Više od 100 policijskih službenika MUP-a Unsko-sanskog kantona /USK/ jutros je u Bihaću izvršilo akciju pretresa migranata i objekata koje oni koriste, potvrdila je Srni portparol MUP-a USK Snežana Galić.

Ona je navela da je riječ o objektima Đačkog doma u Borićima, nedovršene zgrade Doma penzionera i drugih lokacija za koje postoje operativna saznanja da se koriste za smještaj migranata.

“Cilj pretresa je pronalaženje tragova i predmeta koji potiču iz krivičnih djela, kao tragova i predmeta koja se koriste za vršenje prekršaja. Ove aktivnosti su rezultat posljednjih dešavanja na području USK-a i uznemirenosti javnosti, te s ciljem održavanja povoljne sigurnosne situacije na području ovog kantona”, istakla je Galićeva.

Akcija je sprovodena na osnovu naredbe Općinskog suda u Bihaću.

Pretresi su vršeni samo u Bihaću, ali ne i u Velikoj Kladuši, zbog određenih zakonskih procedura.

Akcija je u međuvremenu završena, a FTV javlja da su u pretresima pronađene palice, noževi i bokseri.

U polupraznoj saliMuzeju AVNOJ-a danas je održana svečana akademija povodom 16. Juna – Dana branilaca Bihaća. I ove godine predstavnici boračkih organizacija, gradskih i kantonalnih vlasti, te nekolicina građana prisjetili jednog od najsudbonosnijih dana u odbrani Bihaća. U prisustvu ratnih komandanata i boraca 5. korpusa Armije R BiH, HVO Regije Bihać i policije, prisutnima su se obratili bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić, predsjedavajući GV Bihać Davor Župa, predstavnika kantonalne vlasti, te ratni komandanti Senad Šarganović, Mirsad Selmanović i Franjo Grgić.

Ratni komandanti Mirsad Selmanović, Senad Šarganović i Franjo Grgić u svojim obraćanjima osvrnuli su se na dešavanja 16. juna 1992. godine, koja su, kako su istakli, odredila tok rata u ovom dijelu države Bosne i Hercegovine.

„Agresor je već mislio da će 16.juna napadom na Bihać osvojiti naš grad i završiti sa etničkim čišćenjem, no hrabri borci Bihaća i okruga ipak su imali zadnju riječi i svojom hrabrošću odbranili grad, ali i državu BiH„- kazali su komandanti Šarganović, Grgić i Selmanović.

Zahvalivši se svim braniocima i građanima koji su tokom agresije dali nemjerljiv doprinos u odbrani Bihaća, Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća kazao je da je svaki patriota svojim doprinosom dao obol odbrani Bihaća i da se isti treba cijeniti i koristiti svaka prilika da se oda počast.

„Danas kada obilježavamo Dan branilaca Bihaća šaljemo poruku da smo jedinstveni i odlučni da u miru borimo se za državu Bosnu i Hercegovinu i za naše mlade naraštaje kojima moramo govoriti o herojskoj borbi. Moramo govoriti jer ne smijemo više dopustiti da naša djeca dožive sudbinu koju su njihovi vršnjaci doživjeli 1992.godine. To ćemo uspjeti ponašajući se u miru odgovorno i odlučno u obavljanju funkcija na kojima smo izabrani“- kazao je gradonačelnik Fazlić.

Kandidati trebaju dostaviti biografiju ili CV, koji obavezno uključuju:

1. Ime i prezime;
2. Datum i mjesto rođenja;
3. Podatke o formalnom obrazovanju;
4. Status (učenik +17, student, zaposlen, nezaposlen)
5. Radno iskustvo.

Opis poslova:

• Uređuje sadržaje na portalu i vodi računa o objavljivanju,
• Određuje i prati teme od interesa za portal,
• Istražuje i priprema tekstove u definisanim oblastima,
• Urednik-novinar angažuje se u principu od 3 do 5 radnih sati dnevno. Portal je okrenut učinku i rezultatima, pa stoga postoji prostor za inovacije u načinu rada i fleksibilnost u pogledu radnog vremena.
  – Ne isključuje se mogućnost i proširenje dnevne satnice uz veću naknadu.
  – Mogućnost dobijanje dodatne satnice i na partnerskom regionalnom portalu uz dodatnu naknadu.

Svi zainteresovani kandidati mogu se prijaviti na e-mail: marketing@biscani.net

Konkurs je otvoren do 22.06.2018. godine do 16:00 sati.

Kandidati koji budu izabrani u uži krug, biće pozvani na razgovor.

Bihaćki ”Dom penzionera” ili tzv. ”Građevina” je objekat, čija izgradnja je započela prije rata i nikada se nije završila a kako trenutno stvari u državi stoje, pitanje je i kada će i da li će uopšte biti dovršena.

Izgradnju objekta je započeo nekadašnji ”Penzioni fond” da bi u međuvremenu izbio rat, onda je izgradnja stala i od tad do danas se nije ništa napravilo. Milionski objekat zjapi prazan i neiskorišten prepušten zubu vremena. Ostavljen da propada i da bude iskupljalište miganata a prije toga i narkomana. Objekat je u vlasništvu PIO a nekada su određene prostorije bile davane u najam pojedinim firmama i privatnicima.

Krivca za propadanje ovog milionskog objekta treba tražiti u višim instancama vlasti ali i kantonalnima koje se nisu udostojile da pokušaju pronaći stranog investitora i ponuditi mu olakšano kupovanje objekta i pokretanje posla. Turizam bi ovdje mogao dobro pomoći. Arapski turisti sve više dolaze u ovaj kraj a jedan kvalitetan i visokoopremljen turistički kompleks, zadovoljio bi njihove potrebe i zadržao ih koji dan više. Od toga bi koristi imali svi u kantonu, ali očigledno da vlada ima prečeg posla nego da se time pozabavi.

Bilo kako bilo, ne učinili se ubrzo nešto ovaj objekat bi mogao doživjeti propast.

Jučerašnja brojka podijeljenih obroka premašila je 700.Tim kuhinje Crvenog križa pripremio je ručak, iftar i lunch pakete.

Jučer su u ispomoć pristigli volonteri iz Crveni križ Grada Zenica koji su također dovezli i vrijednu donaciju u hrani, higijeni i lijekovima koje su građani Zenice donirali proteklih sedmica u organizovanoj akciji.

Tim info pulta podijelio je deke za novopristigle migrante.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić kazao je kako su u saradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS donijeli odluku da podnesu inicijatvu Vijeću ministara da se zabrani izvoz drveta iz BiH na dvije godine. Vlada FBiH danas je usvojila ovaj prijedlog.

Dedić je istakao kako je formirana radna grupa koju su činili predstavnici enitetskih ministarstava energetike, rudarstva i industrije, privrednih komora oba entiteta te predstavnika drvoprerađivača. Osnovni cilj je, kako Dedić kaže, zaštita prirodnog resursa domaće drvoprerađivačke industrije.

“Već godinama se drvoprerađivači u oba entiteta žale na nedostatak sirovine. Godinama se iz naše zemlje većinom izvoze neprerađeno drvo i trupci. Umjesto da proizvodimo domaći namještaj, rasprodajemo naše prirodne resurse”, rekao je Dedić.

Istakao je kako je ovaj problem posebno izražen otkad su mjere ograničenja izvoza drveta uvele zemlje u regiji (Hrvatska, Crna Gora i Albanija).

“Ne može se nadoknaditi nedostatak sirovine, a BiH je postala jedina država u regiji u kojoj se drvo izvozi bez ograničenja. Inicijativu upućujemo Vijeću ministara BiH da se po uzoru na zemlje regije zabrani izvoz drveta na period od dvije godine. To nije stalno rješenje, već mjera privremenog karaktera”, kazao je Dedić.

Osvrnuo se i na problem nestašice drveta za ogrjev koje koriste mnoga domaćinstva u BiH, te na divljanje prodajne cijene.

“Bili smo primorani da reagujemo s obzirom na najave velikog rasta cijena mjesecima prije grijne sezone. Namjera vlade oba entiteta je da pripremimo zajedničku inicijativu koju upućujemo Vijeću ministara”, kazao je Dedić.

U inicijativi je navedeno da će Vlada Federacije BiH tražiti od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da se, s ciljem razvoja domaće drvopreradivačke industrije, na period od dvije godine zabrani izvoz šumskih drvnih sortimenata označenih u Odluci o utvrđivanju carinske tarife za 2018. godinu pod tarifnom oznakom 4403 (neobrađeno drvo, okresano, grubo obrađeno – učetvoreno, uključujući i okorano drvo – sa skinutom korom ili vanjskim slojevima drveta). Također, tražit će od Vijeća ministara BiH da se, s ciljem razvoja domaće drvopreradivačke industrije, na period od dvije godine, uvede taksa na izvoz rezane građe i to za hrast 120 KM i bukvu 60 KM po toni ili kubnom metru.

Polaganjem cvijeća na spomen-obilježja iz proteklog rata te svečanom akademijom u Ključu obilježen je 12. juni, Dan policije Unsko-sanskog kantona.

Velik napredak

Ovim je povodom na upotrebu predat i novoizgrađeni Centar za administraciju u Policijskoj stanici Ključ.

– Pripadnici policije USK ostvarili su u protekloj godini velik napredak, posebno u saradnji s građanima. Završili smo savremeni Centar za administraciju u Policijskog stanici Ključ, završili rekonstrukciju zgrade PS Velika Kladuša, osigurali sve uvjete za gradnju zgrade PS u Bužimu, nabavili novu opremu i uniforme. Nastavit ćemo u tom pravcu – kazao je Anel Ramić, ministar unutrašnjih poslova USK.

Na svečanosti su dodijeljena priznanja i nagrade pojedincima i kolektivima, te zahvale za doprinos u radu. Povodom Dana policije i šezdesetak pripadnika policije darivalo je krv u Bihaću i Sanskom Mostu.

Najviša priznanja

Najviše priznanje Zlatna policijska značka dodijeljena je Anelu Kozlici, v. d. policijskog komesara, zatim Šemsudinu Dediću, komandiru PU Bihać, i Senadu Piraliću, šefu Odsjeka za droge u Upravi policije USK.

Svaki je Bajram poseban u Ljutočkoj dolini, u kojoj su se uz Unu što njome vijuga ugnijezdili Kulen-Vakuf, Klisa, Orašac, Ćukovi, Duljci – najjužnije bihaćke mjesne zajednice. Fata, Almasa, Rasima, Fatima, Aiša zajedno su u boli. Na Bajram od prije dvadeset i šest godina podsjećaju požutjele slike sinova, muževa, kćerki. Tih su bajramskih dana protjerani.

Zajedno u boli

– Gotovo pet hiljada stanovnika je istjerano iz svojih kuća na Bajram. Tri dana i dvije noći tumarali smo šumom prema Štrbačkom buku. Uspjeli smo otići do Donjeg Lapca u Hrvatskoj, pa nakon nekoliko dana do Bihaća. Ali, više od 200 naših sinova, muževa, braće ostalo je na Štrbačkom mostu, na Uni. I nestalo je… – govori 75-godišnja Fatima Šahinović.

Asima Alivuk je izgubila trojicu sinova – Samira, Almira i Emira. Pronašla ih je u masovnoj grobnici „Bezdana“ na Hrgaru iznad Bihaća, gdje je završilo još osamdeset mještana.

– Za Bajram nam je najteže. Zajedno smo u svojoj boli – govore majke, koje su se zajedno s polovinom mještana Ljutočke doline vratile na svoje.

I Hilmo Kozlica za Bajram vraća sjećanja na teške dane i strahote Logora Kamenica, Kozila i Ripač.

Nastavljaju traganje

Svi zajedno odlaze tih dana na Tihotinu, masovnu grobnicu, odakle je ekshumirano sedamdeset žrtava ubijenih u logorima. Poslije idu na Dulibu, spomen-mezarje stradalih, hode putem spasa od Orašca do Štrbačkog buka.

Suočeni i ovog Bajrama sa svim onim što nosi povratnički život, nastavljaju traganje za sinovima, braćom, muževima. Zajedno traže i istinu, braneći se posljedicama. Jer, kažu, na Bajram je sve i počelo. I zato Bajram čekaju i raduju mu se bez velikih riječi.

Ezan ponovo odjekuje dolinom

Ovog Bajrama Ljutočka dolina sija i zlati se u sjećanju što zbog svega kroz šta su njeni stanovnici u ne tako davnoj prošlosti doživjeli i prošli, što zbog ljudi i povratka, ali i obnove.

Sagrađene su i sve četiri porušene džamije i ezan ponovo odjekuje dolinom.