USK: Za 10 dana zaradili 1.300 KM od kestena

oslobođenje
Sezona kestena prolazi, još samo nekoliko dana traje otkup, a oni koji su do sada uspjeli da naberu i prodaju kesten, mogli su dobro zaraditi. Otkupna cijena ove godine bila je od 1,30 do 1,60, a negdje čak i do 2,20 KM. Kako nam je kazao Arif Rošić, iz zadruge Agrodar, jedan bračni par je ove godine desetak dana donosio kesten, i to 70 do 90 kilograma dnevno, što znači da su dnevno zarađivali i do 130 KM. Za deset dana je to 1.300 KM, što nije mali iznos i svakako je poticaj svima da se bave ovim poslom.

Izvoz

– U usporedbi sa 2015, koja je bila rekordna, ove godine sam uspio samo 10 posto te količine otkupiti. Dakle, 90 posto je manji urod kestena, a do sada smo otkupili tek desetak tona po cijeni od 1,30 do 1,60 KM. Ove godine je on najviše rodio na području zapadne Bosne, tu su najveće površine, od pet do sedam hektara zemljišta, a ima ga još i u okolini Bratunca i Konjica, kazao je Rošić, te dodao kako građani kesten sakupljaju uglavnom u vlastitim ili u državnim šumama jer ono nije zabranjeno, pa to mogu raditi bukvalno svi.

Otkupljeni kesten zadruga Agrodar uglavnom izvozi, a tek mali dio se prerađuje u općini Bužim gdje ima jedna firma za preradu kestena. Izvoze u Italiju, Francusku, Mađarsku i druge zemlje.

– Što se tiče domaćeg tržišta, dolaze nam i ljudi koji imaju pržionice kestena i oni se snabdijevaju direktno od otkupljivača, istakao je Rošić.

Amir Makić, direktor Vrganj prometa iz Bužima, kazao je kako je kesten ove godine dosta ogolio, napale su ga štetočine, što je donijelo znatne štete, zbog čega i jeste smanjen prinos u posljednje dvije godine.

– U takvoj situaciji, kada je s jedne strane napadnut od štetočine, s druge strane kad se kesten ne iskorištava onako kako bi trebao, prinosi su podbacili. Dakle, generalno se može reći da je prinos dosta manji, ali je kvalitet kestena u odnosu na prethodnu godinu bolji. Mi smo kupili oko 300 tona kestena, preradili ga, oljuštili, zamrznuli, a u narednom periodu očekujemo da ga ponudimo tržištu. Otkupna cijena je bila 2,20 KM, kazao nam je Makić.

Nakon što otkupe određene količine kestena, rade kalibražu, gdje se kesten kalibrira po veličini, a onda se u drugoj fazi ljušte ljuska i podljuska, kasnije se zamrzava, sortira, pakuje i kao takav se onda plasira na tržište.

Neuređeno tržište

Za razliku od kestena, godina je za gljive bila prilično dobra, a posebno je dobar urod imao vrganj, koji je i najpoznatija i najtraženija gljiva u našoj zemlji.

– Na području Unsko-sanskog kantona bilo je prilično mnogo gljive ove godine. Kada kažem gljive, mislim na vrganj, kojeg smo otkupili oko 70 tona, te ćemo ga u narednih nekoliko mjeseci ponuditi kupcima. Cijena varira iz godine u godinu, u proljeće bude jedna cijena, a u jesen druga. Ove godine je cijena išla od 8 do 12 KM. Kad otkupimo određene količine, radimo klasiranje i sortiranje, a onda se vrši djelimična dorada, gljiva se reže, prethodno se odstrani zemlja i takav se jedan dio zamrzava, a jedan dio, one kvalitetnije i bolje gljive se odmah plasiraju na tržište svježe, istakao je Makić, te dodao kako ne rade ništa za domaće tržište, već samo za inostranstvo. Prisutni su u Turskoj, Švicarskoj, Njemačkoj i drugim zemljama.

Dnevno je, prema procjenama direktora kompanije Frutti-Funghi iz Visokog Edina Zukana, otkupljivano i do 50 tona gljiva, a u Krajini je otkupna cijena bila oko 5 KM za prvu klasu vrganja. Gljive su donosili svi koji su do njih mogli doći i ubrati ih, a kako je kazao Zukan, jedan čovjek je dnevno mogao zaraditi od 100 do 120 KM prodajući gljive.

Iz svega ovoga zaključujemo da je za one koji to znaju, mogu, imaju vremena i želje, veoma unosan posao i branje gljiva i kestena, kada im je sezona, te da se od toga može dosta zaraditi. Međutim, ono na šta je ukazao Makić jeste loš odnos vlasti prema zadrugama koje se bave otkupom.

– U ovoj branši nema uređenog tržišta, svako može otkupljivati, inspekcije ne rade svoj posao i tu se stvara nelegalna konkurencija i trgovina. Zbog toga mi imamo velike probleme, kako zbog nelojalne konkurencije, tako i zbog neregistrovanih firmi i radnika, zaključio je Makić.



0

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...