Nakon gotovo 15 godina priča o gradnji regionalne deponije za odlaganje otpada u USK i potrošenog vremena u traženju lokacije došlo je do pokretanja stečajnog postupka u Javnom preduzeću „Reg-dep“.
Naime, kako ništa nije urađeno, osim što je potrošeno 2,5 miliona maraka kreditnih sredstava, Skupština ovog društva donijela je odluku o pokretanju procedure stečaja.
Osigurati sredstva
Sedin Šišić, predsjednik Skupštine, kaže da su osnovni razlozi što nije pronađena lokacija za gradnju moderne deponije, kako je to bilo predviđeno, zatim činjenica da su ovdašnje općine kao vlasnici prestale izdvajati sredstva.
– Naime, prvo je Kanton bio vlasnik, a potom je promijenjena vlasnička struktura i onda su općine preuzele vlasništvo i tada je došlo do zastoja u osiguravanju sredstava. A zašto, nije mi poznato – kaže Šišić.
Općinski sud u Bihaću imenovao je privremenog stečajnog upravnika koji bi trebao do polovine septembra utvrditi opravdanost pokretanja stečajnog postupka, a nakon čega će sud donijeti i konačnu odluku.
Situacija je krenula u ovom pravcu kada je bila izabrana lokacija na Karanovcu u bihaćkoj mjesnoj zajednici Ripač. Tamošnje stanovništvo se usprotivilo gradnji, kao što je ranije urađeno na prostoru Bosanske Krupe i Bosanskog Petrovca, tako da je Federalno ministarstvo uskratilo izdavanje okolišne dozvole, zbog čega je Skupština USK poništila odluku o gradnji deponije na tom lokalitetu.
Realne mogućnosti
Jasmin Burnić, ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša, ističe da su ipak neke odluke ranije oko gradnje i formiranja preduzeća donesene mimo odluke Skupštine USK, odnosno mimo realnih mogućnosti.
Ipak, u tom vremenu na ime ovog projekta podignuto je 2,5 miliona maraka kreditnih sredstava od Svjetske banke koje su utrošene za plaće uposlenika i druge svrhe, a koje danas mora vraćati Kanton i Federacija.
Socijalni moment
Šišić ističe da je projekt deponije bio predimenzioniran i nije se mogao završiti. Naime, ne bi upotpunila socijalni moment, s obzirom na to da bi izgradnja i koncept upravljanja otpadom opteretio korisnike, građane, koji ne bi mogli podnijeti tako visoke troškove.
