Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odgovorilo je da neće pokretati istragu protiv Milorada Dodika povodom krivične prijave bivšeg predsjednika Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Jasmina Duvnjaka, a sve zbog psovanja genocida.
Ranije su brojni akteri sastanka tadašnje vladajuće koalicije (Trojka, SNSD, HDZ) u Konjicu kazali da je Dodik na tom sastanku u ljeto 2023. godine opsovao genocid, a nekoliko mjeseci kasnije Duvnjak je predao krivičnu prijavu.
Ipak, iz Tužilaštva BiH kažu da neće pokrenuti istragu iz razloga što iz prijave i pratećih spisa očigledno proizilazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo.
Kako kažu, uz prijavu Duvnjak je dostavio i medijske natpise u kojima između ostalih Zukan Helez i Milorad Dodik govore o tome da je opsovan genocid.
Također kažu da su pripadnici SIPA-e uzeli i izjavu od Zukana Heleza.
“Postupajući po Zahtjevu za prikupljanje dokaza Tužilaštva BiH od 22.01.2025. godine Državna agencija za istrage i zaštitu je dostavila Zapisnik o saslušanju svjedoka Zukan Heleza od 19.02.2025. godine u kojem je navedeno da je dana 30.06.2023. godine kao član delegacije SDP-a BiH prisustvovao međustranačkom sastanku koalicije na državnom nivou koju sačinjavaju predstavnici Trojke SNSD-a i HDZ-a BiH, da je tom prilikom bio prisutan i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kao član ili vođa delegacije SNSD-a, da je u toku sastanka nakon što je riječ uzeo Kemal Ademović koji se osvrnuo na riječi koje je Milorad Dodik rekao u svom prethodnom izlaganju, iznoseći činjenice da je BiH i njeni građani u proteklom periodu preživjela razne zločine i genocid te da nema potrebe za onim što je Milorad Dodik rekao u svom prethodnom izlaganju tj. da se jedan dio BiH čiji je Dodik predsjednik želi otcijepiti, na koje riječi je kako je navedeno u izjavi reagovao Milorad Dodik pojačanim tonom, agresivno, psujući genocid”, dodaje se.
Također, Državna agencija za istrage i zaštitu je dostavila informaciju SDP-a od 12.02.2025. godine da nije sačinjen transkript tog sastanka.
Navodi se i da je SIPA razgovarala sa Dženanom Korićem, odgovornom osobom u hotelu Garden City Konjic koji je rekao da sastanak nije sniman, niti su predstavnici hotela bili zaduženi za odvijanje sastanka, tako da hotel Garden City nema transkript sa tog sastanka, niti im je poznato šta se dešavalo na tom sastanku.
“Uvažavajući navode krivične prijave, i izvršenim provjerama iste tokom koje je saslušan i podnosilac prijave, te uvidom u druge materijalne dokaze, Tužilaštvo BiH je ocijenilo da u konkretnom slučaju ne postoji osnov sumnje za obilježja bića krivičnog djela Izazivanje nacionalne rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”, naveli su.
Dalje navode razloge zašto ne postoje elementi ovog krivičnog djela pa citiraju kako ono glasi:
“Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.
U konkretnom slučaju, dodaju, analizirajući cjelokupno stanje stvari i okolnosti proizilazi da nema dokaza o načinu na koji bi prijavljeni svojom izjavom mogao potaknuti na nasilje, prevashodno ističući da krivično djelo propisano članom 145a KZ BIH podrazumijeva da se prije svega štite ustavni poredak, državu, unutrašnje harmonično djelovanje, funkcionisanje, tolerancija između konstitutivnih naroda i drugih koji tu žive a putem zaštite prava na dostojanstvo i putem zaštite ugleda i prava s obzirom na njihov identitet.
“Potrebno je da je konkretna radnja objektivno pogodna da izazove na nasilje i mržnju. Iako se radi o centralnoj političkoj figuri, koja istupa na takvom mjestu i obraća se u okviru svog političkog govora širokim narodnim masama kao i političkim istomišljenicima, koja u okviru svog javnog istupanja za koje ne sumnjamo da je itekako javno propraćeno, upravo zbog svoje pozicije u političkom djelovanju kada vrlo često spominje i pravosnažne presude Haškog tribunala”, dodaju.
Kako kažu, imajući u vidu činjenični opis radnje kod ovog krivičnog djela, on bi morao sadržavati činjenice i okolnosti koje se odnose na umišljajno postupanje prijavljene osobe i koje bi sadržavale svijest prijavljenog da upućivanjem uvredljivih riječi izaziva ili može izazivati nacionalnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima.
“U konkretnom slučaju, a na osnovu raspoloživih dokaza u predmetu nije utvrđena ovakva namjera odnosno umišljaj. Naime, tokom zatvorenog međustrančkog sastanka koalicije na državnom nivou u hotelu Garden City Konjic, došlo je do verbalnog sukoba između učesnika istog, kojom prilikom je prijavljeni uzvratio uvredljivim riječima te između ostalog izrekao sporne riječi koje su predmet prijave”, naveli su.
Također, napominju, da je predmetni sastanak bio zatvorenog tipa, da nije sniman, odnosno ne postoji transkript sastanka, te s tim u vezi nije bilo moguće pribaviti dokaze koji bi potkrijepili osnov sumnje, a u svijetlu pribavljenih dokaza kao što su izjave saslušanih svjedoka, kao i uzimajući u obzir činjenicu da su mediji dalje djelili navode ministra odbane BiH Zukana Heleza.
“Radnja izvršenja posmatra se kroz posljedice, odnosno potrebno je da su preduzete radnje kojima se stvara ili produbljuje mržnja, odnosno posljedica preduzetih radnji treba da je takva da kod javnosti stvori osjećaj potrebe za reagovanjem na izgovorene izjave, tačnije za preduzimenjem nekih društveno nedozvoljenih radnji a što se u konkretnom slučaju nakon spornog događaja nije ni desilo jer nema dokaza da je krivično djelo izvršeno na način kojim se široke narodne mase podstiču na nasilje”, dodaju.
U konkretnom slučaju, nastavljaju, analizirajući cjelokupno stanje stvari i okolnosti proizilazi da nema dokaza o načinu na koji bi prijavljeni svojom izjavom mogao potaknuti na nasilje.
“Potrebno je da je konkretna radnja objektivno pogodna da izazove na nasilje i mržnju”, naveli su.
(klix.ba)
