Bosna i Hercegovina ostat će bez 10 posto sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan, odlučila je Evropska komisija nakon što bh. vlasti nisu dostavile konačnu verziju Reformske agende u predviđenom roku. Time će iznos namijenjen BiH u okviru Regionalnog garantnog fonda (RGF) biti smanjen sa planiranih 1,085 milijardi eura na 976,6 miliona eura.
Ova odluka saopćena je u pismu koje je 17. jula 2025. godine članica Evropske komisije za proširenje, Marta Kos, uputila predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto. Kos podsjeća da je Evropska komisija već 18. juna upozorila bh. vlasti da je nužno usvojiti i dostaviti Reformsku agendu najkasnije do samita lidera Zapadnog Balkana održanog 1. jula u Skoplju.
– Iako pozdravljam to što se razgovori u Bosni i Hercegovini nastavljaju, moram konstatirati da Komisija do danas nije zaprimila finaliziranu i usaglašenu Reformsku agendu iz Bosne i Hercegovine. Zbog toga, sa žaljenjem vas obavještavam da Komisija ne može zadržati iznos koji je prvobitno bio predviđen za Bosnu i Hercegovinu, navodi Kos u pismu.
Evropska komisija naglašava da je, prema važećim pravilima, primorana da krene s postepenim umanjenjem sredstava zbog nepoštivanja dogovorenih rokova. Ističu da je to urađeno i u slučaju drugih korisnika fondova kada nije bilo ispunjeno ono što je ranije dogovoreno.
– Moramo osigurati homogenu, urednu i kredibilnu provedbu budžeta vezanog za ovaj instrument u vrlo ograničenom vremenskom okviru, poručuje Kos.
Komisija je najavila i dodatno smanjenje sredstava za još 10 posto ukoliko BiH ne dostavi konačnu Reformsku agendu do 30. septembra 2025. godine.
Glavni problem – politička neslaganja
Iako je više puta najavljivano brzo usvajanje Reformske agende, finalni dokument još uvijek nije dostavljen zbog dubokih političkih neslaganja unutar vladajuće koalicije. Najveće prepreke su:
SNSD odbija podržati reforme koje podrazumijevaju jačanje državnih institucija.
HDZ BiH sve uslovljava izmjenama Izbornog zakona.
Trojka pokušava balansirati između reformskih zahtjeva EU i očuvanja koalicije.
Najveći izazov ostaje oblast vladavine prava, jer reformski zahtjevi uključuju promjene koje bi ograničile politički utjecaj na pravosuđe, što je posebno osjetljivo pitanje za vladajuće strukture.
Evropska komisija insistira da svi korisnici Regionalnog garantnog fonda moraju imati jednak tretman i provoditi reforme prema dogovorenim rokovima. Ukoliko BiH i dalje bude kasnila, dodatno umanjenje sredstava postat će izvjesno.
