Kantonalnoj bolnici, odnosno odjelima pedijatrije i dječije hirurgije, danas su donirani proizvodi koji nastaju u radionici u Migrantskom kampu, na Lipi a u okviru brenda „No nation fashion“ .
Riječ je o dječijim posteljinama i sapunima koje sami izrađuju migranti i izbjeglice koji borave u ovome kampu.
Ovaj brend je nastao u privremenim prihvatnim kampovima u BiH kada su, s početkom pandemije, migranti sašili prve zaštitne maske. Nastavili su sa šivanjem odjevnih predmeta i pravljenjem prirodne kozmetike u saradnji sa kompanijama, organizacijama i institucijama u BiH.
Rezultat te saradnje je i donacija Kantonalnoj bolnici.
Od 20 miliona KM koje je Federalna vlada nedavno izdvojila za Aerodrom Bihać, 5 miliona će dobiti vlasnici parcela čija je zemlja kroz eksproprijaciju uzeta za izgradnju budućeg aerodroma prije nekoliko godina .
Cijene su definirane prije nekoliko godina i kreću se od 18 do 20 KM po metru kvadratnom, zavisno o kojoj klasi zemljišta je riječ.
Sredstva će vrlo brzo biti operativna, pa će se već od naredne sedmice moći krenuti u isplatu naknada po ranije utvrđenoj listi, najavio je direktor JP “Aerodrom”Bihać.
Ukupno 132 katastarske čestice plodne zemlje u Golubićkom polju potrebno je da bi Bihać dobio moderan aerodrom.
Vijest dana u Krajini i šire juče i danas je slučaj iz Cazina i hrabra porodica Memić, posebno Hajrija. Kako se sve desilo, opisao je u svome obraćanju Sakib, ali ostaje da vidimo kako će pravosudne ustanove tretirati cijeli ovaj slučaj, imajući na umu naše zakone i propise.
“Prvo su mene napali. Pištoljima su me tukli, razbili mi glavu. Ima tih kriminalaca, zna to policija. Tukli su me jedno 10 minuta. Ja sam malo fizički jači čovjek, ali su me našli na spavanju, imam 60 godina – kaže Sakib Memić.
Žena je uspjela izvući pištolj, dok su joj prijetili da će je ubiti, i pucala je. Ranila je jednog razbojnika. Kako je ona to uspjela ja ne znam. Onda je nastao haos po kući – kaže Sakib.
Branio sam se koliko sam mogao, ali onda su izvadili palice, pištolje, razbili mi glavu. Onda su me onesvijestili i ja sam pao pod jedan stol. Oni su mislili da su mene ubili, i onda su jedan ili dvojica otišli gore na sprat kod supruge.
Njoj su stavili pištolj na glavu. Izbili su vrata, svu su mi kuću uništili. Rekli su joj “ne mrdaj, ubit ćemo te” – prepričava agoniju koju su preživjeli on i supruga Hajrija.
Onda je, kaže Sakib, došlo do nevjerovatnog obrata.
Ističe da ima dvojicu sinova koji žive u Švicarskoj. I oni su odmah došli kada su čuli šta se dogodilo, međutim Sakib i njegova porodica sada žive u strahu.
Strah me. Ne znam šta ja njima mogu ako se vrate – kaže Sakib Memić.
Dodaje da su i ranije bili na meti.
Prije dvije godine je bio isti napad. Ja sam bio u objektu u Stijeni kada me supruga nazvala i rekla da je napadnuta. Došao sam do kuće, ali su razbojnici pobjegli, i tada je ona pucala na njih – kaže Sakib Memić te dodaje:
Ostavljali su me u bolnici, ali ja sam došao kući.”- završava svoju ispovijest Sakib Memić.
Ono što posebno izaziva pažnju javnosti, je kako će dalje se država i institucije odnositi prema Hajriji, jer naši zakoni ne idu u prilog onome ko puca, makar to bilo i ovako u samoodbrani. Recimo, da se ovo desilo u Americi, mogla ih je sve pobiti na licu mjesta, ne bi sata odgovarala za to, jer su je napali na njenom privatnom posjedu. U BiH je situacija drugačija. Zato se već pokreću i FB grupe koje zagovaraju da se prikupe sredstva za najbolji tim branilaca Hajrije i Sakiba i da se žena oslobodi svake odgovornosti.
Sudeći po masovnoj podršci javnosti, čitalaca i na društvenim mrežama, takav čin sudije bi bio plebiscitarno podržan.
A bio bi i opomena mnogim drugim potencijalnim lopovima, ali i dobrim domaćinima koji bi se morali bez straha od odgovornosti boriti za svoje živote i imovinu.
Foto: Reddit
U našim životima kolo sreće stalno se okreće i nikad ne znamo kad nas mogu zadesiti neočekivani problemi.
Ovi ljudi odlučili su pokušati popraviti grozne situacije u kojima su se našli humorom i na svojim društvenim mrežama podijelili svoje nezaboravne failove.
1. Odlučio je promijeniti frizerski salon i odmah požalio. Doduše, ništa nije rekao, još je i ostavio napojnicu.
2. Prvi dan dijete i dogodilo mi se ovo. To je znak s neba!
3. Dogodila mi se noćna mora! Pala sam zubima točno na asfalt!
4. U mojem stanu toliko je vruće da se maslac otopio
5. Postavio sam novi TV na zid i uključio ga. Super.
6. Došla sam kasno s posla i odlučila pripremiti večeru. Moja mačka nije odobrila tu ideju.
7. Prvih 5 minuta moje prve ovogodišnje vožnje i ovo se dogodi…
8. Naručio sam figuricu Ben10-a, a došla mi je dječja čarapa
9. Vreća ugljena prosula mi se po autu
10. Moje slušalice evoluirale su u bežične!
11. Dispenzer za sapun je pao na umivaonik…
12. Tjedan dana prije godišnjice – uništila sam svoj vjenčani prsten
13. Naručila sam 4 banana
14. Malo sam prejako brisao naočale. Na poslu sam i nemam rezervni par sa sobom.
15. Ostavila sam svoju 2-godišnjakinju samu na 5 minuta
16. Da, ovo je bila naša večera
17. Cura me upozorila da nikada nije pripremala ribu. Ali ovako nešto zaista nisam očekivao.
Mladić je ispričao ispovijest o svom djetinjstvu
“Mama mi je ostavljala svaki dan 2 marke na stolu da imam neki slatkiš kupiti u školi i da nebi druga djece me zezala da sam siromašan.
Jednog dana mi je ostavila samo marku i rekla je ”izvini sine ne mogu ti više dati neću imati sutra da jedem” u toku noći čuo sam kako je plakala, pošto sam bio dijete nisam znao zašto plače.
Sutra dan kad sam ustao i pogledao na sto, vidio sam kako je ostavila 4 marke, sa porukom ”voli te tvoja mama”.
Danas poslije 25 godina živim i radim u Švicarskoj, uštedio sam veliku sumu novca i napravio sam joj kuću, gdje sam joj ostavio poruku ”voli te tvoj sin”.
(novi.ba)
Fotografija Beverli Žuberta koja je osvojila nagradu “Nationale Geografije”
Na prvi pogled kada vidite fotografiju, vidite konje, ali vid vas vara.
Ako se malo više zadubite u fotografiju vidjećete da se radi o zebrama koje prelaze rijeku.
“Kada sam se oženio moj rođeni tata me jako negativno iznenadio.
Prvi dan je pozvao moju suprugu i mene i rekao nam da ukoliko želimo da živimo u njegovoj kući moramo da plaćamo kiriju kao svi stanari što plaćaju. 200 eura mjesečno nam je odredio da mu plaćamo.
Nisam mogao da vjerujem, a ko bi mogao…
Od tog trenutka moja supruga mi konstantno prigovara, provocira, vrijeđa… govori kako moji roditelji nisu roditelji i da su veliko zlo.
Skoro svaki dan bi tražila da se preselimo kod njenih roditelja, koji nam ne bi naplaćivali, ali… nisam taj muškarac koji to može da prihvati i da podnese.
Muško sam, nisam curica… Pokušavao sam sa mamom razgovarati, ma sve moguće načine, ali nije pomoglo… Još veći problem je nastao kada nam se rodila kćerka, troškovi su drastično porasli, a ni tada tata nijeimao razumjevanja.
Svakog prvog u mjesecu smomorali prvo njemu platiti kiriju, a onda sve ostale obaveze koje imamo.
Postalo je mnogo teško i prije par dana sam ipak pristao da odem da živim kod tešta i tašte, odluka koja je moju suprugu baš obradovala, ali moje roditelje baš i ne…
Kada sam to rekao tati on je otišao do spavaće sobe, a nakon par minuta se vratio sa 23.000 eura KEŠA… Na svakih naših 200 eura on je dodavao 200 od sebe i tako već skoro 5 godina…
Kako kaže želio nas iznenaditi sa stanom kako bi ja i moja supruga, sada i kćerka imali svoj vlastiti dom. Dao mi je novac i rekao: “Idi gdje ti volja, potroši kako te volja, radi šta hoćeš, živi gdje hoćeš, ali znaj da su ti moja vrata uvijek otvorena…”
Kada sam sve ovo ispričao supruzi rekla mi je da su to sve šuplje priče i da me tata ponovo pokušava da iskoristi, spakovala se i otišla kod svojih roditelja.
Ja sam i dalje kod moje kuće… osjećam se kao da sam u nekom raskoraku sa životom, ne znam šta da radim, kako dalje… 4 dana nisam vidio kćerku srce puca od tuge…”
Izvor: Ispovesti.com
Postoji svakodnevni rizik da na ulici sretnemo pse lutalice.
Neki se ponašaju neprijateljski, i onda nastaje opasnost.
Prikupili smo za vas preporuke stručnjaka i kinologa kako da se zaštitite i spriječite ujed životinje.
Šta raditi ako vas napadne pas: POKUŠAJTE SAČUVATI SMIRENOST
Psi, kao i neke druge životinje, zaista osjećaju ljudski strah.
Naravno, smiriti se, ako je pred vama agresivan pas, poprilično je teško. Za početak treba prestati vikati, mahati rukama i pokušavati pobjeći. Ovakve aktivnosti izdaće vaš strah i nervozu, a pas će dobiti direktan signal za napad. USPORITE KRETANJE
Ako je pas na vašem putu za vrijeme trčanja, odmah smanjite brzinu kretanja. Polako se okrenite u drugu stranu i nastavite lagano da se krećete, prateći psa perifernim vidom.
Ispravno bi bilo i da se zaustavite, da ostanete nepokretni i opustite ruke duž tijela. Tako ćete izbjeći pažnju životinje. NE GLEDAJTE ŽIVOTINJU U OČI
Direktan kontakt očima sa psom može pojačati njegovu agresiju.
Takav pogled, životinja doživljava kao pretnju, i zato će napasti prva.
Psa treba držati u svom vidnom polju, gledajući ga sa strane. Onda će shvatiti da ne predstavljate pretnju, i najverovatnije će samo proći pored vas. ODVUCITE PAŽNJU PSU
U takvoj situaciji pomoći će bilo koja stvar koja će se naći pri ruci.
Dajte psu vašu cipelu, flašu ili ranac – sve što on može zagristi. Dok je životinja zauzeta, možete se polako udaljiti, izbjegavajući posljedice. DAJTE KOMANDU ŽIVOTINJI
Ako pas nastavlja pokazivati agresiju, okreniti mu se licem, pri tome nastavljajući gledati malo u stranu, i komandujte mu da ode.
Bitno je da vaš glas, u tom trenutku, bude siguran i autoritativan, ali ni u kojem slučaju preteći i vrišteći.
Djelotvorne komande su: „Ne!“ i „Nazad!“ -izgovorene sigurnom intonacijom. Nakon što ih pas čuje, on će osjetiti vašu snagu, uplašiće se, i skloniće se u stranu.
(novi.ba)
Na internetu svakodnevno možemo vidjeti mnoštvo modnih promašaja.
Ali, ovi ljudi su nadmašili sve.
Neki doista ne shvataju svrhu šorca i odjeće.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
(novi.ba)
