Dokument pod nazivom „Inicijativa o proglašenju APZB i uključivanje u Uniju republika BiH» je aktiviran od strane Fikreta Abdića po povratku iz Ženeve 03. septembra 1993. godine. On se 9. septembra u emisiji lokalne televizije „Vrijeme istine“ prvi put oglasio da su u toku pripreme za stvaranje tzv. Autonomne Pokrajine „Zapadna Bosna“.
On je aktivirao sve saradnike i službe na tajnom prikupljanju potpisa građana za tu inicijativu. Planski je pozivao u svoj kabinet u dispanzeru viđenije i istaknutije ljude iz Okruga, političare, privrednike, privatne poduzetnike, predstavnike tadašnjih organa vlasti, ljude iz svih sfera društvenog života. Nakon što je Abdić na jednom sastanku upozoren na posljedice ukoliko nastavi sa promoviranjem incijative za formiranje tzv. AP „ZB“, predstavnik SDP Bihaća mu je kazao da se ne treba bojati sukoba, da 5. korpus nije ništa strašno, da to nije aždaha, da će se on sam u Bihaću potruditi, i u tome uspjeti, da ga prepolovi. Abdić je odgovorio da je, ako je to moguće, dobro, ali da se plaši da to nije lahko uraditi. Obraćajući se ovom esdepeovcu iz Bihaća kazao je: «Pa ako ga ti uspješ prepoloviti, lakše će nam se biti obračunati sa onom drugom polovicom».
Na ovakva politička ponašanja u zoni odgovornosti 5. korpusa uslijedio je jasan i nedvosmislen odgovor Komande 5. korpusa. U okviru saopćenja za javnost 9. septembra 1993. godine Komande 5. korpusa se kaže da su borci i starješine svijesni svoje uloge i odgovornosti u odbrani države BiH i Bihaćkog okruga, da ne mogu prihvatiti da im se imputira da su «huškači rata», da remete odnose u Okrugu i da zagovaraju produžetak rata po svaku cijenu i posebno naglašava slijedeće: „Na svaku nedobronamjernu primjedbu, optužbe, neistine ili laži, znaćemo kao i uvijek do sada pravovremno reagovati u ime naših boraca i starješina, koji stoje na braniku države BiH“.
Zbog navedene situacije 11. septembra 1993. godine u Komandi 5. korpusa održan je proširen sastanak kojem je prisustvovao i tadašnji predsjednik Skupštine Okruga Bihać, Ejub Topić. Na sastanku je zaključeno da inicijativa za formiranje tzv. AP „ZB“ mora proći verifikaciju nadležnih institucija sistema, da se sve radnje i aktivnosti obustavljaju u vezi sa njenim provđenjem do zauzimanja navedenih stavova, s obzirom da može doći do narušavanja političke i vojne situacije na području Okruga.
Razmatrajući inicijativu za formiranje tzv. AP „ZB“, uključene u sastav R BiH i Unije R BiH, Skupština Okruga Bihać je na trećoj vanrednoj sjednici, održanoj 12. 09. 1993. godine usvojila zaključke kojima se inicijativa smatra demokratskim doprinosom u pokušaju iznalaženja mirnog rješenja bosanskohercegovačke krize kao i statusa Okruga Bihać u sklopu tog rješenja i obavezuje Izvršni odbor okruga Bihać i izvršni odbori opština Bihać, Bosanska Krupa, Cazin i Velika Kladuša da organiziraju lično izjašnjavanje građana o inicijatiivi, formiranjem koordinacionih odbora od nivoa Okruga do mjesne zajednice.
Reagirajući na navedene zaključke Skupštine Okruga Bihać, Izvršni odbor SDA Bihać je 14. septembra 1993. godine uputio Radio-televiziji Bihać zahtjev da se SDA Bihać omogući da samostalno ili u dijalogu sa ostalim političkim partijama iznese političke poglede povodom tzv. «Inicijative o autonomiji». Ne čekajući odgovor Radio-televizije Bihać, Izvršni odbor SDA Bihać je na sjednici održanoj 15. septembra 1993. godine donio zaključke kojima se izjasnio o tzv. «inicijativi o autonomiji». U preambuli zaključaka se kaže kako se u vrijeme dok se bije krvava bitka na bojnom polju širom države Bosne i Hercegovine i vode žive aktivnosti na diplomatskom planu za njen opstanak, na području Okruga Bihać pokreće inicijativa za formiranje ap „ZB“, uključene u sastav R BiH.
Zbog toga što smatra da je ovo protivustavan čin, Izvršni odbor SDA Bihać najenergičnije osuđuje pokretanje ove inicijative koja politički dijeli muslimanski narod u vrijeme kada mora biti najedinstveniji, i zahtjeva od nadležnih organa da preduzmu sve zakonske i druge mjere protiv pokretača ove inicijative, njihovih promotora i medijatora. U zakljućcima se dalje kaže da se čalnovima SDA kojima je povjereno vršenje javnih funkcija a našli su se na strani onih koji javno promoviraju ideju o autonomiji, ukazuje nepovjerenje i traži njihova ostavka i navodi da su to Fikret Abdić, Nenad Ibrahimpašić i Ejub Topić. Na kraju navedenih zaključaka daje se bezrezervna podrška 5. korpusu Armije R BiH i stavovima koje je Komanda 5. korpusa javno saopćila povodom inicijative o autonomiji.
S obzirom da su uslijedile reakcije i drugih organa i organizacija u saopštenju za javnost 15. septembra 1993. godine predsjednik Predsjedništva Okruga Bihać Ejub Topić navodi da će zbog toga što su zaključci Skupštine okruga vezani za inicijativu krivo protumačeni u sredstvima informisanja i da su naišli na nerazumijevanje djela građana, te imajući u vidu da su skupštine općina Cazin i Velika Kladuša negativno reagirale, kao i neke političke stranke i udruženja građana, na sjednici Predsjedništva okruga zahtjevati da se obustavi svaka realizacija navedene inicijative. Nakon održane sjednice Predsjedništva Okruga Bihać 16. septembra 1993. godine u saopštenju za javnost se navodi da je Predsjedništvo Okruga Bihać na navedenoj sjednici donijelo odluku o obustavi izjašnjavanja građana o inicijativi za formiranje tzv. AP „ZB“ i odluku kojom se stavljaju van snage zaključci Skupštine Okruga Bihać od 12. septembra 1993. godine.
Nakon što je Fikret Abdić kao gost na televiziji Zagreb 16/17. septembra 1993. godine izrekao niz uvreda na račun Komande 5. korpusa nazvavši ih «bolesniicma koje treba liječiti ili krivično goniti», odmah su uslijedile reakcije Komade 5. korpusa i Izvršnog odbora SDA Bihaća, koja je u svom Proglasu upozorila Abdića da za ono što čini nema mandat, da se taj čin kosi sa Ustavom BIH i zakletvom koju je dao prilikom inauguracije u Predsjedništvo BiH. Dalje u Proglasu SDA Bihaća je pozvala građane da ne slijede Abdićev put i da stanu uz Armiju R BiH. Samo nedelju dana kasnije, povodom obraćanja javnosti Fikreta Abdića putem Radio Velkatona i Radio Bihaća, saopćenjem za javnost oglasio se Izvršni odbor SDA Bihać. U saopćenju je skrenuta pažnja građanima na pokušaje Fikreta Abdića, poslije totalnog kraha tzv. «inicijative» da destabilizuje stanje na okrugu izazivanjem incidenata u kojima bi se inicijatori «inicijative» proglasili žrtvama navodno nedemokratskog režima oličenim u svima onim koji tu inicijativu ne podržavaju.
Pored svih upozorenja Izvršnog odbora SDA Bihaća da ideja Fikreta Abdića o konstituisanju bihaćkog prostora kao autonomne oblasti, nije produkt autentičnih političkih potreba Bošnjaka Okruga Bihać, nego da je, dolazeći u vrijeme Tuđmanove i Miloševićeve politike da hrvatski, odnosno srpski narod živi u jednoj državi, ona ishodište njihovih političkih potreba, apela, javnih upozorenja i odbijanja «inicijative» od skupština općina Velika Kladuša i Cazin, Ratnih predsjedništva Bihaća i Bosanske Krupe, te Okružne skupštine 28. septembra 1993. godine Fikret Abdić je u Velikoj Kladuši proglasio tzv. Autonomnu pokrajinu «Zapadna Bosna».
Istog dana je Izvršni odbor SDA Bihać građanima općine Bihać uputio Proglas(u prilogu) u kome je navedeno da je proglašenje tzv. «Autonomije» isključivo u funkciji borbe za vlast i veličanja kulta ličnosti Fikreta Abdića a protiv 5. korpusa Armije R BIH. U Proglasu je Izvršni odbor SDA Bihaća pozvao svoje članove, simpatizere i građane Bihaća da se pridruže u odbrani zajedničke domovine, koja je nakon agresije izvana, sada napadnuta iznutra. Sutradan 29. septembra 1993. godine Skupština R BiH je donijela odluku kojom je Fikret Abdić opozvan sa dužnosti ćlana Predsjedništva R BiH.
