– Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, smatra kako je izlazak iz krize u Eurozoni izazvao veliku potražnju, nakon čega je BiH zauzela tržišni udio u Evropskoj uniji u koju odlazi više od 72 posto ukupnog izvoza…

01. januara – Iako se Bosna i Hercegovina, kao i mnoge druge zemlje, još uvijek suočava s posljedicama izazvanim pandemijom koronavirusa, zemlja je tokom 2021. godine ostvarila značajno bolji izvozni bilans nego prethodnih godina, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina je u periodu januar – novembar 2021. godine izvezla robe u vrijednosti od oko 12,9 milijardi konvertibilnih maraka (KM), što je za 34,8 posto više u odnosu na isti period prošle godine.

U istom periodu, uvoz je iznosio 19,4 milijardi KM, što je za 26,5 posto više u odnosu na prvih 11 mjeseci prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 66,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,55 milijardi KM.

– Raste i uvoz –

Tokom protekle decenije Bosna i Hercegovina konstantno bilježi porast izvoza, ali isto tako i uvoza mnogih proizvoda iz drugih zemalja.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz iz BiH 2012. godine iznosio je 7,8 milijardi KM, a uvoz oko 15,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 51,5 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit 7,4 milijardi KM.

Naredne godine Bosna i Hercegovina je izvezla robe u vrijednosti od oko 8,4 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 15,2 milijardi KM, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 55,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit bio oko 6,8 milijardi KM.

U 2014. godini izvoz iz BiH iznosio je 8,7 milijardi KM, a uvoz 16,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 53,6 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit 7,5 milijardi KM.

BiH je naredne 2015. godine izvezla robe u vrijednosti od 8,9 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 15,8 milijardi KM, čime je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,8 milijardi KM.

Narednih godina je posebno povećan rast izvoza, ali i uvoza u BiH. Prema zvaničnim podacima, tokom 2016. godine izvoz iz BiH iznosio je 9,4 milijardi KM, a uvoz 16,1 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,7 milijardi KM.

Naredne godine BiH je izvezla robe u vrijednosti od 11,05 milijardi KM, te ostvarila uvoz od oko 18,2 milijardi KM, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 60,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 7,1 milijardi KM.

Tokom 2018. godine izvoz iz BiH iznosio je 11,9 milijardi KM, a uvoz 19,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,7 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit oko 7,3 milijardi KM.

BiH je 2019. godine izvezla robe u vrijednosti od oko 11,5 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 19,5 milijardi KM, čime je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 58,9 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio oko osam milijardi KM.

– Za deceniju izvoz povećan oko pet milijardi KM –

Ipak, Bosna i Hercegovina je u 2020. godini, usljed pandemije koronavirusa zabilježila pad izvoza, ali i uvoza. Kako pokazuju podaci Agencije za statistiku, BiH je prošle godine ostvarila izvoz od 10,5 milijardi KM i uvoz od 16,9 milijardi. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 62,3 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit oko 6,3 milijardi KM.

Iako je prethodnih godina pored izvoza rastao i uvoz u BiH, ohrabruje podatak da je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,5 milijardi KM, što je, naprimjer, značajno manje u odnosu na 2012. kada je iznosio oko 7,4 milijardi KM.

Također, ako se osvrnemo samo na izvoz, jasno je da je izvoz značajno povećan tokom protekle decenije, budući da je BiH u 2012. godini ostvarila izvoz u vrijednosti od 7,8 milijardi KM, 2015. godine 8,9 milijardi KM, 2018. godine 11,9 milijardi KM, a tokom ove godine više od 12,8 milijardi KM.

Prema tome, izvoz iz BiH je tokom proteklih deset godina povećan za oko pet milijardi KM. S druge strane, uvoz u BiH je u istom periodu porastao za 4,2 milijarde KM.

Stručnjaci su mišljenja da je nekoliko faktora rezultiralo značajnim porastom izvoza iz BiH u brojne zemlje, uključujući i izlazak iz krize u Evropskoj uniji (EU), nakon što je pandemija pogodila mnoge zemlje.

Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, istakao je za AA da je izlazak iz krize u eurozoni izazvao veliku potražnju nakon čega je BiH zauzela tržišni udio u Evropskoj uniji, gdje izvozi više od 72 posto od svog ukupnog izvoza.

“Također, izgradnja domaćih kapaciteta, konkurentnost domaćih kompanija doveli su nas u poziciju da se svrstamo među prioritete u lancima nabave, naravno govorimo o onome što mi imamo, i to je rezultiralo sa preko 3,2 milijarde KM povećanim izvozom u prvih 11 mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle. Ja se nadam da ćemo do kraja godine imati blizu 15 milijardi KM, što govori da je to rekordna godina u odnosu na sve prethodne godine i zapravo je premašila i rekordnu 2019.”, kazao je Egrlić.

– Konkurentnost kompanija –

Napominje da činjenica da preko 72 posto izvoza iz BiH ide u zemlje EU-a najbolje govori o konkurentnosti bh. kompanija.

“Bh. proizvodi su najprije konkurentni sa aspekta kvalitete, vrlo su kvalitetni, a potom i cjenovno mogu se nametnuti na globalnom tržištu i zasigurno BiH može biti ponosna na naš metalski sektor, drvni sektor, jer namještaj iz BiH dobija redovno zlatne medalje i plakete po sajmovima u Njemačkoj. Naša kožarska, tekstilska i obućarska industrija bilježe stalni rast, naši prerađivački kapaciteti su u potpunosti okrenuti ka izvozu i to je ono što nam daje šansu i nadu i pozivam nadležne da stoga više ulažu u reforme i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kako bi podizali našu konkurentnost”, rekao je.

Naglašava kako je u tom smislu vrlo važno raditi još više na razvoju putne i svake druge infrastrukture unutar BiH.

“Skuplje je doći do granice, nego od granice do neke destinacije za isporuku robe. Vrlo rizičan transport, skup transport uzrokuje određene poteškoće, ali i prevelika opterećenja, porezi i doprinosi na platu nas usporavaju jer je neophodno obezbijediti veće neto plate u kompanijama. Očekujemo da će u narednoj godini doći do rasterećenja privrede kako bi radnici bili zadovoljni sa njihovim primanjima”, kazao je Egrlić.

Kako je pojasnio, metalski sektor je tradicionalno sektor u kojem Bosna i Hercegovina ostvaruje najveći izvoz u svijet.

“Iz metalskog sektora dolazi negdje oko 40 posto od ukupnog izvoza. To je i najperspektivniji sektor, ali ja ne bih zanemario i sve druge sektore, koji su također jako perspektivni, poput drvne industrije, proizvodnje namještaja gdje postižemo sve bolje rezultate, potom tekstil, koža, obuća. To su kompanije koje su širom BiH rasprostranjene i koje bilježe ozbiljne rezultate. Ono što bi nam bilo jako važno je da se kreira ambijent, da se okrenemo ekonomiji, da nekako pokušaju političari graditi bolji imidž Bosne i Hercegovine u svijetu, da odavde idu lijepe poruke”, istakao je Egrlić.

Dodao je također da je moguće raditi i na smanjenju uvoza, tako što bi se bh. građani više okrenuli kupovini domaćih proizvoda.

– Šansa za BiH –

“Naša prerađivačka industrija jako puno uvozi repromaterijala. Ono što je važno kazati je da su na prvom mjestu automobili, što novi, što polovni, i što to ne možemo kompenzirati domaćom proizvodnjom. Ali, uvozimo i jako puno nekih proizvoda koje imamo u dovoljnim količinama i po kvaliteti u BiH. Uvozimo preko 130 miliona KM vode, a imamo odličnu vodu, itd. U tom smislu je dobra poruka našim potrošačima da kupuju domaće”, kazao je Egrlić, napominjući da je potrebno modernizirati kapacitete kao i da su bh. ekonomiji neophodna veća poticajna sredstva i povoljni krediti.

“Sad treba iskoristiti priliku kada su poremećeni lanci snabdijevanja, kada je pet puta poskupio brodski transport sa Dalekog istoka, kada se okreću Evropa sebi i bližima oko sebe, Bosna i Hercegovina i region trebaju sada tražiti šansu da uskoče u taj lanac snabdijevanja, da podižu konkurentnost i da zauzimaju važnije mjesto na tržištu od 500 miliona stanovnika. Mislim da je vrijeme da se okrenemo sebi i onome od čega se živi. Ukoliko to ne uradimo, doživjet ćemo da će ljudi odlaziti iz BiH”, rekao je Egrlić, napominjući da očekuje da 2022. bude važna godina u pogledu provođenja reformi kako bi se još više povećao izvoz i tako dodatno osnažila domaća ekonomija.

(rtvusk.ba)

Djevojčicu (3550/50) je u novogodišnjoj noći na svijet donijela Melisa Zarifović iz Velike Kladuše.

Pet minuta iza ponoći u Kantonalnoj bolnici dr. Irfan Ljubijankić rođena je prva beba u Novoj 2022. godini.

Čestitke majci i bebi koja je tradicionalno dobila novčani dar Grada Bihaća, a i dežurnoj ekipi Odjela porodilišta naše kantonalne bolnice.

(rtvusk.ba)

Nakon što je prošla godina bila izuzetno loša za turistički sektor u Bosni i Hercegovini, ove godine je stanje nešto bolje te smo ponovo imali priliku da viđamo brojne turiste na ulicama naših gradova.

Ne samo da je naša zemlja bila posjećena ljetos, nego su turisti nastavili da dolaze i poslije. Pokazuju to i podaci Federalnog zavoda za statistiku koji kažu da je ukupan broj dolazaka turista u novembru ove godine veći za 148,4 posto nego što je to bilo u istom mjesecu prošle godine. Tako je u Federaciji BiH zabilježena 44.681 posjeta turista, a od ukupnog broja 56 posto njih su strani turisti.

Kada su u pitanju ostvarena noćenja, i tu je u novembru ove godine zabilježen ogroman rast, te su ostvarena 93.842 noćenja, što je za 153,5 posto više u odnosu na novembar 2020. godine, ali je u odnosu na oktobar ova godine taj broj smanjen za oko 31 posto.

Strani turisti bili su brojniji te ih je bilo 61,6 posto, za razliku od domaćih kojih je bilo 38,6 posto.

Najviše noćenja ostvareno je u hotelima, a najbrojniji turisti su oni iz Hrvatske, Srbije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Turske.

Kada je u pitanju Republika Srpska, u novembru ove godine u ovom entitetu ostvareno je 21.814 dolazaka turista, koji su ostvarili 51.342 noćenja. Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, RS je u novembru raspolagao sa preko 11 hiljada stalnih ležaja.

Evidentno je da je popuštanje mjera u našoj zemlji navelo turiste da se vrate u BiH, što je za turistički sektor sigurno bilo veoma dobro, a njihova očekivanja i nade su da će i naredni period biti dobar, te da će turisti i dalje dolaziti u našu zemlju.

Iz razgovora sa pojedinim radnicima iz hotelijerskog sektora saznali smo da i u ovom prazničnom periodu veliki broj stranih turista boravi u Bosni i Hercegovini, te da su smještajni kapaciteti uveliko popunjeni. U skladu s tim, statistika bi za decembar trebala biti i mnogo bolja.

(klix.ba)

U Startup studiju Bihać jučer je upriličeno potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava privrednicima koja su odobrena u budžetu za 2021. godinu, a na osnovu sporazuma o saradnji Grada Bihaća, Fondacije Mozaik iz Sarajeva i Startup studija Bihać. Tako je privrednicima dodijeljeno 100.000 KM bespovratnih sredstava.

JAVNI POZIV

Savjetnik gradonačelnika Bihaća Edin Moranjkić ovom prilikom je istakao da je na osnovu partnerstva sa Fondacijom Mozaik prije nekoliko mjeseci raspisan javni poziv za mala i srednja preduzeća koja su željela proširiti vlastite kapacitete i unaprijediti svoj biznis, ali im nedostaju ulagačka sredstva.

Za tu svrhu Grad Bihać izdvojio je 100.000 KM, a Fondacija Mozaik omogućila je ekspertsku podršku, obuke za razvoj biznis-plana i opcionalnu mogućnost ostvarivanja dodatnog kapitala u iznosu do 40.000 KM po aplikantu.

– Danas smo potpisali ugovore s 12 korisnika koji su prošli četiri faze koje je podrazumijevao ovaj poziv. Nadam da će im ova sredstva pomoći prilikom proširenja kapaciteta ili kao mogućnost da otvore neko novo radno mjesto te da ostvare i nove prihode, naglasio je Moranjkić.

Dobitnici sredstava naglasili su važnost ovakvih projekata, naročito u vrijeme pandemije i ekonomske nestabilnosti.

– Naša firma egzistira oko 17 godina na ovom području uz izuzetne rezultate i oko 400 umreženih kooperanata. Nedavno smo nabavili savremeni berač ljekovitog bilja i ovaj novac nam je bio neophodan za lakšu nabavku pratećih mašina za pokretanje tog berača, istakao je vlasnik firme Amarita d. o. o. Nihad Hodžić.

NASTAVAK

Predstavnici Grada Bihaća i Startup studija ovom prilikom najavili su i nastavak realizacije projekta u narednim godinama, odnosno jednaku ili značajniju podršku malim i srednjim privrednim subjektima u ovoj lokalnoj zajednici.

(oslobodjenje.ba)

Antifašističke ideje ne smiju biti u drugom planu sve dok još uvijek unutar BiH postoje sile koje žele njeno uništenje, poručili su mladi i pozvali vlasti da učine sve kako bi spriječili poslijeratni egzodus stanovništva.

Članovi Sekcije mladih antifašista Bihaća i Bosanske Krajine organizirali su danas svečanu akademiju povodom 79. godišnjice zasjedanja Prvog kongresa USAOJ-a.

Podsjetili su na dane zasijedanja ovog tijela 29. decembra 1942. godine u Bihaću tokom kojeg je tadašnja omladina donijela odluku da stane uz bok partizanskim jedinicama i pridruži se borbi protiv fašizma. U posljednjem ratu neprijatelj je bio neko drugi ali ideje su bile iste protiv kojih su se borili branioci BiH.

Antifašističke ideje ne smiju biti u drugom planu sve dok još uvijek unutar BiH postoje sile koje žele njeno uništenje, poručili su mladi i pozvali vlasti da učine sve kako bi spriječili poslijeratni egzodus stanovništva.

(rtvusk.ba)

Dragi prijatelji, komšije, rodbino, dragi naši Bišćani, tužnim srcem javljamo da nas je napustio naš Bišćanin Muharem Skalić – Haro, rođen 04.06.1960. godine.

Ispraćaj našeg rahmetli Muharema Skalića je ispred porodične kuće u Jablanskoj u petak u 13:30 sati, a Dženaza poslije ikindije namaz na mezarju Hendavci – Čavkići.

Inna lillahi we inna ilejhi radži’un. “Svi smo Allahovi i Njemu se vraćamo”. Neka mu je vječni Rahmet.

U Bihaću je danas održana sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona. Nakon što je na sjednici održanoj 23. decembra, na prijedlog premijera Unsko- sanskog kantona Mustafe Ružnuća, usvojena Odluka o utvrđivanju liste projekata za finansijsku pomoć općinama/gradovima za projekte izgradnje, rekonstrukcije i sanacije lokalne infrastrukture i drugih projekata koji će se finansirati iz sredstava utvrđenih Budžetom USK za 2021. godinu u ukupnom iznosu od 2.095 000 KM, danas su članovi Vlade Unsko-sanskog kantona donijeli Odluku o usvajanju Programa utroška dijela sredstava ovog granta. Usvojeni su programi za realizaciju projekata za izgradnju, asfaltiranje, rekonstrukciju i sanaciju lokalne infrastrukture, kao i drugih projekata na području općina i gradova USK po zahtjevima za dodjelu sredstava koje su dostavili gradovi Bihać i Cazin te općine: Ključ, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa, Sanski Most dok se još uvijek čeka da zahtjeve za dodjelu sredstava dostave općine Bužim i Velika Kladuša.

Na prijedlog Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Vlada Unsko-sanskog kantona na današnjoj sjednici usvojila je Program utroška dijela sredstava Tekućeg granta – Grantovi pojedincima u ukupnom iznosu od 117.000 KM namijenjenih za subvencioniranje rješavanja stambenog pitanja mladih.

Adnan Alagić, ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline kaže da se sredstva za subvencioniranje rješavanja stambenog pitanja mladih planiraju u budžetu ovog Ministarstva od prošle godine jer je rješavanje stambenog pitanja mladih značajno egzistencijalno pitanje te je smatrao potrebnim pokrenuti aktivnost koja će pomoći mladima u procesu rješavanja stambenog pitanja. I ove godine biće isplaćen simboličan iznos od 3000 KM za 39 korisnika koji su se javili i ispunili kriterije po javnom pozivu Ministarstva.

Vlada USK prihvatila je Informaciju o stanju planske dokumentacije u Unsko-sanskom kantonu za 2021. godini predlagača Kantonalnog zavoda za prostorno uređenje i planiranje, uz predložene mjere te materijal uputila Skupštini Unsko – sanskog kantona na razmatranje.

Iz analize planske dokumentacije općina /gradova USK vidljivo je da, kada je u pitanju razvojna planska dokumentacija, samo 3 općine (Bužim, Ključ i Bosanska Krupa) imaju usvojene prostorne planove, dok su 5 općina/gradova (Bihać, Cazin, Sanski Most, Bosanski Petrovac i Velika Kladuša) pokrenule proceduru izrade prostornih planova, te se nalaze u različitim fazama izrade. U pogledu urbanističkih planova, samo 4 općine/grada imaju usvojene urbanističke planove, dok 3 općine/grada nemaju, niti su pokrenule postupke za izradu urbanističkih planova dok je 1 općina pokrenula postupak izrade.

Obzirom na ovakvo stanje razvojnih planskih dokumenata u općinama/gradovima, postupak donošenja detaljne planske dokumentacije je dodatno otežan i usložnjen, budući da su upravo razvojni planski dokumenti osnov za donošenje detaljnih planskih dokumenata.

Međutim, pozitivan pokazatelj je da je 5 općina/gradova pokrenulo procedure izrade prostornih planova, pogotovo ukoliko se uzme u obzir činjenica da je Prostorni plan Unsko sanskog kantona u fazi pribavljanja saglasnosti federalnih ministarstva na Prijedlog Plana. Ova činjenica ide u prilog jedinicama lokalne samouprave budući da kad dođu u fazu usvajanja prijedloga svojih prostornih planova, pretpostavka je da će biti usvojen Prostorni plan Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina, kao plan višeg reda sa kojim prostorni planovi općina/gradova moraju biti usklađeni. Kroz svoj rad Zavod pruža stručnu pomoć općinama i gradovima u smislu pripremnih radnji na pristupanju izradi planskih dokumenata i, kroz dosadašnji rad ,evidentirali su da postoje značajno različita tumačenja i nedosljedna primjena odredbi Zakona o prostornom uređenju i građenju, pogotovo u pogledu primjene postojećih planskih dokumenata i rokova važenja istih.

Naime, utvrđeno je da općine/gradovi, pristupaju izradi izmjena i dopuna planskih dokumenata kojima je rok važenja istekao, smatrajući da time produžavaju rok važenja samog osnovnog dokumenta i ovom problemu treba posvetiti dodatna pažnja. Zavod ukazuje na primjetan interes domaćih i stranih investitora, koji su zainteresirani za gradnju poslovnih, proizvodnih i drugih privrednih objekata, a gradovi/općine nemaju adekvatno planirane lokacije za ponuditi i zadržati investitore, što je direktno posljedica neadekvatnog planiranja prostora i nedostatka planskih dokumenata.

Određene općine/gradovi su ovo stanje pokušale ublažiti donošenjem i po nekoliko izmjena i dopuna važećih planskih dokumenata, čime se najčešće samo parcijalno rješava problem neprimjenjivosti planske dokumentacije. Općine/gradovi koji su prepoznali ovaj momenat i značajno su se posvetili donošenju detaljnih planskih dokumenata konkretno za poslovne zone, što je rezultiralo pozitivnim efektom na ukupan privredni razvoj tih jedinica lokalne samouprave. Kantonalni zavod za prostorno uređenje i planiranje u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave sa kojima surađuje na izradi planskih dokumenata, nastoji detektirane probleme, na koje može utjecati, riješiti na najefikasniji mogući način, navodi se u Informaciji Zavoda.

Iz resora Ministarstva privrede Vlada USK je danas donijela Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava Budžeta USK za 2021. godinu, Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima u ukupnom iznosu od 300.000 KM.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić i pomoćnik ministra za veterinarstvo Kenan Muratović danas su primili u posjetu direktora Veterinarskog zavoda Bihać Zlatka Jusufhodžića koji ih je upoznao sa stanjem u ovoj ustanovi kao i budućim planovima.

Veterinarski zavod Bihać po broju obrađenih uzoraka zauzima prvo mjesto u Federaciji Bosne i Hercegovine s 36.653 koji se finansiraju iz Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava “Subvencije privatnim preduzećima i preduzetnicima – Poticaj za veterinarstvo” utvrđenog Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2021. godinu.

Direktor Jusufhodžić se zahvalio na podršci koju Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u kontinuitetu pruža Zavodu te dodao da navedena podrška doprinosi njegovom funkcionalnijem radu i daljnjem razvoju kapaciteta.

“Laboratorijski kapaciteti kojima raspolaže Federacija BiH mogu odgovoriti svim zahtjevima domaćeg i inostranog tržišta u pogledu dijagnostike zaraznih i parazitnih bolesti domaćih životinja, kontrole higijenske ispravnosti namirnica životinjskog porijekla a time i do zaštite zdravlja ljudi i životne okoline. Ministarstvo će nastaviti podržavati rad i razvoj zavoda, instituta i ustanova iz ove oblasti”, kazao je ministar Dedić.

Na poziv članova Udruženja RVI paraplegičara USK su Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona i Samir Jašaragić, ministar za pitanja boraca i RVI u Vladi USK, u prostorijama Udruženja, prisustvovali dodjeli antidekubitus madraca za članove udruženja.

Alaga Pašić, predsjednik Udruženja RVI paraplegičara zahvalio se premijeru Ružniću i ministru Jašaragiću koji su pokazali razumijevanje za potrebe ove populacije za kvalitetnim ortopedskim pomagalima.