Brzi putnički voz Sarajevo- Čapljina-Sarajevo s polaskom u 16:26 sati iz Sarajeva za Čapljinu i lokalni putnički voz Sarajevo-Konjic-Sarajevo s polaskom u 15:49 sati iz Sarajeva za Konjic, od 8. juna će ponovo biti u redovnom saobraćaju Željeznica Federacije BiH.
Sezonski voz na relaciji Sarajevo-Čapljina-Sarajevo, s vezom prema Neumu i Makarskoj, saobraćat će od 15. juna do 31. augusta ove godine. Iz Sarajeva će polaziti svakog jutra u 07:01 sati, a u Čapljinu će stizati u 09:35. Voz će iz Čapljine polaziti svaki dan u 19:25, a u Sarajevo će stizati u 21:59 sati.
Putnike će na željezničkoj stanici Čapljina čekati autobusi kojima se mogu prevesti do Neuma i Makarske. Povratna autobuska veza do Neuma je svakodnevna, dok je autobuska linija prema Makarskoj obezbijeđena samo u odlasku iz Čapljine.
Vozovi koji povezuju Sarajevo i Čapljinu, sa zaustavljanjima u Konjicu i Mostaru, pružit će putnicima vrhunski komfor koji nude Talgo garniture. Rezervacija i karte za sve destinacije, uključujući i veze za Neum i Makarsku, moći će se kupiti na svim prodajnim mjestima ŽFBiH.
Nakon zajedničke inicijative za stavljanje u promet Unske pruge, koju su prije skoro mjesec dana uputili resorni ministri prometa naše zemlje i susjedne Hrvatske Vijeću ministara BiH i Hrvatskoj vladi, na terenu se s nestrpljenjem očekuje formiranje zajedničke radne grupe, te osposobljavenje južnog kraka pruge na dionici Bihać-Knin.
Prije rata, Unskom prugom na godišnjoj razini prevoženo je oko četiri miliona tona robe, te oko milion i 500 hiljada putnika, što samo po sebi dovoljno govori o značaju ove željezničke veze, ne samo za Unsko-sanski kanton, nego i za čitavu regiju.
Kad bi se ovog trenutka stavio u funkciju južni krak te pruge, već u početku bi bilo ostvareno bar 25 posto prijeratnih rezultata, istaknuto je tijekom nedavnog susreta gospodarstvenika i predstavnika hrvatskih luka u Zadru, na koji su bili pozvani i predstavnici Željeznica Federacije BiH.
“Ono što su predstavnici luka Šibenik, Zadar i Split tamo istaknuli da je godišnji promet roba u tim lukama oko 3,8 miliona tona robe, pa ako uzmete samo 10 posto da se usmjeri što je logično da se ide kraćim putem, to je cca 400.000 tona”, pojasnio je Samir Alagić, direktor Područja infrastrukture Željeznica FBiH u Bihaću.
U prvoj fazi, južni bi krak Unske pruge bio osposobljen samo za dizel vuču, a elektrifikacija cijele Unske pruge, dakle i dionice Martin Brod-Knin, i dionice Bosanski Novi – Bihać značila bi u dogledno vrijeme i dolazak talgo vlakova, odnosno jeftinije i udobnije putovanje za sve one koji se iz ovog dijela BiH odluče ići na more, ili u Sarajevo.