Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine objavio je izvještaj o finansijskoj reviziji Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) za 2024. godinu u kojoj se ističu nepravilnosti u postupku javnih nabavki i prilikom zapošljavanja savjetnika direktora.
U izvještaju revizori skreću pažnju da, kako navode, “zapošljavanje osoba na radna mjesta savjetnika direktora nije vršeno uz dosljednu primjenu relevantnih propisa.
Na to su revizori upozoravali i u izvještaju za 2023. godinu, a što ponavljaju i u najnovijem izvještaju, navodeći pritom preporuku Agenciji da uskladi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji u skladu sa važećim zakonima.
“Napominjemo da je neophodno odredbama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Agencije riješiti statuse radnih mjesta savjetnika direktora i šefa kabineta, s obzirom na to da važeći Pravilnik nije usklađen sa Zakonom o Agenciji i Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH, što ima uticaj na način zapošljavanja na ovim pozicijama”, navode iz Ureda za reviziju.
Realizacija ove preporuke je, prema navodima revizora, u toku.
U izvještaju se zatim detaljno objašnjava šta je problem u zapošljavanju dvojice savjetnika i ističe se da su savjetnici primljeni na period do isteka mandata direktora, a da zakon za njih propisuje regularan radnopravni status.
“Agencija se u rješenjima o imenovanju poziva na član 61. Zakona o upravi, član 18. stav (1) tačka c) Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, član 19. stav (2) tačka c) Zakon o Agenciji i Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Agencije. U predmetnim rješenjima stoji da se isti imenuju na period do isteka mandata direktora. Važećim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Agencije, koji je donesen uz saglasnost Vijeća ministara BiH, je definisano da šef kabineta – savjetnik u Kabinetu direktora ima radnopravni status definisan Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima BiH kojim je propisana procedura imenovanja”.
Revizori pojašnjavaju i šta konkretno u Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji treba biti usklađeno sa zakonom.
“Također, u tabelarnom pregledu strukture državnih službenika i zaposlenika u Agenciji, koji je sastavni dio Pravilnika, prikazano je da su pored šefa kabineta – savjetnika u Kabinetu direktora predviđena radna mjesta dva savjetnika za sigurnost informacionih sistema i dva savjetnika za evropsku regulativu koji imaju “poseban status”. Međutim, članom 6. Zakona o Agenciji je definisano da su zaposleni u Agenciji državni službenici i zaposlenici te da se shodno tome radni odnos zasniva u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH i Zakonom o radu u institucijama BiH. Također, članom 4. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH propisana su izuzeća od Zakona, odnosno jasno je definisano koje osobe zaposlene kao savjetnici nisu državni službenici. Nadalje, postojećom zakonskom i podzakonskom legislativom nije prepoznat termin ‘poseban status'”, navode.
Na kraju zaključuju: “Dakle, iako je važeći Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji donesen uz saglasnost Vijeća ministara BiH smatramo da isti nije usklađen sa Zakonom o Agenciji i Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH u dijelu vezanom za status predmetnih radnih mjesta. Na osnovu svega navedenog ne možemo potvrditi da je Agencija dosljedno primijenila odredbe prethodno navedenih propisa prilikom popunjavanja pozicija savjetnika direktora”.
Nepravilnosti prilikom javnih nabavki
Ured za reviziju je IDDEEA-i dao mišljenje s rezervom, a kao osnovu za takvo mišljenje navode “nepravilnosti i nedostatke utvrđene prilikom provođenja postupaka javnih nabavki i realizacije okvirnog sporazuma.
“Agencija je određene postupke javnih nabavki poništila pozivajući se na član 69. Zakona o javnim nabavkama, a zatim objavila nova obavještena o nabavci iako prije toga nisu donesene nove odluke o pokretanju postupka javne nabavke. Naime, shodno članu 17. stav (1) Zakona o javnim nabavkama BiH ugovorni organ može započeti postupak javne nabavke ako je nabavka predviđena u planu nabavki ili kada ugovorni organ donese posebnu odluku o pokretanju postupka javne nabavke, a član 18. stav (1) definiše da ugovorni organ pokreće postupak javne nabavke donošenjem odluke ili rješenja. S obzirom na to da je postupak javne nabavke okončan donošenjem odluke o poništenju postupka u skladu s članom 69. stav (1) koji obrazlaže uslove prestanka postupka nabavke, smatramo da je prije objave novih obavještenja o nabavci trebalo donijeti nove odluke o pokretanju predmetnih postupaka”, navode revizori u izvještaju.
Kao jedna od nepravilnosti posebno se navodi to što je IDDEEA poslove izvođenja radova na modernizaciji mrežnog operativnog sistema u Sarajevu povjerila firmi koja je kao dokaz o ispunjavanju tenderskih uslova u pogledu sposobnosti za obavljanje tih radova dostavila potvrdu druge firme, koja uopšte nije konkurisala na javni poziv.
“Agencija je, 31.12.2024. godine, zaključila ugovor za lot 1 sa grupom ponuđača u iznosu od 214.240 KM. Rok za izvođenje radova je 105 dana računajući od dana uvođenja izvođača radova u posao, a u skladu s dinamikom izvođenja radova koja je odrađena i utvrđena od strane izvođača radova i sastavni je dio ugovora.
Uvidom u ponudu izabrane grupe ponuđača za lot 1 možemo konstatovati da je, kao dokaz o ispunjavanju uslova u pogledu tehničkih i profesionalnih sposobnosti, koji se odnosi na izvršenje jednog ugovora o izvođenju građevinskih radova (radovi visokogradnje ili niskogradnje) čiji je karakter i kompleksnost isti ili sličan onima koji se odnose na predmetnu nabavku za lot 1 u iznosu od minimalno 200.000 KM, dostavljena potvrda o urednoj realizaciji ugovora o rekonstrukciji raskrsnice pravnog subjekta koji nije član grupe. Također, priložen je ugovor o zajedničkom nastupanju između jednog od članova grupe sa pomenutim pravnim subjektom za izvođenje radova na objektima niskogradnje, visokogradnje i hidrogradnje iz novembra 2024. godine. Nadalje, isti član grupe je dostavio referenc listu s dva izvršena ugovora bez potvrde treće strane i bez predočenja dokaza o učinjenim pokušajima da se takve potvrde osiguraju. Kao dokaz o ispunjavanju tehničke osposobljenosti za izvođenje predmetnih radova u pogledu posjedovanja licenci za izvođenje radova na objektima, priložena je licenca izdata od strane entitetskog ministarstva pomenutom pravnom subjektu koji nije član grupe”, navode revizori.
Oni zatim ističu i da je Agencija trebala zatražiti dodatno pojašnjenje od firme koja je dostavila dokumentaciju druge firme, ali da to nisu uradili.
“Agencija od ponuđača nije tražila da se pismeno pojasne dostavljene reference s obzirom na to da član 48. stav (5) pomenutog Zakona o javnim nabavkama BiH predviđa ovu mogućnost. Također, grupa ponuđača se nije izjasnila da namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane, odnosno nije dostavljena izjava o podugovaranju. Napominjemo da u slučaju podugovaranja, prema tenderskoj dokumentaciji, podugovarač treba dostaviti dokaze o kvalifikovanosti kako bi se izvršila provjera ispunjavanja uslova propisanih članom 44. Zakona o javnim nabavkama. Smatramo da oslanjanje na spisak i potvrdu o izvršenom ugovoru drugog pravnog subjekta, i njegove priložene licence za izvođenje radova na objektima, nije prihvatljivo ako taj drugi pravni subjekt neće učestvovati u realizaciji ugovora”, navodi se u izvještaju.
U izvještaju se još navodi da je sporna i nabavka specijaliziranog terenskog vozila u iznosu od 76.923 KM u smislu toga da su se tehničke specifikacije vozila razlikovale od onih koje su definisane Pravilnikom o službenim vozilima za specijalizovane namjene u Agenciji.
Prilikom nabavke 21 laptopa u iznosu od 70.500 KM, Agencija nije ostavila prostor da ponuđač napiše model ponuđenog laptopa i pripadajuće karakteristike niti je traženo da se dostavi brošura/katalog ponude kojima bi se dokazalo da oni ispunjavaju tražene uslove.
To znači da je izabran najpovoljniji ponuđač, ali da Agencija ne zna šta je konkretno izabrala.
“Na ovaj način nije moguće utvrditi da li ponuđena oprema zadovoljava tražene uslove prilikom evaluacije ponude, već tek nakon što oprema bude isporučena”, navodi se.
(klix.ba)
