NATO se nije izravno uključio u američko-izraelski rat u Iranu, no sukob je svejedno razotkrio pukotine u obrambenim sposobnostima Saveza, zbog kojih bi se teško nosio s eventualnim napadom Rusije, piše Politico.
“Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku nisu odvojeni fenomeni, iz oba možemo puno naučiti dok razmišljamo o ratovima budućnosti”, izjavio je general Dominique Tardif, zamjenik načelnika francuskih zračnih snaga. “Te združene lekcije trebale bi nam omogućiti da bolje razumijemo kako usmjeriti razvoj naših sposobnosti.”
Europski vojni dužnosnici upozorili su da bi Moskva mogla biti u stanju napasti neku od članica Saveza do 2029. godine, ističući hitnu potrebu za borbenom spremnošću i političkom kohezijom. Portal Politico razgovarao je s desetak diplomata, sadašnjih i bivših dužnosnika NATO-a te obrambenih stručnjaka, od kojih su neki zatražili anonimnost, kako bi utvrdio pet ključnih nedostataka Saveza koje je rat na Bliskom istoku iznio na vidjelo.
1. Ponestaje streljiva
Rat u Iranu jasno je naglasio manjak streljiva u NATO-u. Sjedinjene Države potrošile su otprilike polovicu svoje cjelokupne zalihe ključnih protuzračnih projektila Patriot, dok su francuski dužnosnici upozorili da su se zalihe njihovih projektila Aster i Mica počele smanjivati već u prva dva tjedna rata. Obrambene tvrtke poput Rheinmetalla i MBDA također su ukazale na rastuću potražnju i prijeteće nestašice.
Ako SAD nastavi preusmjeravati svoju pozornost na indopacifičku regiju, “značajni resursi bit će povučeni” iz Europe, rekao je jedan visoki diplomat NATO-a. “Tih resursa imamo premalo.”
Ako NATO ne promijeni smjer, Rusija “će nas zgraziti”, upozorio je Calvin Bailey, zastupnik britanske vladajuće Laburističke stranke u parlamentarnom odboru za obranu. S obzirom na to da Moskva proizvodi “6000 do 7000” jurišnih dronova kamikaza mjesečno, saveznici u NATO-u ostali bi bez svojih skupocjenih protuzračnih projektila u roku od “nekoliko tjedana”, rekao je Justin Bronk, viši istraživač na Kraljevskom institutu za obrambene studije (RUSI).
To stvara “hitnu potrebu za cjenovno pristupačnijim presretačima zrak-zrak”, dodao je, tvrdeći da bi se NATO trebao usredotočiti na jeftinije alternative Patriotu, poput laserski navođenog projektila AGR-20, te graditi pasivnu obranu poput ojačanih betonskih skloništa za zrakoplove. Prema izvoru upoznatom s temom, nestašice streljiva bit će glavna tema na summitu čelnika NATO-a u srpnju.
2. Zračna inferiornost
Sposobnost Irana da nastavi bombardirati susjedne zaljevske države s više od 5000 napada raketama i dronovima unatoč američkoj zračnoj kampanji pokazuje “jasna ograničenja u očekivanjima da se neka zemlja može pokoriti bombardiranjem” konvencionalnim zrakoplovima, rekao je Pieter Wezeman, viši istraživač na Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira.
Kao odgovor, NATO mora preispitati koncept zračne dominacije i tražiti kreativna rješenja za odvraćanje Rusije. To uključuje ubrzano ulaganje u precizno oružje dugog dometa sposobno gađati moskovske pogone za proizvodnju dronova i vojne lokacije duboko unutar zemlje, rekao je Bronk.
“Ako uspijemo ostvariti zračnu nadmoć nad spornim područjem, onda bi i sama Europa mogla uništiti ruske snage na tlu”, kazao je, predlažući jačanje nabave američkih projektila AGM-88G dometa do 300 kilometara. Dva diplomata Saveza potvrdila su da je rat u Iranu već potaknuo nove rasprave unutar NATO-a o potrebi za većim sposobnostima dubokog udara, dok ove godine započinju razgovori o sljedećem četverogodišnjem ciklusu planiranja obrane.
3. Preslabe mornarice
Ograničeno europsko raspoređivanje snaga kao pomoć zaljevskim saveznicima također je razotkrilo golema nedovoljna ulaganja u mornarice članica NATO-a. Najočitiji primjer je Ujedinjeno Kraljevstvo. Nakon što su trebala tri tjedna da se razarač HMS Dragon uputi prema Sredozemlju, brod je vraćen u luku zbog tehničkog kvara.
To i ne čudi. Britanski zapovjednik mornarice, general Gwyn Jenkins, prošlog je mjeseca priznao da Kraljevska mornarica nije spremna za rat, dodavši da i drugi saveznici zaostaju. Kanadski premijer Mark Carney prethodno je izjavio da je manje od polovice flote njegove zemlje operativno.
“Od 2022. puno smo se više usredotočili na kopnene snage, a sada odjednom uviđamo da je raspoloživost flote diljem NATO-a doista prilično loša”, rekao je Ed Arnold, bivši dužnosnik NATO-a.
U bilo kakvom sukobu s Moskvom, mornarice će biti ključne za lov na podmornice u blizini ruskog sjevernog poluotoka Kole i neutraliziranje plovila opremljenih krstarećim projektilima dugog dometa Kalibr, rekao je Sidharth Kaushal, stručnjak za pomorsku sigurnost pri institutu RUSI. NATO također mora poboljšati zajedničke objekte za održavanje brodova, riješiti manjak osoblja i ulagati u fleksibilna plovila prilagodljiva različitim misijama, po uzoru na nizozemski program višenamjenskih brodova za potporu.
4. Trajno nejedinstvo
Rat je također produbio podjele unutar NATO-a. Europa je odbila zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa za vojnom potporom, što je navelo Washington da počne razmatrati protumjere. To izaziva novu zabrinutost unutar Saveza, rekla su dva diplomata. U međuvremenu, Trump je nastavio kritizirati NATO, opetovano ga nazivajući “tigrom od papira”.
Rizik nakon Irana, dodao je Arnold, jest da u slučaju napada Moskve “predsjednik može reći: ‘Ovaj put se nećemo miješati'” ili se obvezati samo na ograničeno slanje snaga. Kao odgovor, europske prijestolnice moraju usvojiti isti “transakcijski pristup” kao Trump, rekao je Anders Fogh Rasmussen, bivši glavni tajnik NATO-a. Svoju potporu ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca trebale bi jasno povezati s američkom predanošću NATO-u.
Također je upozorio protiv daljnjeg povlađivanja Trumpu, što je ključan dio pristupa glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea američkom predsjedniku. “Vrijeme laskanja je prošlo”, poručio je Rasmussen.
5. Ukrajina je važna
Samo nekoliko dana nakon početka rata u Iranu, Ukrajina je poslala svoje stručnjake za bespilotne letjelice da pomognu zemljama diljem Bliskog istoka. Oni su dobro upućeni u korištenje domaćih presretača za obaranje iranskih dronova tipa Shahed, kakve koristi i Rusija. Kijev je na kraju potpisao desetogodišnja obrambena partnerstva sa zaljevskim državama.
NATO je brzo proširio svoje institucionalne veze s Ukrajinom, od zajedničkog centra za obuku i istraživanje u Poljskoj do vojnih posjeta Kijevu i novoosnovanog industrijskog programa za nabavu inovativne tehnologije iz te zemlje, nazvanog UNITE-Brave NATO. Savez bi sada trebao raditi na uspostavi “pojasa” protudronskih sustava bliže ruskoj granici kao prve linije obrane, rekao je Bronk.
Dva diplomata NATO-a izjavila su da bi Savez mogao učiniti više na jačanju industrijskih veza s Ukrajinom, uključujući i veća sredstva za program UNITE-Brave. “Ukrajina djeluje kao pružatelj sigurnosti”, rekao je treći diplomat NATO-a. Rat u Iranu je “to i dokazao”.
(index.hr)
