Na današnji dan, 8. augusta 1925. godine, u Bosanskom Šamcu rođen je Alija Izetbegović, prvi predsjednik međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i jedna od najznačajnijih političkih ličnosti u modernoj historiji države. Povodom 101. godišnjice njegovog rođenja, brojni građani, političke organizacije i institucije prisjećaju se njegovog života, političkog djelovanja i uloge u najtežim trenucima za Bosnu i Hercegovinu.
Kako podsjeća Avaz, porodica Izetbegović preselila se u Sarajevo kada je Aliji bilo svega dvije godine. Tokom Drugog svjetskog rata bio je aktivan u humanitarnom radu kroz pokret „Mladi muslimani“, gdje je počeo oblikovati svoja politička i društvena uvjerenja. Nakon rata komunističke vlasti su pokret smatrale prijetnjom, zbog čega je Izetbegović 1946. godine prvi put osuđen na zatvorsku kaznu.
Tuga u Bihaću: Na ahiret preselila Lejla Muhić, omiljena Bišćanka o kojoj su svi imali samo riječi hvale
2
Bišćanka Elhana osvojila društvene mreže: Njene snimke dijele Toni Cetinski, Marija Šerifović i brojni mediji
3
Ubistvo u Cazinu: Policija uhapsila osumnjičenog
Posebnu pažnju javnosti izazvala je njegova „Islamska deklaracija“, objavljena tokom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Prema pisanju Avaza, upravo je ovo djelo bilo jedan od razloga zbog kojih je 1983. godine bio među optuženima u poznatom „Sarajevskom procesu“, kada je osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu zajedno s grupom muslimanskih intelektualaca. Nakon žalbenih postupaka kazna je smanjena, a na slobodu je izašao 25. novembra 1988. godine.
Dvije godine kasnije, u maju 1990. godine, zajedno sa saradnicima osnovao je Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na prvim višestranačkim izborima ostvarila pobjedu. Izetbegović je tada izabran za predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.
Njegova politička uloga posebno je obilježena periodom agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine. Kao predsjednik države i vrhovni komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine učestvovao je u brojnim međunarodnim pregovorima, zagovarajući očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje. Nakon postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine izgovorio je rečenicu koja se i danas često citira:
„Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jeste, u svijetu kakav jeste, bolji mir se nije mogao postići.“
Izetbegović se 2000. godine povukao iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ali je nastavio politički djelovati kroz SDA i raditi na svojim knjigama i memoarima. U knjizi „Sjećanja“ ostavio je i jednu od svojih najpoznatijih životnih poruka:
„Kada bi mi bilo ponuđeno da još jednom živim, odbio bih. Ali, ako bih se morao ponovo roditi, izabrao bih svoj život.“
Alija Izetbegović preminuo je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu, a prema vlastitoj želji ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači. Dvadeset tri godine nakon njegove smrti, njegovo političko naslijeđe i dalje ostaje predmet brojnih analiza, rasprava i sjećanja u Bosni i Hercegovini i regionu.
