Saveznici Sjedinjenih Američkih Država iz Zaljeva, predvođeni Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, pozivaju predsjednika Donalda Trumpa da nastavi vođenje rata protiv Irana, tvrdeći da Teheran nije dovoljno oslabljen jednomjesečnom kampanjom bombardovanja koju predvodi SAD, navode američki, zaljevski i izraelski zvaničnici.
Nakon početnog negodovanja zbog toga što nisu bili blagovremeno obaviješteni o američko-izraelskom napadu i pritužbi da je Washington ignorisao njihova upozorenja da će rat imati razorne posljedice za cijelu regiju, dio regionalnih saveznika sada u Bijeloj kući zagovara stav da trenutna situacija predstavlja historijsku priliku da se jednom zauvijek oslabi ili sruši klerikalna vlast u Teheranu.
Zvaničnici Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Bahreina u privatnim razgovorima poručili su da ne žele da se vojna operacija okonča dok ne dođe do značajnih promjena u iranskom rukovodstvu ili dramatičnog zaokreta u iranskom ponašanju, naveli su sagovornici koji nisu ovlašteni da javno govore i tražili su anonimnost.
Pritisak država Zaljeva dolazi u trenutku kada Trump koleba između tvrdnji da je oslabljenom iranskom rukovodstvu stalo do okončanja sukoba i prijetnji da će dodatno eskalirati rat ako se uskoro ne postigne dogovor.
Istovremeno, američki predsjednik se suočava s teškoćama da kod javnosti kod kuće osigura podršku za rat u kojem je širom Bliskog istoka poginulo više od 3.000 ljudi i koji potresa globalnu ekonomiju. Ipak, Trump sve samouvjerenije tvrdi da ima punu podršku najvažnijih bliskoistočnih saveznika – uključujući i one koji su uoči rata oklijevali oko nove vojne kampanje.
“Saudijska Arabija uzvraća snažno. Katar uzvraća. UAE uzvraća. Kuvajt uzvraća. Bahrein uzvraća”, rekao je Trump novinarima u nedjelju navečer u avionu Air Force One dok se vraćao u Washington iz svog doma na Floridi. “Svi oni uzvraćaju.”
Zemlje Zaljeva na svom tlu ugostile su američke snage i baze s kojih SAD izvodi napade na Iran, ali se nisu priključile ofanzivnim udarima.
Iako su regionalni lideri sada generalno naklonjeni američkim naporima, jedan zaljevski diplomata opisuje određene podjele, pri čemu Saudijska Arabija i UAE prednjače u pozivima da se dodatno poveća vojni pritisak na Teheran.
UAE se u međuvremenu profilisao kao možda najratobornija država Zaljeva i snažno gura Trumpa da naredi kopnenu invaziju, rekao je diplomata. Kuvajt i Bahrein također podržavaju ovu opciju. UAE, koji je pretrpio više od 2.300 iranskih raketnih i dron-napada, postaje sve nestrpljiviji kako rat odmiče, a salve projektila prijete da naruše njegov imidž sigurnog, uređenog i bogatog trgovačkog i turističkog čvorišta Bliskog istoka.
Oman i Katar, koji su istorijski igrali ulogu posrednika između dugo ekonomski izoliranog Irana i Zapada, zalažu se za diplomatsko rješenje.
Diplomata navodi da je Saudijska Arabija argumentirala prema SAD-u da okončanje rata sada neće donijeti “dobar dogovor”, odnosno onaj koji bi garantovao sigurnost arapskim susjedima Irana.
Saudijci poručuju da konačni sporazum o okončanju rata mora neutralisati iranski nuklearni program, uništiti balističke raketne kapacitete, zaustaviti podršku Teherana proxy grupama i osigurati da Islamska Republika u budućnosti više ne može efektivno blokirati Hormuški moreuz, kao što je činila tokom sukoba. Prije rata oko 20 posto svjetske nafte prolazilo je tim morskim putem.
Ostvarenje tih ciljeva zahtijevalo bi nagli zaokret politike teokratije koja vlada Iranom od Islamske revolucije 1979. ili njeno uklanjanje s vlasti.
Visoki zvaničnici UAE u međuvremenu su zaoštrili retoriku prema Iranu.
“Iranski režim koji ispaljuje balističke rakete na domove, koristi globalnu trgovinu kao oružje i podržava proxy snage više nije prihvatljiv element regionalnog pejzaža”, napisala je Noura Al Kaabi, ministrica bez portfelja u Ministarstvu vanjskih poslova UAE, u kolumni objavljenoj u ponedjeljak u državnom, na engleskom jeziku, listu The National.
Ona je dodala da UAE žele garanciju da se to nikada više neće ponoviti.
Bijela kuća odbila je komentarisati za ovaj tekst razgovore sa saveznicima iz Zaljeva. No, državni sekretar Marco Rubio u ponedjeljak je naglasio da su SAD i arapske zaljevske države usklađene kada je riječ o Iranu.
“Oni su vjerski fanatici kojima se nikada ne smije dozvoliti da dođu u posjed nuklearnog oružja, jer imaju apokaliptičnu viziju budućnosti. I svi njihovi susjedi to znaju, usput rečeno, zbog čega su svi njihovi susjedi podržali napore koje provodimo”, rekao je Rubio o Iranu u gostovanju u emisiji ABC-ja “Good Morning America”.
Krunprinc Mohammed bin Salman, de facto vladar kraljevine, rekao je zvaničnicima Bijele kuće da daljnje onesposobljavanje iranskih vojnih kapaciteta i klerikalnog rukovodstva služi dugoročnim interesima regije Zaljeva i šire, kazala je osoba upoznata sa sadržajem razgovora.
Ipak, Saudijci su svjesni da produžavanje sukoba Iranu daje više prostora da izvodi napade na energetsku infrastrukturu kraljevine, srce njezine bogate naftne ekonomije.
Zvaničnik saudijske vlade naglasio je da kraljevina na kraju želi političko rješenje krize, ali da joj je u ovom trenutku prioritet zaštita stanovništva i ključne infrastrukture.
Trump je posljednjih dana nastojao istaći da većina država Zaljeva stoji rame uz rame s njegovom administracijom dok SAD vodi rat, podsjećajući kako su se u jeku krize ujedinile, dok istovremeno kritikuje NATO saveznike što se nisu pridružili SAD-u u borbi.
U petak je uputio riječi hvale Bahreinu, Kuvajtu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima zbog “hrabrosti” koju pokazuju kako se rat razvija.
Predsjednik je, govoreći na skupu u Miamiju koji je sponzorisao saudijski državni investicioni fond, bio posebno pun hvale za saudijskog krunprinca, nazvavši ga “ratnikom” i “fantastičnim čovjekom”.
Trump je također priznao da su zemlje Zaljeva u početku oklijevale oko njegove odluke i odluke izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da pokrenu rat, ali da su se nakon toga svrstale iza te odluke.
“Nisu mislili da će se ovo dogoditi, niko nije”, rekao je Trump, aludirajući na to da je Iran ispalio hiljade odmazdnih raketa i dronova širom Zaljeva. “A onda su se okrenuli protiv njih i postali vrlo snažno ujedinjeni. Bili su s nama, ali nisu bili s nama vrlo jasno. Bili su s nama.”
Trump još nije pozvao države Zaljeva da učestvuju u ofanzivnim operacijama.
Jedan od faktora mogao bi biti procjena administracije da se ne isplati rizikovati dodatne komplikacije u vazdušnom prostoru uključivanjem još više vojski uz Izrael.
Tri američka borbena aviona greškom je oborila kuvajtska PVO u prvim danima sukoba, usred iranskog zračnog napada. Sva šestorica članova posade F-15E Strike Eaglea uspješno su se katapultirala.
Nadalje, šest američkih vojnika poginulo je 12. marta kada se njihov tanker KC-135 srušio u zapadnom Iraku.
Još jedan faktor je i to što samo UAE i Bahrein, od država Zaljeva, imaju formalne diplomatske odnose s Izraelom, što dodatno komplikuje njihovu računicu, ističe Yasmine Farouk, direktorica projekta za Zaljev i Arapsko poluostrvo pri International Crisis Groupu.
Iran je, međutim, upozorio da će napasti ključnu infrastrukturu svojih susjeda, uključujući i postrojenja za desalinizaciju morske vode koja se koristi za piće u regiji, ako Trump ispuni prijetnju da će gađati iranske elektrane ukoliko Teheran do 6. aprila ne otvori Hormuški moreuz.
“Izostanak jasnog cilja, izostanak povjerenja da će Sjedinjene Države zaista ići do kraja i završiti posao … čini neke od njih neodlučnim”, rekla je Farouk. “Ali, ako se dogodi napad s velikim posljedicama ili velikim brojem žrtava u jednoj od tih zemalja, tada bi se za njih moglo opravdati da postanu zaraćena strana.”
(klix.ba)
