Lice lišeno slobode je sprovedeno u službene prostorije SIPA-e, nad njim je u toku kriminalistička obrada, nakon čega će biti predato u nadležnost Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sanskog kantona Bihać.
Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) danas su u nastavku operativne akcije „Nebo“, na području Bosanskog Petrovca, slobode lišili jedno lice zbog postojanja osnova sumnje da je počinilo krivična djela „Udruživanje radi činjenja krivičnih djela“, „Zloupotreba položaja ili ovlaštenja“, „Primanje dara i drugih oblika koristi“, „Krivotvorenje službene isprave“ propisanih Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.
– Lice lišeno slobode je sprovedeno u službene prostorije SIPA-e, nad njim je u toku kriminalistička obrada, nakon čega će biti predato u nadležnost Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sanskog kantona Bihać. Lišenje slobode je izvršeno na osnovu naredbe Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona Bihać – saopćeno je iz SIPA-e.
U prvih deset mjeseci tekuće godine na području Unsko-sanskog kantona evidentirano je 16 slučajeva samoubistava, što je već za četiri slučaja više u odnosu na proteklu godinu, podaci su iz MUP-a USK. Prema tim podacima, u deset slučajeva počinioci samoubistava su muškarci, a u šest žene, pišu nezavisne.com.
U većini slučajeva osobe koje su počinile samoubistva pripadaju starosnoj strukturi između 40 i 60 godina.
Zanimljivo je kako je najveći broj samoubistava počinjen vješanjem, trovanjem te skokom s visine ili u rijeku.
Prema riječima psihologa Edina Biščevića, trend rasta broja samoubica pokazuje teško stanje u kojem se danas nalazi naše društvo.
“Očigledno ljudi koji se odlučuju na takav korak ne vide drugi izlaz iz poteškoća u koje su zapali i to je tragično. Tome treba dodati i sve posljedice teškog stanja koje je uzrokovano pandemijom virusa korona, sve te restrikcije, ekonomske i druge nedaće, nesumnjivo su ostavile posljedice na ljude”, kaže Biščević.
Prema njegovim riječima, okolnosti koje mogu dovesti do suicida su različite i mnogostruke, kao što su saznanje da se boluje od teške i neizlječive bolesti, nesporazumi i loša komunikacija unutar porodice, finansijske poteškoće i promjene u socioekonomskom statusu, poslovni i stambeni problemi, neuspjeh na poslu ili školi i slično.
“Povećani nivo frustracija svake vrste i nemogućnosti da se pronađu rješenja za biološku egzistenciju tjeraju pojedince na povećanu sklonost ka atipičnim pojavama. Jednostavno rečeno, društvo u kojem živimo je bolesno”, smatra Biščević.
Značajno mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji ima proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima ili plastenicima, a u posljednje vrijeme u Unsko-sanskom kantonu bilježi se i porast ove prozvodnje.
Na području Bihaća trenutno ima više od 30 dunuma površine pod plastenicima i staklenicima. Ovom poljoprivrednom proizvodnjom bavi se više od 60 proizvođača. Jedan od njih je Irfan Rekanović, koji je u ovom poslu već 12 godina. Mnogi su se prozvođači žalili da su imali lošije prinose zbog suše. Međutim, Rekanović nije imao taj problem.
„Prinosi su bili super zato što ja imam svoje navodnjavanje i svoje bunare i suše nije bilo kod mene. Imao sam poticaja od kantonalne za 350 kvadrata poticaja, 4,5 KM po kvadratu“. Na pitanje hoće li razvijati proizvodnju, kaže da ima problem s prostorom: „Sad sam aplicirao za projekt iz Opštine, trebao mi je doći, još ga nema. A i bolje je – evo, kiše su“.
Na području Unsko-sanskog kantona proizvodnja u većini poljoprivrednih grana je u porastu od pet do 30 posto. Broj plasteničkih proizvođača se povećao sa 176 na 199 ove godine. S tim su povećani i kantonalni poticaji za ovu proizvodnju sa 340.000 na 365.000 KM, što predstavlja povećanje za 7 do 8 posto u odnosu na prošlu godinu.
„Upravo radimo te preračune, tako da ćemo uraditi preraspodijelu u okviru ministarstva i po ovome svemu što do sad imamo, trenutno nedostaje nekih 280.000 KM koje ćemo sa drugih kodova u okviru ministarstva prebaciti – svi će dobiti sredstva kako je i planirano“, kaže ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Sulejman Kulenović.
Proizvodi iz plastenika imaju zagarantiranu prodaju, a proizvođači uglavnom prodaju svoje proizvode na kućnom pragu, lokalnim tržnicama ili na lokalnim sajmovima.
„Grad Bihać je prepoznao kapacitet koji ima proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru i samo u ovoj godini smo imali dva javna poziva putem kojih smo dodijelili ukupno 38 plastenika i samim tim smo povećali proizvodnju za 3,8 dunuma na području Bihaća. Pored ova dva javna poziva, i Centar za socijalni rad grada Bihaća je svojim korisnicima podijelio ukupno sedam plastenika“, navodi Selmir Ćoralić, stručni savjetnik za poljoprivredu u Gradskoj upravi Bihaća.
I naredne godine planirana su dodatna ulaganja da bi ova grana poljoprivrede bila još uspješnija. Grad Bihać zajedničkim projektima sa stranim nevladinim organizacijama, osim u proizvodnju povrća u plastenicima, uložit će i u proizvodnju jagodastog voća u zaštićenim prostorima. Radi se o projektu kroz kojeg će se poljoprivrednicima dodjeljivati paket od jednog dunuma za prozvodnju jagodastog voća u visokim tunelima.
Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona razgovarao je danas, u Bihaću sa Rownak Khan, predstavnicom UNICEF-a u Bosni i Hercegovini i Akihirom Fushimi, zamjenikom predstavnice UNICEF-a.
Razgovaralo se o programima podrške sistemu obrazovanja a predstavnici UNICEF-a informisali su premijera USK da će se u narednoj godini fokusirati na podršku programima digitalizacije u obrazovanju i edukacije nastavnog osoblja kao i na programe učenja stranih jezika u školama.
Riječi je bilo i o migrantsko-izbjegličkoj situaciji na području Unsko-sanskog kantona, prvenstveno o zaštiti ranjivih kategorija, djeci bez pratnje i porodicama sa djecom. Unsko-sanski kanton, u sveukupnoj teškoj situaciji, ipak je uspio, u posljednjih tri godine razviti model i realizirati globalno primijećen kvalitetan program obrazovanja djece migranata, ocijenili su predstavnici UNICEF-a te zahvalili na sugestijama za dalje unaprijeđenje ovog programa uključivanjem mladih u neformalno obrazovanje.
U sklopu posjete Unsko-sanskom kantonu članovi delegacije ambasade Švicarske u BiH, na čelu sa direktorom za saradnju Sirocom Messerlijem, sastali su se sa Samrom Mehić, ministricom privrede u Vladi USK.
Razgovarali su o modalitetima za saradnju u predstojećem periodu i programima podršku razvoju obrta i privrede.
U Bihaću je danas održana sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona. Članovi Vlade USK podržali su prijedlog Ministarstva privrede o usvajanju Programa utroška sredstava ,,Tekući transferi drugim nivoima vlasti” iz budžeta Ministarstva privrede za 2021. godinu te će, skladu sa Odlukom o kriterijima i postupku dodjele sredstava odobrenih u Budžetu Unsko-sanskog kantona za 2021. godinu, općinama i gradovima biti doznačeni grantovi za realizaciju projekata kandidiranih od strane lokalnih zajednica. Ukupno, osiguran je iznos od 100.000 KM a zahtjev za uključenje u projekt dostavili su gradovi/općine za slijedeće namjene: Grad Bihać – manifestacija ,,Bihaćka zimska priča“, Grad Cazin – Unapređenje turističke ponude Grada Cazina, Općina Bosanska Krupa – manifestacija „Zimska priča“, Općina Sanski Most – Unapređenje turističke ponude općine Sanski Most, Općina Ključ – Unapređenje turističke ponude općine Ključ, Općina Bužim za manifestaciju “Slobodarski dani viteškog grada Bužima“, Općina Bosanski Petrovac – manifestacija – Novogodišnja čarolija, Općina Velika Kladuša – manifestacija ,,Kladuška zima“. Maksimalan iznos sredstava koji se dodjeljuje korisniku sredstava iznosiće 12.500 KM, kazala je ministrica privrede Samra Mehić.
Na prijedlog Ministarstva za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida Vlada Unsko-sanskog kantona na današnjoj sjednici usvojila je Odluku o uslovima, kriterijima i postupku za dodjelu sredstava za finansiranje kantonalnih udruženja branilaca iz budžeta USK za 2021.godinu
– Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi, način, kriteriji i postupak za finansiranje redovne registrirane djelatnosti i finansiranje podrške za programe ili projekte i aktivnosti kantonalnih boračkih organizacija/udruženja/saveza koje doprinose poboljšanju statusa kategorije branilaca i očuvanju tekovina odbrambeno oslobodilačkog rata 1992-1995 i tekovina narodno-oslobodilačkog rata 1941-1945 iz oblasti boračko-invalidske zaštite, čija je djelatnost od interesa i značaja za Unsko-sanski kanton za ostvarivanje prava, putem finansijske podrške iz sredstava budžeta Unsko-sanskog kantona za 2021.godinu putem Ministarstva za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida, obrazložio je resorni ministar Samir Jašaragić.
Iz resora Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vlada Unsko-sanskog kantona usvojila je, na prijedlog ministra Sulejmana Kulenovića, Odluku o izmjenama Odluke o vrsti, osnovnim kriterijima i načinu ostvarivanja novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji iz budžeta Unsko-sanskog kantona za 2021.
godinu.
Razmatran je i upućen u skupštinsku proceduru programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Unsko-sanskom kantonu za period 2021-2027.godina, Civilne zaštite USK. Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Unsko-sanskom kantonu za period 2021-2027.godina predstavlja integrisani i multisektorski dokument Unsko-sanskog kantona kojim se definišu osnovna načela, opredjeljenja i programski zadaci razvoja sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na Unsko-sanskom kanton. Programom razvoja se određuje politika i strategija razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području Unsko-sanskog kantona u kojima se definišu konkretni programi i projekti usaglašeni sa utvrđenom politikom i strateškim pravcima razvoja zaštite i spašavanja na području Unsko-sanskog kantona.
Ines Pušac, ministrica pravosuđa i uprave prezentovala je Informaciju o otpočinjanju provođenja aktivnosti vezanim za pripremu regulatornog okvira Unsko-sanskog kantona za finansiranje organizacija civilnog društva.
U izgradnju Poslovne zone Ratkovac u Cazinu do sada je uloženo oko pet miliona KM, a njena osnovna svrha je privlačenje stranih investicija i otvaranje novih radnih mjesta, istakao je Nermin Ogrešević, gradonačelnik Cazina.
Prema njegovim riječima, realizacija ovog projekta odvija se posljednjih nekoliko godina i u tom periodu je okončano kompletiranje zemljišta, obavljena parcelizacija te je u toku izgradnja neophodnih infrastrukturnih objekata, poput kanalizacije i puteva.
Navodi da su gradske vlasti, kada se radi o finansiranju dosad urađenog, imale podršku institucija s viših razina vlasti te međunarodnih organizacija, pišu Nezavisne novine.
“Posao nije u cijelosti završen, jer nas u narednom periodu očekuje proširenje ove poslovne zone, pa je svaka marka s viših razina vlasti dobrodošla”, kaže Ogrešević.
Prema njegovim riječima, u proteklim godinama urađena je potrebna infrastruktura za jednu trećinu ove poslovne zone, gdje je proizvodnju započeo jedan poslovni subjekat koji zapošljava 60 radnika i proizvode izvozi na evropsko tržište.
Uskoro se očekuje početak realizacije još jednog kapitalnog projekta, a radi se o investiciji jedne poznate austrijske kompanije koja se bavi proizvodnjom namotaja za tranfsormatore, generatore i različite tipove motora, a konkretno, u Cazinu će se proizvoditi dijelovi za auto-industriju. U svrhu izgradnje proizvodnih kapaciteta od grada Cazina kupili su oko 50 dunuma zemljišta i nekretnine u Poslovnoj zoni Ratkovac, a vrijednost ove kupovine iznosi 580.000 KM.
Za razvoj poduzetničkih zona u četiri općine Unsko-sanskog kantona, Vlada USK izdvojila je nedavno 390.000 KM iz kantonalnog budžeta i ova sredstva biće utrošena kako bi se unaprijedili uslovi poslovanja privrednih subjekata.
Prema riječima Samre Mehić, resorne ministrice privrede, od ovih sredstava 130.000 KM pripast će Bosanskom Petrovcu, po 80.000 Bihaću i Bosanskoj Krupi, dok će Cazin dobiti 100.000 KM.
“U proteklim godinama u svim gradovima i općinama USK formirane su ovakve zone, gdje je privrednicima omogućeno da pokrenu ekonomske aktivnosti uz brojne povoljnosti, kao što su niže cijene za građevinsko zemljište i uređena infrastruktura. Pokazalo se da je na taj način generisano otvaranje velikog broja radnih mjesta i takva praksa biće nastavljena i u budućnosti”, navela je Mehić.
Kao što je već poznato, škola Harmani 2 je na prijedlog lokalne DRR platforme predložena za uključenje u Zajednički program Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija (UN) „Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“, obrazovna komponenta „Sigurno školsko okruženje. Tim povodom u školi je boravila delegacija Švicarske ambasade na čelu sa Sirocom Messerlijem, direktorom SDC.
Ovim putem direktor škole je upoznao goste sa dosadašnjim aktivnostima i dogovorenim mjerama koje će se implementirati u našoj školi.
„Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“ je zajednički program Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija (UN) u vrijednosti od 8,4 miliona KM. Za njegovu provedbu zadužene su UN agencije: Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA) i Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) u partnerstvu sa lokalnim vlastima.
Cilj projekta je uspostaviti sigurno školsko okruženje na ciljanim lokalitetima jačanjem školskih kapaciteta za upravljanje rizikom od katastrofe i edukaciju o rizicima.
Približavanjem ili dostizanjem ovog cilja doprinosimo jačanju otpornosti, prije svega škola ali i lokalnih zajednica na nesrećе i katastrofе a djeci i školskom osoblju stvaramo sigurniju sredinu za učenje, igru i rad.
U moderno uređenom hipermarketu “Belamionix” u Bihaću (ulica Banjalučka bb – preko puta Bire), sa odjela tekstila je u ponudi preko 200 različitih artikala brendirane odjeće marke:
TOM TAILOR, TOMMY HILFIGER, JACK AND JONES, LERROS, LEVIS, OLYMP, ONLY, BRAX, CHAMPION, MANGO, CAMP DAVID, kao i razne druge.
Na odjelu tekstila možete pronaći brendirane muške i ženske jakne, košulje, džempere, pantalone, majice, dukseve kao i ostale mnogobrojne artikle po veoma pristupačnim cijenama.
Pozivamo Vas na svečano otvorenje u subotu 11.12.2021. sa početkom u 10h.
Dođite i uvjerite se u kvalitet i raznovrsnost njihovih artikala i pronađite “savršenu kombinaciju” za sebe po najpovoljnijim cijenama.
Iako je već zagazio u desetu deceniju života, Zikrija Bilalbegović (92) iz Sanskog Mosta, najstariji je aktivni vozač u ovome gradu, a vjerovatno i na području Unsko-sanskog kantona, pa i šire. Ovaj vitalni starac kaže kako je prije nekoliko dana obavio sve potrebne ljekarske preglede te da je vozačku dozvolu produžio za još dvije godine, piše portal Nezavisne.com.
„Prije nego što mi produže dozvolu, odem kod nekoliko ljekara. Provjeravaju mi vid, sluh, reflekse i sve ono što je potrebno da bi čovjek vozio kola. Malo sam ljut, jer su mi ranije produžavali dozvolu za tri godine, a sada kažu da ne može“, objašnjava Bilalbegović, te se prisjeća kako je vozački ispit položio sada već daleke 1957. godine.
“Od tada neprestano drugujem sa volanom, a čitav život sam proveo radeći kao trgovački putnik, što znači da sam stalno bio na putu. Preduzeće u kojem sam bio zaposlen, imalo je kooperante širom Evrope, pa sam dobro upoznao evropske puteve. Vozio sam i u Engleskoj i Kanadi, gdje sam boravio za vrijeme izbjeglištva“, ističe Bilalbegović.
On vodi urednu evidenciju o automobilima koje je posjedovao i kaže kako je opel vektra, koju sada vozi, 23. po redu automobil u njegovom životu.
Imao sam fiću, stojadina, renoa, mercedesa, pežoa, golfa, a najviše opel rekorda, promijenio sam ukupno devet modela tog auta. Nekako, vodio sam računa da, kada pređem nekih 70 hiljada kilometara, promijenim automobil“, kaže Bilalbegović. Saobraćajnih udesa, prisjeća se, nikada nije imao, iako je prema vlastitim procjenama prešao oko milion i po kilometara.
Ipak, kaže kako se naplaćao kazni za brzu vožnju, jer je u mladosti volio da stisne po gasu.
„Kada sam ja postao trgovački putnik, tog zanimanja nije bilo puno u Jugoslaviji. Tada su se morale učiti i neke osnovne stvari o automobilu, kako obaviti sitne popravke ili prepoznati krupniji kvar. Tako sam naučio mnogo o automobilima, a najviše o tome kako ih održavati i servisirati“, objašnjava starac.
Ipak, kaže kako je svjestan da više nije mladić u najboljim godinama i zbog toga za volanom, kako godine odmiču, provodi daleko manje vremena. Dodaje kako bi u životu mogao bez mnogo stvari, ali ne i bez automobila, pa svog ljubimca redovno koristi i u trenucima kada je potrebno obaviti kupovinu ili neki sitni posao u gradu.
„Samo moram reći da više ne jurcam kao nekada, najviše vozim u trećoj, u petu nikad ne prebacujem, što je sigurno, sigurno je“, uz smijeh završava priču Bilalbegović.
