Proljetna sjetva u Bosni i Hercegovini ove godine odvija se pod snažnim pritiskom globalnih geopolitičkih i ekonomskih poremećaja. Novi sukob na Bliskom istoku, čiji se kraj ne nazire, već je izazvao snažan skok cijena nafte – koja je jutros premašila 115 dolara po barelu – što se lančano prelijeva na sve segmente poljoprivredne proizvodnje.
Najveći udar, uz gorivo, bilježe mineralna gnojiva, čije su cijene ponovo u uzlaznoj putanji. Upravo ta stavka predstavlja ključni trošak u ratarskoj proizvodnji, pa proizvođači širom zemlje upozoravaju da ulaze u jednu od najneizvjesnijih sezona u posljednjih nekoliko godina.
Lančani efekat globalne krize
Rast cijena energenata direktno utiče na proizvodnju i transport gnojiva, što dodatno povećava njihovu cijenu na tržištu. Poljoprivrednici u BiH već sada svjedoče novim poskupljenjima u odnosu na početak godine, a očekivanja su da bi trend mogao potrajati ukoliko se sukobi nastave.
Procjene iz sektora govore da su ukupni troškovi proljetne sjetve ove godine viši za 30 do 50 posto u odnosu na prošlu sezonu. Poseban problem predstavlja činjenica da proizvođači nemaju prostora za dodatno zaduživanje, dok su otkupne cijene i dalje neizvjesne.
USK pod dodatnim pritiskom vremenskih neprilika
Za razliku od ravničarskih dijelova zemlje, u Unsko-sanskom kantonu situaciju dodatno komplikuju vremenske prilike. Kasne snježne padavine, zabilježene prije nekoliko dana, usporile su pripreme za sjetvu, ali i izazvale određene štete na već zasijanim parcelama i voćnjacima.
Prema informacijama s terena, snijeg i nagli pad temperature negativno su utjecali na rane kulture, dok su voćari zabilježili oštećenja na pupovima, što bi moglo umanjiti ovogodišnji rod. Tačne procjene šteta još se očekuju, ali prvi pokazatelji ne ulijevaju optimizam.
Istovremeno, poljoprivrednici upozoravaju da im svaki izgubljeni dan dodatno sužava optimalne rokove za sjetvu, što može imati dugoročne posljedice po prinose.
Smanjena upotreba gnojiva – manji prinosi
Zbog visokih cijena, sve više proizvođača razmatra smanjenje količine mineralnih gnojiva ili čak odustajanje od pojedinih kultura. Stručnjaci upozoravaju da takve odluke gotovo sigurno vode ka nižim prinosima, ali i slabijem kvalitetu proizvoda.
Ovakav scenarij mogao bi imati šire posljedice – od smanjenja domaće proizvodnje do rasta cijena hrane na tržištu.
Strukturni problemi bez rješenja
Uz aktuelne poremećaje, dugogodišnji problemi domaće poljoprivrede dodatno dolaze do izražaja. Nedostatak stabilne agrarne politike, neuređeno tržište otkupa i snažan uvoz i dalje predstavljaju ključne prepreke razvoju sektora.
Poljoprivrednici ističu da bez jasnih i pravovremenih mjera podrške – uključujući subvencije za gorivo i gnojivo – mnogi neće moći održati proizvodnju na dosadašnjem nivou.
Jesen bi mogla donijeti novi udar
Ekonomski analitičari upozoravaju da bi posljedice trenutnih dešavanja mogle biti najvidljivije tek na jesen. U slučaju smanjenih prinosa i nastavka rasta troškova, realan je scenarij dodatnog rasta cijena hrane i povećanja zavisnosti od uvoza.
U takvim okolnostima, proljetna sjetva 2026. godine ne predstavlja samo sezonski posao, već ključni test izdržljivosti domaće poljoprivrede. Ishod će, po svemu sudeći, zavisiti podjednako od globalnih kretanja koliko i od sposobnosti domaćih institucija da adekvatno reaguju.
(usn)
