Gradska otoka, Plandište, Amerikančevi otoci, Bastion, a uskoro i novi zahvati u samom centru Bihaća – iza niza projekata koji posljednjih godina mijenjaju javni prostor grada nalazi se zanimljiv model saradnje Grada Bihaća i grupe bihaćkih stručnjaka okupljenih oko Udruženja „Kultivator – Prostorne inicijative“.
Prošlo je 16 godina od tragedije kod Bihaća: Meliha, Aida i Emina kući se nikada nisu vratile
2
Adnan Tulić objavio da je dobio pravosnažnu presudu za klevetu, naknadu štete želi usmjeriti Centru „Duga“
3
Ibrahim Dizdarić: “Ako vam smeta veličanje ratnog zločinca, zašto onda šutite?”
Kada su arhitekti Ahmed i Miron Ibrahimpašić, zajedno sa drugim arhitektima saradnicima, pokrenuli “Kultivator”, osnovna ideja bila je drugačije promišljati postojeći prostor Bihaća – sačuvati ono po čemu je grad prepoznatljiv, približiti ga Uni i nefunkcionalnim, nedovoljno iskorištenim i zapuštenim prostorima dati novu vrijednost. Upravo je na toj ideji nastala saradnja Kultivatora i Grada Bihaća.
OD IDEJE DO PARTNERSTVA
Grad Bihać i Kultivator još su 2021. godine formalizirali saradnju sporazumom usmjerenim na održivi prostorni razvoj i unapređenje javnog prostora. Kultivator je postao svojevrsni stručni generator besplatnih ideja – od aleja i uređenja obala Une do gradskih otoka, trgova i drugih prostora u centru grada.
Grad je dio tih ideja prepoznao i kroz svoje službe i ustanove krenuo u realizaciju. Tako je nastao model u kojem struka i građanska inicijativa nude ideje i rješenja, dok ih javni sektor kroz projektnu dokumentaciju i procedure pretvara u konkretne zahvate.
GRADSKA OTOKA KAO PRVI REZULTAT
Jedan od prvih rezultata saradnje bila je uređena Gradska otoka. Nekada nedovoljno iskorišten prostor u samom srcu grada dobio je novu funkciju – prostor za šetnju, odmor, igru, okupljanje i različite gradske sadržaje.
„SMARAGDNI PUT“ – GRAD KOJI SE OKREĆE UNI
Iz iste filozofije proizašla je ideja „Smaragdnog puta“ – povezivanja Plandišta, Gradske otoke, Amerikančevih otoka, šetnica, mostova i drugih javnih prostora uz Unu u jednu urbanu cjelinu.
Značajan dio te ideje u međuvremenu je postao stvarnost. Uređeno je Plandište, Gradska otoka dobila je novu funkciju, a Amerikančevi otoci povezani su drvenim mostovima i šetnicama. Posljednji mali most na toj trasi trebao bi uskoro biti završen.
Tokom 2026. uređen je i Bastion, još jedan ranije zapostavljen prostor u užem gradskom jezgru pretvoren u malu parkovsku cjelinu.
SLJEDEĆI KORAK – SRCE BIHAĆA
Nakon prostora uz Unu, pažnja se usmjerava prema samom centru grada. Kultivator je predstavio koncept revitalizacije centralne gradske jezgre koji obuhvata Bosansku ulicu, gradske trgove, Bedem, Ulicu HVO-a, Gazi Husrev-begovu i druge povezane javne prostore.
Predloženi su novo popločavanje, više zelenila i drveća, uklanjanje prostornih barijera, umjetničke intervencije te snažnije povezivanje trga i pješačkih zona.
Ideja je da se umjesto niza odvojenih lokacija stvori povezana gradska cjelina u kojoj će pješaci imati više prostora, a trgovi ponovo snažnije postati mjesta susreta.
VRIJEDNOST KULTIVATORA NIJE SAMO U PROJEKTIMA
Vrijednost ove priče nije samo u pojedinačnim projektima, nego i u modelu saradnje. Kultivator nema institucionalne mehanizme za uređenje grada, ali ima stručnost i ideje stavlja na raspolaganje potpuno besplatno. Grad, s druge strane, ima mogućnost da kvalitetne prijedloge kroz svoje institucije pretvori u stvarne projekte.
Tako građanska inicijativa prestaje biti samo kritičar postojećeg stanja i postaje aktivan partner u mijenjanju grada. Umjesto pitanja „zašto neko ovo ne uradi?“, grupa stručnjaka ponudila je odgovor na pitanje – „kako bi to moglo izgledati?“ A Grad Bihać odlučio je dio tih odgovora pretvoriti u stvarne projekte.
MINIMALNI ZAHVATI ZA UREĐENIJI I FUNKCIONALNIJI JAVNI PROSTOR
Filozofija Kultivatora ne počiva na velikim i skupim zahvatima koji bi mijenjali identitet grada, nego na pažljivo osmišljenim intervencijama kojima postojeći prostor postaje uređeniji i funkcionalniji.
Suština je jednostavna: ne izmišljati novi Bihać, nego bolje iskoristiti ono što grad već ima – Unu, zelenilo, historijsku jezgru, trgove i javne prostore.
I možda je upravo to najvažnija poruka cijele priče – dobre promjene ponekad počinju od ljudi koji mogu zamisliti svoj grad boljim i institucija koje su spremne njihove ideje pretvoriti u stvarnost.
