Zastupnica u Skupštini Unsko-sanskog kantona Fatka Kulenović javno je reagirala putem društvenih mreža nakon što su se, kako navodi, pojavile lažne informacije i uvredljivi komentari o njoj na pojedinim Facebook grupama i profilima.
– „Javlja mi se jako puno ljudi i šalju neke linkove i pitaju je li istina šta se piše. Samo to što me pitaju je li ISTINA me vrijeđaju. Mislila sam da su vremena lažnih stranica, lažnih profila i prljavih i bolesnih laži iza nas, iza mene. Samo ću reći fuj i fuj – bolesnici bolesni. Sve što pišete je laž i nećete me pokolebati da časno i pošteno radim svoj posao na fakultetu i da časno i odgovorno obavljam svoj politički angažman u Skupštini. Za mene je moja porodica svetinja i centar svijeta. Otkucajte, bolesnici! Psi laju, karavane prolaze,“ poručila je Kulenović.
Njena objava ponovo je otvorila pitanje govora mržnje, lažnih profila i širenja neprovjerenih informacija putem društvenih mreža, problema koji već duže vrijeme zabrinjava građane Unsko-sanskog kantona.
Iz Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona podsjećaju da već godinama rade na izmjenama i dopunama Zakona o informisanju USK, s ciljem da se suzbiju ovakve i slične pojave u online prostoru. Ipak, postavlja se pitanje da li je to zaista pravi put prema rješenju problema – jer, kako upozoravaju stručnjaci, Zakon se teško može primijeniti na NN osobe koje se kriju iza lažnih profila i neverifikovanih stranica, a u praksi gotovo nikada ne budu sankcionisane.
O ovome se raspravljalo i prije godinu dana u debatnoj emisiji RTV USK, u kojoj su učestvovali Emrah Rizvić, IT stručnjak, Adnan Beganović, portparol MUP-a USK, i Albijana Trnavci, predsjednica Radne grupe za izradu Zakona o informisanju USK-a. U emisiji je sudjelovao i Izet Sadiković, vlasnik portala Biscani.net, koji je tom prilikom posebno ukazao na dubinu i složenost problema.
– „Možemo donijeti još pet savršenih zakona, ali oni neće imati nikakvu stvarnu težinu ako se ne mogu primijeniti na one koji svakodnevno šire laži i klevete iza lažnih imena i profila. Problem nije u nedostatku propisa, već u nemogućnosti da se identifikuje počinilac. Kada neko objavi neistine i napade, ta objava ostaje javno dostupna danima, sedmicama, pa i mjesecima – i sve to vrijeme nanosi štetu osobi o kojoj se piše,“ poručio je Sadiković.
On je tada istakao i da se ovaj problem ne odnosi samo na političare i javne ličnosti, već da su česte žrtve i građani, uključujući djecu i mlade, koji trpe posljedice vršnjačkog nasilja putem interneta.
– „Zabrinjavajuće je koliko lako danas bilo ko može napraviti lažnu stranicu i plasirati bilo kakvu neistinu. Posebno je opasno kada to pogađa djecu i mlade, jer u nekim slučajevima ismijavanja i digitalnog nasilja završavaju tragično. Nažalost, bili smo svjedoci takvih slučajeva i u našoj zemlji,“ upozorio je Sadiković.
Sve češći primjeri uvrede, klevete i digitalnog nasilja pokazuju da društvo i institucije još uvijek nisu pronašle efikasan način da zaštite građane od štete koju anonimni profili i lažne stranice svakodnevno nanose – bilo kroz širenje dezinformacija, narušavanje ugleda ili poticanje govora mržnje.
