Dok su danas na većini graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine zabilježene blokade teretnog saobraćaja u okviru protesta regionalnih prijevoznika, na Graničnom prijelazu Velika Kladuša – Maljevac promet se odvija bez zastoja, kako u putničkom, tako i u teretnom saobraćaju.
Kako je i ranije najavilo Udruženje poduzetnika Velika Kladuša, njihovi članovi nisu podržali blokade graničnih prijelaza, smatrajući da takav vid protesta nanosi direktnu štetu privredi, posebno izvoznicima iz Unsko-sanskog kantona koji nemaju alternativne pravce za plasman roba na tržište Evropske unije. Privrednici s tog područja za izvoz gotovo isključivo koriste granične prijelaze Maljevac i Izačić, te bi svaka blokada značila ozbiljne poremećaje u poslovanju i ugrožavanje radnih mjesta.
Iz Udruženja ističu da u potpunosti razumiju i podržavaju pravo prijevoznika i vozača da traže zaštitu svojih prava, naročito u vezi s primjenom šengenskih pravila boravka i novog sistema ulaska u EU, ali naglašavaju da se rješenja moraju tražiti kroz institucionalne kanale u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji, a ne na način koji zaustavlja ključne privredne tokove.
Predsjednik Udruženja poduzetnika Velika Kladuša Nedžad Mezildžić poručio je da blokade nisu prihvatljiv način borbe za prava prijevoznika, jer direktno ugrožavaju domaću privredu i izvozne ugovore bh. kompanija. Kako je naglasio, rješenja za probleme vozača ne nalaze se na graničnim prijelazima, već u Sarajevu i Briselu, gdje se donose odluke i propisi koji utiču na njihov status.
Mezildžić je ranije upozorio da bi svako zadržavanje ili blokiranje teretnog saobraćaja na GP Maljevac nanijelo višemilionske štete firmama iz Unsko-sanskog kantona, koje više od 70 posto svojih proizvoda izvoze na tržište EU.
– Ako privrednici izgube ugovore zbog kašnjenja isporuka, gube se i radna mjesta, a posljedice snose radnici, kompanije i cijela lokalna zajednica. Zato insistiramo da se problemi rješavaju zakonito i institucionalno, bez zaustavljanja roba i ljudi. – poručio je Mezildžić.
Nesmetan ulazak teretnih vozila iz pravca Hrvatske na GP Velika Kladuša – Maljevac danas je osiguravala i Specijalna jedinica Policije Republike Hrvatske.
Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić izabrana je za prvu dopredsjednicu Monitoring komiteta Vijeća Evrope, čime je Bosna i Hercegovina prvi put dobila mjesto u rukovodstvu ovog ključnog tijela Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope.
Monitoring komitet vrši nadzor nad zemljama članicama, vrši nadzor i izvještava, između ostalog, o implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava, te je jedini komitet Vijeća Evrope koji zasjeda iza zatvorenih vrata.
Ćudić je danas ponovo izabrana i za dopredsjednicu Evropskih liberala u Vijeću Evrope, te nastavlja obavljanje i ove funkcije.
“Velika mi je čast, u jednom danu u Strazburu biti izabrana na dvije važne funkcije. Imenovanje za prvu dopredsjednicu Monitoring komiteta dolazi, između ostalog, i nakon mog zapaženog insistiranja na jednakom pristupu vršenju monitoringa zemalja članica posebno kada je u pitanju Srbija o kojoj nije podnesen detaljan izvještaj Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope duže od deceniju, što je neprihvatljivo”, kazala je Ćudić.
Dodala je da su u fokusu rada Monitoring komiteta svakako i implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, a Vijeće Evrope kao osnivač Venecijanske komisije itekako ima kapacitete da pruži ekspertsku podršku Bosni i Hercegovini.
“U vremenu kada neke od ključnih pozicija u Evropskoj uniji, poput komesarke za vanjsku politiku Kaje Kallas, kao i Vijeću Evrope drže čelnici evropskih liberala, važno je da Bosna i Hercegovina ima osobu u rukovodstvu kako bi ne samo mogli pravovremeno reagovati, već i aktivno uticati na vanjsku politiku niza evropskih zemalja”, poručila je Ćudić.
(klix.ba)
Gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić, oštro je reagirao na izjavu bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika, koji je najavio da će izraelskom predsjedniku predložiti da se Sarajevska hagada “vrati u Izrael”, uz tvrdnju da je navodno postala “predmet političke zloupotrebe jevrejske kulturne baštine”.
Avdić je izjavio da je riječ o krajnje neodgovornom i uvredljivom pokušaju diskreditacije Sarajeva i njegovih temeljnih vrijednosti.
Gradonačelnik podsjeća da je Sarajevo grad otvoren za sve ljude, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili rasnu pripadnost, te da je Hagada kroz ratove, progone i razaranja sačuvana zahvaljujući životima i zalaganju građana ovog grada.
“Sarajevska hagada nije, niti će ikad biti, predmet dnevnopolitičkih manipulacija. Ona je neprocjenjivi dio kulturno-historijske baštine Sarajeva, Bosne i Hercegovine, Evrope i cijelog čovječanstva”, naveo je Avdić.
Avdić također ističe da Sarajevo ima dugu tradiciju očuvanja židovske kulture i sjećanja na holokaust.
“Grad je prvi u regiji obnovio sinagogu nakon Drugog svjetskog rata, Staru sinagogu čuva kao Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine, a svake godine dostojanstveno obilježava Dan sjećanja na holokaust, njegujući kulturu sjećanja i poštovanja prema žrtvama i doprinosu Jevrejske zajednice razvoju našeg društva”, naglasio je Avdić.
On je Dodiku i svima koji dijele njegove stavove poručio da nemaju ni moralno ni političko pravo da govore o Sarajevu i da mu drže lekcije.
“Sarajevo i Hagada su jedno, simboli opstanka, ali i pobjede”, zaključio je gradonačelnik.
Sud Bosne i Hercegovine prvostepenom presudom osudio je Miodraga Malića na tri godine zatvora za veličanje osoba osuđenih za ratne zločine.
Malić je proglašen krivm što je 2. novembra 2022. na skupu opozicionih stranaka u Banja Luci izašao na binu držeći fotografije bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića i bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića, koji su u Haagu osuđeni na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločin protiv čovječnosti, te kršenje pravila i običaja ratovanja.
U optužnici se navodi da je Malić na binu, uz fotografije, izašao sa tri podignuta prsta, a proglašen je krivim za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Ni Malić ni njegov branilac se nisu pojavili na izricanju presude.
Na presudu je dozvoljena žalba Apelacionom vijeću Suda BiH, javio je BIRN BiH.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković govorio je danas o problemima diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine.
Kao glavnog krivca istakao je Vijeće ministara BiH, koje je optužio da ne želi dati saglasnost na prijedlog nove sistematizacije radnih mjesta koja uključuje nova diplomatsko-konzularna predstavništva.
“Ministarstvo ima jedan veliki problem, a koji politike ne žele da riješe. Veliki nam je problem poslati nekoga u DKP mrežu, možemo poslati samo ljude koji to žele, ali nijednog radnika iz ministarstva ja ne mogu poslati na destinaciju gdje nam nužno trebaju ljudi, ako on to neće. Imamo veliki problem nekih destinacija koje nisu atraktivne”, započeo je Konaković, pa nastavio:
“Šokantno je da smo sada oglasili 12 mjesta u Njemačkoj, koja je do sada bila oaza DKP-a i koju su ljudi masovno tražili, a imali smo samo dvije prijave. To pokazuje nezainteresiranost naših ljudi za odlazak iz više razloga, a ključni je novac. Njima su tamo stanovi skupi, a naknade su zaista male za ono što oni tamo treba da plate i oni ne mogu da se izdržavaju sa svojim porodicama kad tamo odu”.
“Namjerno otvaram ovo pitanje jer političari, Vijeće ministara i SNSD, iako tamo ima dosta kadrova i ambasadora koji su oni poslali preko kabineta Željke Cvijanović, ne žele pomoći da taj problem riješimo. Skidaju nam taj pravilnik, osporavaju ga i obaraju. Moj mandat je pri kraju, brzo ću otići odavde, ali doći će neko novi kojeg će taj problem dočekati. Bitno je da imamo sistem koji stimuliše ljude da rade u DKP mreži. Imamo često pozive naših ljudi u dijaspori koji se žale na efikasnost u DKP mreži, a ovo je jedan od ključnih razloga zašto nismo tako funkcionalni. Imali smo problem u Kanadi, gdje smo zatvarali bukvalno ambasadu jer tamo nije htio da ide niko. Jedna gospođa nas je spasila prošle godine, koja je pristala da preuzme pečat i izdaje ono što konzulati inače rade”.
Elmedin Konaković je posebno prozvao Borjanu Krišto.
“Pravilnik koji smo uputili Vijeću ministara nikada nije usvojen, iako smo ga uskladili sa ministarstvom pravde i svim njegovim specifičnostima. O njemu se nikada nije glasalo, a tu zaista kritikujem predsjedavajuću Borjanu Krišto. Ovdje vam je sistematizacija iz vremena Jadranka Prlića, kad je on bio ministar vanjskih poslova, da imamo četiri sektora itd. Imate drastične promjene diplomatije u svijetu, prioriteta BiH, a mi ne možemo da prilagodimo svoje sisteme zahtjevima koji se pred nas stavljaju. Još jednom tražim i apelujem da se taj pravilnik nađe što prije na dnevnom redu”.
“Uprkos tome smo osigurali kontinuitet rada DKP mreže, ne znam ni sam kako. Osim te Kanade, nismo nigdje zaključavali vrata, a to je zaista izazov u ovakvim okolnostima. Imamo neka mjesta gdje ambasadori rade fantastične poslove, a imamo i onih ambasadora koji ne znaju šta je ‘attachment’, ali nećemo sada o njima”, zaključio je Konaković.
Grad Bihać, u saradnji sa JKP „Komrad“ d.o.o. Bihać, uspješno je okončao nabavku i ugradnju novog seta podzemnih kontejnera u Ulici Ferhad-paše Sokolovića, u naselju Ozimice I. Riječ je o trećem setu podzemnih kontejnera koji je nabavljen sredstvima ekoloških naknada Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona.
Ugradnjom ovog seta, Bihać danas raspolaže sa ukupno sedam setova podzemnih kontejnera, čime se nastavlja sistemsko unapređenje upravljanja komunalnim otpadom. Ovaj savremeni koncept omogućava efikasnije i higijenskije prikupljanje otpada, kao i odvojeno prikupljanje PET ambalaže, stakla i papira, s ciljem ponovnog korištenja, obnove i recikliranja materijala.
Implementacija podzemnih kontejnera predstavlja još jedan konkretan korak Grada Bihaća ka očuvanju okoliša, smanjenju vizuelnog zagađenja i stvaranju čistijeg, urednijeg i ugodnijeg urbanog prostora za sve građane.
Portal BiscaniNET saznaje da će u petak, s početkom u 10 sati, na aerodrom Golubić u Bihaću sletjeti helikopter iz Zeničko-dobojskog kantona, povodom planirane prezentacije ove letjelice.
Kako nam je potvrđeno, u Unsko-sanskom kantonu postoji interes za nabavku ovakvog helikoptera, a inicijativa je, prema dostupnim informacijama, pokrenuta od strane Sanila Hasića (DF). Riječ je o višenamjenskom helikopteru koji bi, prema najavama, bio korišten za različite potrebe građana kantona.
Više detalja o samoj prezentaciji, kao i eventualnim daljim koracima u vezi s nabavkom helikoptera, očekuje se nakon održavanja ovog događaja.
Vršilac dužnosti predsjednika Venecuele, Delcy Rodriguez, izjavila je u nedjelju da joj je “dosta” naredbi iz Vašingtona, aludirajući na pritiske Sjedinjenih Američkih Država nakon udara i zarobljavanja predsjednika Nicolasa Madura.
Dosta je naredbi iz Vašingtona političarima u Venecueli. Neka venecuelanska politika sama rješava naše razlike i unutrašnje sukobe. Dosta stranih sila – poručila je Rodriguez u obraćanju naftnim radnicima u istočnoj saveznoj državi Anzoategui.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Kanada uništava samu sebe potencijalnim trgovinskim sporazumom sa Kinom.
“Sporazum sa Kinom je katastrofa za Kanadu”, napisao je Trump večeras na mreži “Truth social”.
On je dodao da očekuje da će sporazum sa Pekingom biti jedan od najgorih u istoriji.
Trump je juče rekao da će, ako Kanada sklopi sporazum sa Kinom, sva kanadska roba koja ulazi u SAD odmah biti podložna tarifama od 100 posto, prenosi Srna.
Postupak kojem je bilo izloženo izaslanstvo Evropskog parlamenta u Beogradu najblaže se može opisati kao kombinacija diplomatskog skandala i primitivne kampanje režimskih medija.
Osim što su označeni kao nepozvani gosti, članovi delegacije bili su izloženi prozivkama i u javnosti predstavljeni kao grupa neprijatelja Srbije, piše Deutsche Welle.
Uoči posjete, u predvorju Narodne skupštine Srbije preko noći je postavljena izložba o logoru Jasenovac, uz napomenu u tamošnjim medijima kako su pojedini članovi delegacije navodno tražili da se zaobiđe ta izložba. Zastupnici opozicije upozorili su da strani gosti inače uopće ne prolaze tim prostorom, ali delegaicja EP-a ipak je obišla izložbu. Tom prilikom Tonino Picula, izvjestilac EP-a za Srbiju, dao je odmjerenu izjavu medijima i demantirao tvrdnje o navodnoj želji da se izložba preskoči.
Svoju izložbu organizovao je i srbijanski ministar za evropske integracije Nemanja Starović, koji je u zgradi ministarstva postavio izložbu posvećenu operaciji „Oluja“, a koju je delegacija EP-a također razgledala. Starović je na sastanku ponovio kako će izložba ostati otvorena sve dok je Tonino Picula na dužnosti izvjestioca EP-a za Srbiju.
13 minuta Srbije joj je dosta za Evropu
Umjesto rješavanja primjedbi iz rezolucije EP-a, vlasti su se bavile kustoskim poslovima, pa ne čudi što njihovi sastanci s delegacijom EP-a nisu završili uspješno. Predstavnici vladajuće koalicije na tim su sastancima pokušali napasti inozemne goste tabloidnim narativima o zlom Zapadu, zbog čega su susreti završeni prije vremena. Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić precizno je izračunala da je opozicija s delegacijom EP-a razgovarala 84 minute, dok su predstavnici vlasti izdržali samo 13 minuta.
Predstavnici civilnog društva nakon susreta istakli su kako su im evropski parlamentarci rekli „da su znali da je stanje loše, ali nisu znali da je ovoliko loše“, govoreći o situaciji u Srbiji. Kako za DW kaže Jelica Minić iz Evropskog pokreta u Srbiji, predstavnici civilnog društva imali su priliku detaljno predstaviti stanje u zemlji.
„Parlamentarci su došli u trenutku dramatičnih događaja u Novom Sadu, uz otvoreno neprijateljski odnos vlasti prema njima, što je moralo ostaviti snažan dojam. Time su dodatno potvrđeni nalazi iz rezolucije EP-a iz prošlog oktobra“, smatra naša sagovornica.
„Evo, sad su vidjeli kako je“
Dobro je da se iko još bavi Srbijom, s obzirom na sve što se događa u svijetu, kaže novinar Nedim Sejdinović. Kako ističe u razgovoru za DW, situacija je toliko eskalirala da je evropskim sagovornicima sada sve jasno.
„Ranije je u kontaktima sa stranim predstavnicima bilo teško objasniti dubinu krize u Srbiji jer nisu mogli vjerovati da se takve stvari zaista događaju. Zato je izuzetno važno što su sada predstavnici opozicije, nevladinih organizacija, medija i akademske zajednice mogli predstaviti stanje koje je snažno eskaliralo nakon pada nadstrešnice“, upozorava Sejdinović.
Izložbe o kojima je riječ dio su „cjelokupne nediplomatske organizacije ove posjete“, ističe Jelica Minić i pita se bi li vlasti slično priredile gostima iz Njemačke ili, primjerice, Viktoru Orbánu, s obzirom na mađarsku fašističku prošlost i zločine u Srbiji.
„Ne znam može li izvlačenje mračnih dijelova prošlosti otvoriti ikakve svijetle puteve za Srbiju. Riječ je o poraznom pristupu koji zemlju samo gura u daljnju samoizolaciju“, upozorava Minić.
Sličnu ocjenu iznosi i Sejdinović, koji takav pristup opisuje kao „infantilnu igru“ usmjerenu prema biračima Srpske napredne stranke. „Riječ je o navodnom ‘povišenom patriotizmu‘ i zaista je mučno koliko se na taj način zloupotrebljavaju žrtve vlastitog naroda. Delegacija i Tonino Picula poslali su sasvim suprotnu poruku: da je Evropska unija utemeljena na antifašizmu, čime su ogolili jeftinu propagandu“, dodaje novosadski novinar.
Kakva druga nego „politička“?
Najbržu reakciju vlasti na ovu posjetu imala je predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić, izjavivši da je misija EP-a „politička“ i „na strani blokadera“. To nije iznenađenje, jer vlasti u Srbiji svaku opozicionu aktivnost i politički angažman redovno prikazuju kao rušenje ustavnog poretka i terorizam, piše Deutsche Welle.
U tom kontekstu Jelica Minić napominje da je „delegacija EP-a došla u državu zarobljenu jednom strankom“, čime je takva izjava dodatno potvrđena. Istovremeno, naglašava, nije se uspjelo sakriti od parlamentaraca i drugo lice Srbije te činjenica da u zemlji postoji alternativa.
Iz tog razloga, dodaje Sejdinović, i skovan je izraz „blokaderi“, jer vlast smatra da ima monopol na bavljenje politikom i učinila je sve kako bi politiku i političko djelovanje ogadila građanima. „To je tipično za autoritarne i diktatorske sisteme, u kojima je politika nešto loše. Ljudi na čelu države navodno se ne bave politikom, nego vode državu u korist građana, dok svi ostali, prema toj logici, samo žele vlast“, ocjenjuje Sejdinović.
Sankcije za pripadnike režima?
Opozicija je tokom susreta s delegacijom EP-a zatražila ciljane sankcije protiv pripadnika režima za koje postoje dokazi o nasilju, korupciji i progonu ljudi. Jelica Minić smatra da odgovor zavisi od razvoja događaja. „Ako nasilje eskalira, taj zahtjev svakako ima smisla.“
„Riječ je o složenom procesu s brojnim drugim interesima“, kaže Sejdinović. „Za tu vrstu sankcija važan će biti i rasplet oko pokušaja vlasti da u potpunosti preuzme kontrolu nad pravosuđem, posebno nad Tužilaštvom za organizirani kriminal. Kriminal ima međunarodni karakter i može izazvati ozbiljne probleme i državama Evropske unije“, upozorava.
Voditeljica delegacije EP-a Marta Temido na konferenciji za novinare istakla je kako je misija zaprimila zabrinjavajuće izvještaje o represiji i pritiscima te pozvala na transparentnu istragu svih slučajeva nasilja nad demonstrantima.
Kakav „dijalog“ je tu uopće moguć?
Ostali članovi delegacije tokom i nakon susreta u Beogradu ponovo su pozvali na dijalog u srbijanskom društvu, no takvi apeli naišli su i na kritike u opozicionim krugovima. Postavlja se pitanje kako voditi dijalog s vlastima koje jasno pokazuju da ih dijalog ne zanima i vjeruje li iko u Evropskoj uniji da je SNS spremna istraživati vlastiti kriminal, piše Deutsche Welle.
„Teško je očekivati da će SNS provoditi istrage o nezakonitim postupcima iza kojih upravo ona stoji“, upozorava Jelica Minić. „Dovoljno je pogledati sastav srbijanske vlade i vidjeti kako je čine najproblematičniji dijelovi politike SNS-a. Postoje određeni mali otočići dijaloga, ali to je nemoguće provesti kao širi proces.“
Osim što je ukinula dijalog u parlamentu i medijima, vlast je, ističe Nedim Sejdinović, praktično ukinula i javnu raspravu o bilo čemu. „Jasno je da dijalog vlastima služi samo za kupovanje vremena. Sve je to iluzija, a evropski apeli često su tek opća fraza za rješavanje političkih sukoba. Kada je riječ o istragama, suočavamo se isključivo s cinizmom vlasti i s monstruoznom konstrukcijom režima bez ikakvih obzira i skrupula“, zaključuje Sejdinović za DW.
