Čuveni recept napravila je opatica Hildegard fon Bingen, koja je živela prije 800 godina i umrla u svojoj 81. godini.

Recept za čuveni lijek napravila je opatica Hildegard fon Bingen, još prije 800 godina kada je bila živa.

Ona je umrla u svojoj 81. godini, ali iza nje ostao je prirodni lijek za srce.

Ovaj lijek za srce pokazao se veoma djelotvorno kod svih srčanih slabosti i pravih srčanih oboljenja.

Koristi se kada osjetite bilo koje srčane tegobe poput probadanja, treperenja, preskakanja.. Pokazao se kao dobar i kod angine pektoris.

Potrebno je:

-10 svježih stabljika peršuna (bez korjena)

-litar domaćeg crnog ili bijelog vina

-dvije kašike vinskog sirćeta

-300 gr prirodnog meda

Priprema:

– 10 svježih stabljiki peršuna zajedno sa listovima staviti u litar čistog prirodnog vina i dodati 1-2 velike kašike čistog vinskog sirćeta.

Kuha se 10 minuta na tihoj vatri (PAŽNJA, pjeni se !). Poslije se doda 300 grama pravog pčelinjeg meda i ostavi da se lagano kuha još četiri minute.

Vruće vino za srce procediti i još toplo staviti u boce koje su prethodno isprane jakim alkoholom. DOBRO ZATVORITI!

Talog koji se stvara nije škodljiv i slobodno se može piti. Svakome se prepušta odluka da li će med kuhati ili ne.

Upotreba:

Napitak se koristi svakodnevno po supena kašika do prestanka tegoba. Za teže bolesti potrebno je koristiti duži vremenski period.

Izvor: novi.ba

Ako smatrate da imate dobar vid i sjajnu percepciju, riješite ovaj kratki test i saznajte jeste li u pravu u roku od 1 minute, veoma jednostavno…

Volite se hvaliti sjajnom percepcijom?

Vjerujete da imate dobar vid?

Jeste li u pravu ili u zabludi, možete brzo i lako provjeriti uz pomoć jednostavna testa.

Sve što morate napraviti je dobro osmotriti ilustraciju i na njoj pronaći elemente koji tamo ne pripadaju.

Ako uspijete riješiti test za manje od 10 sekundi, onda uistinu imate dobar vid i percepciju.

Ako ne uspijete uočiti tražene elemente, još vježbajte..

Vic dana: Punica u gepeku
Rano ujutro, saobraćajac zaustavi čovjeka koji je na izlasku iz naseljenog mjesta vozio 200 km/h.

– Kuda žurite gospodine – upita ga policajac!?

Vozač se nije dao zbuniti:

– Ubio sam punicu, vozim je u gepeku, pa žurim van grada da je bacim u rijeku!

Čuvši to, saobraćajac izvadi pištolj, pozva patrolu i čim je stigao komandir, sve mu potanko ispriča.

Komandir otvori gepek i reče:

– Prazan je, o čemu se ovde radi!?

– Gospodine komandire, tako će vas slagati i da sam vozio 200 kilometara na sat! – ispali vozač kao iz topa!

VIC: Njemačka i pare
Došao Haso iz Njemačke sav se upicanio, odijelo, kravata, nove cipele, auto. Vidi ga Huso i pita:

– “Šta ti radiš u Njemačkoj pa ti tako dobro ide.”

Haso:
– “Ja ti imam najbolji posao u Njemačkoj. Svako jutro ustanem, lagano kafica, novine, pa se obučem i u grad i samo gledam ko je izgubio novčanik, pa ga pokupim uzmem pare a ostalo bacim. I tako svaki dan, para ko salate.”

Huso:
– “Pa možeš li bolan i mene povest sa sobom, nema ovdje ništa, džaba radim, ubi se od posla a ništa ne mogu zaradit.”

Haso:
– “Pa ajd poslaću ja tebi garantno pismo pa ti sjedni na voz i dođi.”
Tako i bude. Dobio Huso pismo, sredio vizu i pravac Njemačka vjerujući u ono što mu je Haso ispričao. Stiže on u Njemačku i izlazi iz voza kad ono stvarno neko izgubio novčanik. Gleda on u onaj novčanik pa ga pukne nogom onako iz sve snage i kaže:

– “A jbg, ne moram prvi dan radit.”

VIC: Mujo i gatara
Dolazi Mujo kod gatare i kuca na vrata. A gatara će:
– “Ko je?”

Mujo:
– “Čuj ko je… valjda ti gledaš u tu kuglu, zar ne vidiš ko je?”

VIC: Biznismen
Mladi Crnogorac otvorio firmu u Beogradu. Prvi radni dan on sjedi u kancelariji kada ga sekretarica obavjestava da su dosla neka tri covjeka i da zele da ga vide. Crnogorac kaze sekretarici da ih pusti unutra a zatim uzme telefon i pocne da *prica*:

– “Alo je li to Voja Kostunica??? O djesi, sta cinis crni voja. Bato odje: jesi mi ono zavrsia? E nek si vala svaka cast, ‘ajde cujemo se.”

Nakon ovog razgovora Crnogorac okrenu drugi broj:
– “Bato odje! Kako si mi predsednice… sta ima sad sam se cuo sa Vojom sve je odradio. Ajd imam sad klijente cujemo se…”

Nakon ovog razgovora Crnogorac se okrenu onoj troici:
– “Dobar dan, sta vam mogu pomoci?”

Kad ce jedan od njih:
– “Mi smo iz telekoma, dosli smo da vam prikljucimo taj telefon.”

VIC: Mujo u Japanu
Bio Mujo na poslovnom putu u Japanu. Tamo pokupio neku curu i cijelu noc radio posao, a ona je uzbuđeno vikala:

– “Hasimota! Hasimota!”

Posto Mujo, naravno nije znao ni rijec japanskog, zakljucio je da je to neki uzvik odusevljenja.

Sutradan ujutro ode on na golf sa japanskim biznismenima. Japanac, koji je igrao prvi, na odusevljenje prisutnih ubaci lopticu iz prve. Svi aplaudiraju, a Mujo,da ispadne pametan, vikne;
– “Hasimota!”

Japanac se unezvereno okrene i upita:
– “Kako to mislis, pogresna rupa?”

VIC: Život sa ženom
Dođe čovjek u kafanu i kaže:
– “Dajte mi jedan viski.”

Usluži mu konobar viski. On ga popije, pogleda u đžep i kaže:
– “Dajte još jedan.”

Popije on viski, pogleda u džep i naruči još jedan viski. I tako 6-7 puta i ode čovijek kući. Ali konobar ga upita:

– “Oprostite što pitam ali zanima me zašto uvijek gledate u đžep?”

Kaže on:
– “Ja imam sliku žene u džepu i pijem dokle god mi ne poćne izgledati lijepo.”

Zmije su najaktivnije u proljeće za vrijeme parenja, a najčešće se kreću kada je temperatura od 24°C do 28°C.

Opasni su samo ugrizi zmija otrovnica.

Poskok je jako otrovan i poneki ugriz, posebice ako se ne liječi, znade završiti i smrću.

Otrovi naših zmija uglavnom su hemotoksični – izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol od uboda zuba i oticanje.

Ono se ubrzano šiti od mjesta ugriza te može zahvatiti čitavu ruku ili nogu. Kasnije dolaze krvni podljevi, nesvjestica, povraćanje, a ponekada i “žmarci” na mjestima udaljenim od ugriza.

Ako se ubrzo nakon ugriza javi nesvjestica, ubrzan rad srca, oticanje usnica, područja oko očiju ili čak gušenje ugriženog treba odmah prebaciti liječniku, po mogućnosti u najbližu bolnicu.

Zapravo, mnogi se znanstvenici i liječnici slažu da prava opasnost zmijskog otrova leži u njegovoj alergenosti.

Alergijska reakcija može čovjeka usmrtiti brže nego sama toksičnost.

Statistički, oko 1/3 ugriza otrovnica su takozvani suhi ugrizi, to jest otrovnice ne ubrizgaju otrov.

Znat ćete po oteklini. Ako do nje dođe ranu zamotajte u prvi zavoj i pravac doktor.

Često se može pročitati da ranu treba zarezati i isisati. Potpuno krivo! Zarezivanjem se samo pogoršava stanje.

Ranu možete eventualno podvezati kako biste spriječili širenje otrova u tijelo, ali ono mora biti izvedeno tako da ne ometa optok krvi, a sprječava, barem djelomično, kretanje otrova.

Teško ga je dobro izvesti pa se ne preporuča. Alkohol širi krvne žile i samo ubrzavanja širenje otrova.

Ne pijte nikakav alkohol nakon zmijskog ugriza, čak ni za hrabrost!

Što se tiče brzine reakcije na ugriz otrovnice, ključna riječ je “brzo”.

Čak i ugriz vrlo otrovne zmije, kakvih u Europi nema, može se preživjeti uz adekvatnu liječničku njegu s relativno malo posljedica.

Izvor: Ordinacija.vecernji.hr