– “Uvijek sam imao jako dobar odnos s Vladimirom Putinom, ali nešto se s njim dogodilo,” rekao je američki predsjednik Donald Trump, reagujući na intenzivne ruske napade dronovima i projektilima na Ukrajinu tokom vikenda.
Međutim, čini se da se lider Kremlja nije značajno promijenio – uprkos porukama iz Bijele kuće – već jednostavno nastavlja svoju taktiku iscrpljivanja u ratu protiv Ukrajine, u kojem su zračni napadi postali gotovo svakodnevna pojava.
Pravo pitanje, zapravo, jeste da li se promijenio Trump, odnosno da li se njegov stav prema Putinu počeo mijenjati usljed sve očiglednijeg neuspjeha američkih napora da posreduju u okončanju rata – ne zaboravimo da je Trump često tvrdio da bi on mogao donijeti mir “vrlo brzo.”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron vjeruje da je došlo do zaokreta u Trumpovom razmišljanju. U razgovoru s novinarima u Vijetnamu, Macron je kazao da Trumpova nedavna izjava da je Putin “potpuno LUD” pokazuje da američki predsjednik “sada shvata” da je Putin “lagao” o ratu u Ukrajini. Dodao je kako se nada da će Trumpove riječi “preći u djela.”
No dosadašnje iskustvo sugerira drugačije.
Ovo je šesti put u ovom mandatu da Trump, iako stalno naglašava svoje bliske odnose s Putinom, javno izražava nestrpljenje ili čak otvoreno nezadovoljstvo ponašanjem šefa Kremlja.
Još u martu, Trump je izjavio da je bio “bijesan” na Putina jer nije pristao na tromjesečno primirje. U aprilu je, nakon ruskog raketnog napada na Kijev u kojem je poginulo više civila, Trump poručio: “Vladimire, PRESTANI!”
Kasnije je komentirao: – “Možda on zapravo i ne želi zaustaviti rat, već me samo zavlači.”
Trumpove kritike obično prate izrazi ličnog razočaranja i neodređene prijetnje, poput dodatnih carina na rusku naftu ili novih sankcija, bez konkretizacije.
Nakon posljednje izjave o Putinu, ponovo je upitan hoće li pooštriti sankcije protiv Rusije. Trump je kratko odgovorio: “Apsolutno.”
Međutim, do sada nema konkretnih dokaza da je Trump spreman iskoristiti svoj ekonomski utjecaj kako bi natjerao Kremlj da promijeni kurs.
Za razliku od toga, u američkom Senatu je predstavljen dvostranački zakon koji bi Rusiji dodatno otežao finansiranje rata. Prijedlog, koji podržava 81 senator, uključuje ne samo nove direktne sankcije Rusiji, već i tzv. sekundarne sankcije – poput 500% carine na zemlje koje kupuju rusku energiju.
Ove mjere bi mogle teško pogoditi već oslabljenu rusku ekonomiju koja zavisi od izvoza nafte, ali bi istovremeno negativno uticale na Kinu, Indiju i Evropsku uniju – sve velike kupce ruske energije – zbog čega su politički vrlo osjetljive.
Postoji mogućnost da bi Trump mogao podržati ovaj zakon ili neku njegovu blažu verziju. No to bi predstavljalo potpuni zaokret, s obzirom na njegovu dosadašnju nevoljkost da se ozbiljno suprotstavi Moskvi.
Mnogo je vjerovatnije da će novo pogoršanje nasilja u Ukrajini dodatno učvrstiti Trumpovo uvjerenje da nema načina da uskoro sjedne zaraćene strane za pregovarački sto.
I, usprkos svom gnjevu i prijetnjama, moguće je da će Trump — jednostavno — odlučiti da digne ruke.
(raport.ba)
