“Ako se ima u vidu da je i unutar BiH pozicija Schmidta, iz različitih razloga, predmet kritika većine političkih partija onda je bilo i za očekivati da EU koja se i sama suočava sa potrebom sređivanja svojih unutrašnjih odnosa mora u BiH imati Visokog predstavnika iza kojeg će, dogovorom, stati i SAD i EU”, ističe Lazović.
Christian Schmidt napušta funkciju visokog predstavnika, ali iz BiH ne odlazi do imenovanja nasljednika.
U saopćenju OHR-a navedeno je da je Schmidt očekivao da će se kraj njegovog mandata poklopiti s uspješnom realizacijom programa „5+2“ i zatvaranjem OHR-a, ali da Bosna i Hercegovina još uvijek nije provela ključne reforme, zbog čega rad ove institucije ostaje od suštinske važnosti.
Pozvao je građane i političke lidere iz oba entiteta i sa svih nivoa vlasti da dodatno intenziviraju svoje napore i zajedno s njegovim nasljednikom rade na provedbi reformi i ostvarivanju ključnog napretka na putu ka euroatlantskim integracijama, naveli su iz OHR-a.
Miro Lazović, nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine i član Demokratske fronte (DF) u izjavi za “Slobodnu Bosnu” govoreći o ostavci Christiana Schmidta kaže da se u međunarodnim krugovima dugo razgovaralo o tome.
“Nedavno, boraveći u Švedskoj, saznao sam informaciju da Christian Schmidt ubrzo napušta poziciju Visokog predstavnika u BiH. Zamjenica Direktora u Vladi Švedske, zadužena za Zapadni Balkan, Susan Beer, se interesovala da li bi kandidat iz Velike Britanije odgovarao BiH. Dakle, o odlasku Schmidta se u međunarodnim krugovima već dugo razgovara, a ta vijest je i zvanično plasirana našoj javnosti”, ističe Lazović.
Politička preslagivanja na međunarodnoj sceni dotiču i Zapadni Balkan
Njemački list Süddeutsche Zeitung, tako piše da Schmidtov odlazak dolazi u trenutku pojačanih američkih pritisaka i sve izraženijih ekonomskih interesa Washingtona u BiH, posebno u vezi s energetskim projektima. List navodi da se u diplomatskim krugovima u Sarajevu čuje kako je američka administracija posljednjih sedmica vršila snažan pritisak na Schmidta.
Lazović kaže da stvarne razloge njegove ostavke, u ovom trenutku, ne znamo.
“Ali, sa sigurnošću se može reći da ukupna politička preslagivanja na međunarodnoj sceni dotiču i Zapadni Balkan, pa time i BiH. Ako se ima u vidu da je i unutar BiH pozicija Schmidta, iz različitih razloga, predmet kritika većine političkih partija onda je bilo i za očekivati da EU koja se i sama suočava sa potrebom sređivanja svojih unutrašnjih odnosa mora u BiH imati Visokog predstavnika iza kojeg će, dogovorom, stati i SAD i EU”, ističe Lazović.
Schmidt je obavljao funkciju međunarodnog visokog predstavnika od 2021. godine, što je drugi najduži mandat bilo kojeg visokog predstavnika. Njegovo imenovanje nikada nije dobilo odobrenje Rusije, a Milorad Dodik ga je zvao “turistom u BiH”, i vrijeđao na svakodnevnoj osnovi.
Lično bi volio da novi visoki predstavnik dođe iz Velike Britanije
“Iz koje evropske države će doći slijedeći Visoki predstavnik, ostaje da se vidi. Lično bi volio da dođe iz Velike Britanije. Iskustvo sa Paddy Ashdownom mi to govori”, zaključio je Lazović za SB.
Paddy Ashdown (Foto: Arhiv)
Tokom svog mandata visokog predstavnika, Paddy Ashdown je nezaboravno koristio takozvane “Bonske ovlasti” smijenivši 60 zvaničnika bh. Srba u jednom danu 2004. godine zbog odbijanja saradnje s Haškim tribunalom. BBC piše da je zbog toga Ashdown dobio ne baš laskav nadimak “Povjerenik Bosne”.
Schmidtova ostavka dolazi neposredno pred izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini u Vijeću sigurnosti UN-a, gdje je fokus na trećem entitetu, secesionizmu te državnoj imovini, preko koje se prelamaju energetski interesi EU i SAD-a.
(S.G. / Slobodna-Bosna.ba)
