo zainteresirane da podnesu inicijativu za dodjelu priznanja i nagrade Grada Bihaća i to:
1. Povelja „26. februar”
2. Počasni građanin grada Bihaća
3. Plaketa branilaca – oslobodilaca Grada Bihaća
4. Plaketa Grada Bihaća
5. Zahvalnica Grada Bihaća i
6. Nagrada Grada Bihaća „Japodski konjanik“
Integralni tekst Javnog poziva možete pogledati na službenoj web stranici Grada Bihaća www.bihac.org
Ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona danas je posjetio privremeni prihvatni centar Lipa, gdje je održao sastanak sa inspektorom Službe za poslove sa strancima Irisom Žerićem, kamp koordinatorom IOM-a Kenanom Keserovićem, te Amirom Imširevićem iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. Posjeti je prisustvovao i direktor Kazneno-popravnog zavoda Luke, Adem Demirović.
Tokom obilaska, ministar je informisan da se u kampu trenutno nalazi oko 440 migranata, pri čemu je u posljednjem periodu primjetan porast osoba porijeklom iz Egipta i Sudana. Predstavnici IOM-a i Službe za poslove sa strancima istakli su da sve operativne aktivnosti teku uredno i bez većih izazova.
Naglašeno je da se kamp Lipa nalazi u fazi tranzicije u kojoj bi upravljanje centrom, umjesto IOM-a, trebala preuzeti država Bosna i Hercegovina, odnosno Služba za poslove sa strancima. Sastanak je bio prilika za razmjenu informacija o tekućim pripremama i obavezama u ovom procesu.
Predstavnici institucija zahvalili su ministru na dosadašnjoj dobroj saradnji, posebno ističući ulogu MUP-a USK-a, čiji pripadnici svakodnevno pružaju podršku u kampu, naročito DKPT-u koji je nadležan za održavanje sigurnosti.
Ministar je pohvalio rad Službe za poslove sa strancima i IOM-a, naglašavajući njihovu profesionalnost, predanost i značajan doprinos u upravljanju migrantskom situacijom. Istaknuto je da stabilnost i funkcionalnost kampa Lipa u velikoj mjeri proizlaze iz njihovog kontinuiranog angažmana i stručnosti, te da međunarodni i državni partneri imaju ključnu ulogu u obezbjeđivanju humanih uslova i sigurnosti za sve korisnike centra.
Na području Unsko-sanskog kantona, kao i na cijelom prostoru Federacije BiH, trenutno je vrlo aktuelno pitanje neradne nedjelje i njenog utjecaja na svakodnevni život i potrebe stanovništva.
Riječ je o temi koja se jednako tiče svih jedinica lokalne samouprave u Kantonu, a Velika Kladuša je zasad prva, ali i jedina općina koja je pokrenula potrebne procedure i ispunila sve uslove kako bi se trgovačkim društvima omogućio rad nedjeljom.
Ovu inicijativu, koja je potekla od Udruženja poslodavaca prije šest mjeseci, Općinsko vijeće je prihvatilo i proslijedilo Federalnom ministarstvu trgovine. Međutim, ni nakon pola godine Ministarstvo još nije dostavilo svoj odgovor.
U Ministarstvu privrede Unsko-sanskog kantona danas je potpisan ugovor kojim je Gradu Bihaću odobreno 146.571,26 KM za nabavku i postavljanje turističke i druge signalizacije na području grada. U ime Grada ugovor je potpisala pomoćnica gradonačelnika Vildana Zulić.
Ovaj iznos dio je kapitalnih grantova namijenjenih nižim nivoima vlasti, a ukupno je 598.114,70 KM raspoređeno općinama i gradovima Kantona.
Kako je naglašeno prilikom potpisivanja, realizacija projekta predstavlja značajan iskorak u unapređenju turističke infrastrukture Bihaća, kao i u poboljšanju ukupnog doživljaja grada kao turističke destinacije, uz kontinuirani razvoj ovog sektora.
