Premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić, zajedno sa Federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudinom Dedićem, održao je danas u Bihaću sastanak s ambasadoricom Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini Chen Bo.
Glavna tema razgovora bile su mogućnosti uključivanja kantona u kinesku inicijativu Pojas i put u okviru koje Kina razvija ekonomsku saradnju s drugim državama.
-Kineska ekonomija je doživjela snažnu ekspanziju, a interes kineskih privrednika za našu zemlju je u stalnom porastu. Sutra ćemo zajedno posjetiti tvornicu Bira za koju je kineska strana iskazala interesovanje. Unsko-sanski kanton zbog blizine Evropske unije, dakle najvećeg spoljnotrgovinskog partnera Kine, ima izuzetnu priliku da privuče kineska ulaganja – kazao je premijer Rošić dodajući da je Vlada USK na raspolaganju svim potencijalnim investitorima.
Kako je izjavio Rošić, Unsko-sanski kanton može Kini ponuditi i svoje turističke potencijale. Podsjetio je da veliki broj kineskih turista svake godine posjećuje Evropu i njihovo privlačenje u USK moglo bi značajno doprinijeti ekonomskom rastu.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić naglasio je da Federacija uspješno sarađuje sa Kinom.
-Kineske investicije su prisutne u Federaciji prije svega kroz energetske projekte, a postoji interes i za izgradnju cestovne infratsrukture. S obzirom na usvajanje zakona o akcizama i pojačan priliv novca namjenjenog za cestogradnju, vrlo brzo će biti raspisani tenderi koji će, nadam se, zainteresovati i kineske kompanije – rekao je Dedić.
Također, on je naglasio da inicijativa Pojas i put uključuje i razmjenu znanja, te da kinesko iskustvo u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji može biti veoma značajno za naše poljoprivrednike.
Ambasadorica Bo je predstavila nekoliko konkretnih oblasti koje zanimaju NR Kinu kad je u pitanju Unsko-sanski kanton. Kako je istakla, potencijala ima u industriji i turizmu, a posebno su naglašene perspektive vezane za poljoprivredu i šumarstvo.
-Na kineskom tržištu je velika potražnja za kvalitetnim proizvodima organskog porijekla. Interesovanje postoji i za mjekarstvo, pogotovo kada je u pitanju proizvodnja mlijeka u prahu. Zanima nas i uvoz drvenih proizvoda i kvalitetnog namještaja po kojima je ovaj kanton već prepoznat u Evropi i šire – rekla je ambasadorica.
Razgovaralo se i o uključivanju USK u mehanizam saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope „16 plus 1“. Ova godina je u okviru Mehanizma proglašena godinom lokalne saradnje. Ambasadorica je pozvala premijera Rošića da učestvuje na ovogodišnjem skupu guvernera provincija i kantona u Bugarskoj. Ovaj vid saradnje bi, kako je izjavila, sigurno omogućio jačanje ekonomskih i društvenih veza kantona i Kine.
Bišćanin Omer Selimović vlasnik je raritetnog mercedesa 170, koji je proizveden sada već daleke 1952. godine, a zanimljivo je kako je njegov oldtajmer i danas u voznom stanju, sa ispravnom karoserijom i zdravom limarijom.
Kaže kako je odmalena zaljubljenik u stare automobile i da se skupa s prijateljem već godinama bavi njihovom popravkom i reparacijom.
“Do ‘mečke’ sam došao sasvim slučajno, prijatelj iz Bužima nabavio je automobil u Banjaluci prije petnaest godina, a prije tri godine prodao ga je meni. U njegovu reparaciju sam uložio puno sredstava i mogu s ponosom reći kako je na njemu preko devedeset posto originalnih dijelova”, kaže Selimović.
Dodaje da je oldtajmer prešao oko 550.000 kilometara i kako mu je motor potpuno “zdrav”.
“Opremljen je dizel motorom sa četiri cilindra i može razviti brzinu od 60 kilometara na sat. Garažiran je i većinu vremena provodi u zatvorenom prostoru, ali kada ga izvezem, uvijek je glavna atrakcija na ulici. Doslovno, nema muškarca ili žene da se ne okrenu za nama”, kaže ponositi vlasnik.
Za svoga ljubimca kaže da ga krase uobičajene karakteristike svih “Mercedesovih” modela, a to su prostrana unutrašnjost, udobnost i pouzdanost. Prema njegovim riječima, ovaj model mercedesa poznat je i po tome što je bio omiljen automobil u filmskoj industriji, pa se često pojavljivao u brojnim filmskim ostvarenjima. Dodaje kako je u proteklom periodu imao dosta ponuda za iznajmljivanje svoga ljubimca, ali da nije bio zainteresovan za takvu opciju.
Ipak, kaže kako je primoran da ga, zbog teške ekonomske situacije, proda i već je dao takav oglas.
“Vjerujte, teška srca se rastajem od njega, ali pošto planiram odlazak u Njemačku, nema druge već da ga prodam. Nadam se da će doći u ruke dostojnog vlasnika koji će ga čuvati i paziti”, kazao je Selimović.
Dodaje kako u svijetu nije ostalo puno ovakvih primjeraka, a zanimljivost je kako ih posjeduju britanska kraljica Elizabeta i bivši američki predsjednik Bil Klinton. Mercedes je ovakve modele proizvodio u Njemačkoj i Argentini, i to u periodu od 1935. do 1942. godine, a njihova proizvodnja je obustavljena u periodu Drugog svjetskog rata. Ponovo je nastavljena od 1947. godine i proizvodili su se sve do 1955. godine i to u taxi, pick-up, kombi i sudan verziji.
U svoje vrijeme mercedes 170 bio je luksuzni automobil srednje veličine i posljednji krik automobilske industrije tog doba.
Prvostepenom odlukom Kantonalnog suda u Bihaću Hamdija Lipovača i ostali oslobođeni su krivice za zloupotrebu položaja u slučaju “Stens”.
Tužilaštvo USK teretilo ih je za zloupotrebu položaja i još nekoliko drugih tačaka optužnice podignute još u januaru 2016. godine. Lipovača i Gluhalić, kao prvooptuženi i drugooptuženi oslobođeni su po svim tačkama optužnice, kao i svi ostali osumnjičeni.
Obrazlažući presudu, predsjedavajući Vijeća Reuf Kapić je rekao da Sudsko vijeće nije uvjereno da su optuženi imali zajednički cilj da pribave imovinsku korist, odnosno oštete budžet Općine Bihać prilikom izvođenja radova na izgradnji sportsko-rekreativnog centra Stens u Bihaću u periodu od 2006. do 2009. godine.
Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona teretilo je Hamdiju Lipovaču te Alena Gluhalića, Aidu Džambegović, Senku Zolić i Seada Dupanovića da su, prilikom izvođenja radova na sportsko-rekreativnom centru Stens u Bihaću, iskorištavali svoje položaje te unošenjem neistinitih podataka u građevinske knjige i uvećavanjem vrijednosti izvedenih radova, na štetu Općine Bihać, pribavili korist u ukupnom iznosu od pola miliona maraka.
Prema optužnici koja je podignuta u januaru 2016. godine Lipovači i Gluhaliću se stavlja na teret da su, u periodu od septembra 2006. do oktobra 2009. godine iskorištavali službene položaje i to Lipovača kao načelnik Općine Bihać i zastupnik investitora te Gluhalić kao direktor Agra d.o.o. Bihać – izvođač radova, na način da su unošenjem neistinih podataka u građevinske knjige i uvećavanjem vrijednosti izvedenih radova na centru Stens, na štetu Općine Bihać pribavili korist Agra d.o.o. Bihać veću od 510.000 KM.
Jednako tako, optuženi Lipovača i Gluhalić su, na osnovu dogovora i nakon zaključivanja dva nezakonita aneksa osnovnog ugovora o izvođenju radova na centru Stens, korištenjem krivotvorenih isprava i iskorištavanjem službenih ovlasti, omogućili Agra d.o.o. da kod Raiffeisen Bank d.d. dobije kredit od 850.000 KM.
Aidu Džambegović, koja je u to vrijeme bila pomoćnica općinskog načelnika, i Senku Zolić, koja je obavljala poslove stručne savjetnice u Službi za finansije i računovodstvo Općine Bihać, tereti se da su grubim kršenjem propisa i propuštanjem službenog nadzora u okvirima svojih službenih ovlasti propustile kontrolu dostavljanih faktura Agra d.o.o., čime su nanijele štetu Općini Bihać.
Seada Dupanovića se tereti da je u pogledu nadzora nad izvedenim elektro radovima u centru nesavjesno postupao ovjeravajući svojim potpisom netačne količine ugrađenog materijala i time oštetio Općinu Bihać za više od 37.000 KM.
Prilikom iznošenja završnih riječi prošle sedmice Lipovača je kazao da je u tom periodu bio mlad političar, da su mu bili bitni izbori i da je želio da uradi što više projekata. Napomenuo je da tada, ni usmeno, ni pismeno nije dobijao upozorenja iz općinskih službi da nešto nije u skladu sa zakonom, dok je njegov advokat Salih Hodžić utvrdio da je afera “Stens” odgovornost nadzornih i građevinskih organa, kao i šefova općinskih službi, a ne načelnika čija je funkcija politička.
Hamdija Lipovača je 2004. godine izabran za načelnika Općine Bihać i tu funkciju je obavljao šest godina. Na izborima 2010. godine je izabran u Zastupnički dom BiH, ali je odbio mandat budući da je imenovan za premijera USK. Lišen je slobode 17. decembra 2014. u porodičnoj kući u bihaćkom naselju Midžića Mahala u akciji Federalne uprave policije i Tužilaštva USK, zbog sumnji na nezakonitosti prilikom izvođenja radova na sportsko-rekreativnom centru Stens u Bihaću.
Trenutno mu se sudi i pred Općinskim sudom u Sanskom Mostu, gdje mu se na teret stavlja da je u periodu od aprila 2006. godine do januara 2010. godine, kao načelnik Općine Bihać, svojim nesavjesnim postupanjem u Projektu izrade geoinformacijskog sistema Općine Bihać nanio štetu Općini Bihać u iznosu od 921.501,30 KM.
Osim toga, protiv njega se vodi proces i pred Općinskim sudom u Bosanskoj Krupi, a prvostepenom presudom iz marta 2017. godine oslobođen je optužbi za krivično djelo zloupotrebe položaja u periodu dok je bio premijer Unsko-sanskog kantona i vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova.
Kako bi ovjekovječili hrabru borbu i otpor Bišćana austrougarskoj okupaciji, predstavnici udruženja “Naša Krajina naša baština” uputili su inicijativu za podizanje ili kako kažu vraćanje spomen ploče na Debeljači, brdu koje se nalazi nadomak Bihaća, s kojeg je austrijska vojska krenula u zauzimanje grada.
“Budući da se u septembru ove godine navršava 140 godina otpora austrougarskoj okupaciji, smatrali smo prigodnim obilježiti taj jubilej na način da se na mjestu gdje je već nekada postojao spomenik koji je, nažalost, bez traga nestao u periodu između dva svjetska rada, podigne novi i tako ovjekovječi jedan vrlo značajan dio historije našeg grada”, pojašnjava Rešad Behić, predsjednik Skupštine udruženja.
Austrijanci su 1878. godine u mjesecu septembru navalili na Bihać, a najžešće borbe su trajale od 7. do 19. septembra. Nakon brojnih okršaja i velikog krvoprolića Bihać je bio sa svih strana opkoljen i časnici Miri-beg i Hasan-aga su morali predati grad austrijskoj vojsci. Spomenik kod Žegara podignut u čast palih austrijskih vojnika još uvijek svjedoči jednu hrabru borbu i otpor kojeg su Bišćani pružili stranim okupatorima.
“Simbolika tog mjesta jeste da se radi o koti na kojoj su se često tokom historije vodile presudne borbe za odbranu Bihaća. Tim spomenikom želimo da odamo počast našim pradjedovima koji su se borili za slobodu ove države i uspostavimo trajno sjećanje na njihova junačka djela. Mi smo Gradskoj upravi i Ministarstvu za boračka pitanja uputili incijativu za podizanje spomenika na tom mjestu i nadam se da će oni pozitivno da odgovore na istu. Ukoliko do toga ne dođe, mi ćemo pokušati da svojim sredstvima i uz pomoć sponzora podignemo kakav takav spomenik kako bi obilježili to mjesto i značajan dio historije”, ističe Behić.
Iz udruženja ističu kako ovim žele odaslati poruku javnosti o tome da grad Bihać ima bogatu historiju i kulturno naslijeđe koje treba sačuvati i prema njemu pokazati jedan civilizacijski odnos u smislu njihovog očuvanja kako bi naredne generacije znale historiju svoga grada.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona Muhamed Ramić je 19. marta 2018. godine zajedno sa svojim saradnicima, sekretarom Ministarstva Albijanom Trnavci i Adelom Dupanović-Tabaković, posjetio Ambasadu R. Turske, te je tom prilikom održan radni sastanak sa ambasadorom R. Turske kao i sa službenicima Ureda za obrazovanje u ambasadi.
Na održanom sastanku sa atašeom za obrazovanje Vasi Ete-om razgovarano je o nizu projekata koji će biti značajni za razvoj zajedničkih aktivnosti na polju obrazovanja, te je delegacija informisana o mogućnostima stipendiranja učenika iz Unsko-sanskog kantona za nastavak školovanja u Republici Turskoj.
Dana 20.03.2018. godine, policijski službenici obavljajući redovne poslove i zadatke, zaustavili su i kontrolisali vozilo s kojim je upravljajo J.D.rođen 1990.godine.
Prilikom pretresa automobila, na prednjem sjedištu uočena pvc vrećica sa sadržajem suhe zeljaste materije koja asocira na opojnu drogu „ Cannabis sativa L“.
Daljnji rad na dokumentivanju krivičnog djela „Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga“ nastavljaju istražitelji OKP PS Bihać.
Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je prvostepenu presudu kojom su Muamir Jašarević i Sead Velagić osuđeni na ukupno dvije i po godine zatvora za ratni zločin nad srpskim civilima počinjen u Livnu, dok je Zdenko Andabak oslobođen.
Esad Fejzagić, Andabakov branilac, potvrdio je za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN BiH) da je prvostepena presuda iz juna 2017. godine u cjelosti ostala ista. Tom presudom Sud je oslobodio Andabaka, a Jašarevića osudio na godinu i šest mjeseci zatvora kao izvršioca i suizvršioca u nečovječnom postupanju prema dvojici zatvorenika i mučenju jednog. Velagić je osuđen na godinu dana zatvora kao suizvršilac nečovječnog postupanja prema dvojici zatvorenika u Osnovnoj školi “Ivan Goran Kovačić”.
Prvostepeno vijeće nije našlo dokazanim da su Jašarević, Andabak i Velagić učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu i da on nije počinjen na području Livna te u nasilnom preseljenju srpskog stanovništva, nezakonitom zatvaranju i doprinošenju sistemu zlostavljanja.
Prema presudi, u Livnu se nije desio širok i sistematičan napad usmjeren prema srpskom stanovništvu, dok je analizom utvrđeno da je postojao sukob između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Vojske Republike Srpske (VRS).
Vijeće nije našlo dokazanim ni da su Andabak i Jašarević imali naredbodavnu ulogu i funkcije kako je to Tužilaštvo BiH navelo u optužnici.
Andabak je i u odvojenom postupku pravosnažno oslobođen optužbi za zločine počinjene u Grborezima kod Livna.
Gradski vijećnici na današnjoj 20. sjednici usvojili su većinom glasova Plan rada Gradonačelnika i Gradskog organa uprave Grada Bihaća za 2018.godinu kao i Izvještaj o ostvarivanju politike Grada i aktivnostima Gradonačelnika za 2017.godinu. Obraćajući se prisutnim vijećnicima, bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić iznio je najvažnije aktivnosti koje je Gradska uprava realizirala u protekloj godini, sa akcentom na planirane aktivnosti u 2018. godini.
“ Nakon preuzimanja dužnosti gradonačelnika Bihaća, cijelu 2017. godinu radilo se na stabilizaciji stvari u Gradskoj upravi i rješavanju problema i mogu istaći da sam više djelovao kao stečajni upravnik u nekoj firmi koja nema novaca. I pored toga, uspjeli smo stabilizirati budžet u pogledu plaćanja nekih obaveza poput plata koje sada idu svaki mjesec uposlenicima, što nije bio slučaj ranije. Vratili smo oko 6,5 milion KM starih obaveza i ovaj trend plaćanja obaveza i iz mog perioda i ranijih godina nastaviti ćemo i ove godine“- istakao je gradonačelnik Fazlić.
On je kazao da Grad Bihać u ovoj godini želi uspostaviti Registar imovine Grada Bihaća s ciljem uspostave baze podataka na jednom mjestu podatke o gradskoj imovini. Dodao je da svi zajedno moramo biti daleko odgovorniji prema javnim sredstvima i u tom smislu, istakao je da je Grad Bihać otvorio Organ uprave prema građanima, kako bi se javno i transparentno pokazalo šta se radi, te da se čuju kritike, primjedbe, pohvale i sugestije na rad svih uposlenika Gradske uprave Bihać.
„Glavni prioritet u 2018. godini biti će stabilizacija budžeta i uravnoteženje budžeta uz smanjenje potrošnje i povećanje prihoda. Također, prioritet je i efikasnija javna uprava koja će biti maksimalno na usluzi građanima. S tim u vezi ističem da ćemo konačno nakon završiti priču oko novog Pravilnika o sistematizaciji koji će umjesto augusta prošle godine nakon naše žalbe biti donešen u aprilu. Mi smo sad po broju zaposlenika na nivou iz 2004. godine i urediti ćemo sistematizaciju sa realnim brojem uposlenika i ono najvažnije neće biti povećanja broja uposlenih“- istakao je gradonačelnik Fazlić.
Istaknuvši da se u 2018. godini nastavlja realizacija projekta izgradnje aerodroma Golubić i formiranje TZ Grada Bihaća, gradonačelnik Fazlić najavio je i projekt završetka sportske dvorane u Orašcu, rekonstrukcije doma MZ Vrsta za potrebe ambulante.
„ Nastaviti ćemo i sa aktivnostima koji za cilj imaju stvaranje uslove za brži razvoj grada i mi smo pokazali da imamo potencijala za razvoj u oblasti stanogradnje i privrede, a u zadnjih par godina i u oblasti turizma. U prilog tome ide i naša namjera da formiramo Turističku zajednicu Grada Bihaća i dodatno osnažimo ovu oblast koja iz godine u godinu bilježi rast i uspon „ – naglasio je gradonačelnik Fazlić.
Privredno društvo Euro-Express d.o.o. Banja Luka, koje obavlja djelatnost pružanja usluga iz oblasti transporta, poštanskih i kurirskih usluga, raspisuje konkurs za radno mjesto:
Kurir – vozač
Opis radnog mjesta:
vrši dostavu/preuzimanje pošiljki po utvrđenim procedurama i uputstvima,
vrši uredno zaduženje/razduženje u magacinu,
odgovara za ispravnost, tačnost i kompletnost izdatih tovarnih listova, gotovinskih računa i ostale prateće dokumentacije,
vodi računa o urednosti i opremljenosti vozila, prijavljuje kvarove vozila,
dostupan je za komunikaciju sa Call centrom i svojim nadređenim,
promoviše i prezentuje usluge transporta firme.
Opšti uslovi:
SSS – III ili IV stepen, vozačka dozvola B (poželjno i C) kategorije, najmanje 2 godine radnog iskustva.
Posebne vještine:
Dobra organizacija i realizacija radnih zadataka, incijativnost i ustrajanost, fleksibilnost i samostalnost u radu, sposobnost prilagođavanja radu u grupi, dinamičnost, komunikativnost.
Na spomen obilježjima Garavice u Bihaću i Šušnjar u Sanskom Mostu planirana je izgradnja pravoslavne kapelice.
“Zatraženo je da se na Šušnjaru izgradi jednu vrstu kapelice”, potvrdio je za Radiosarajevo.ba načelnik Općine Sanski Most Faris Hasanbegović.
Kako su oba spomen-obilježja zaštićena kao nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine, dozvolu za bilo kakvu vrstu radova neophodno je tražiti od Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
“Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na 18. sjednici (održanoj 22. januara 2018. godine), a temeljem Poslovnika o radu Komisije, donijela zaključak da se pokrene procedura izmjene i dopune odluka o proglašenju Spomen-parka žrtvama fašističkog terora Garavice u Bihaću i Memorijalnog kompleksa Šušnjar u Sanskom Mostu. Izmjene i dopune navedenih odluka odnose se na redefiniranje zona i mjera zaštite”, potvrdili su iz Komisije.
Iz Komisije su naveli da su zatražena mišljenja od svih nadležnih institucija po tom pitanju.
“Mjere zaštite propisane za navedena dobra ostaju na snazi do donošenja konačne odluke Komisije”, naveli su.
Inicijativu je uputilo Udruženje Jasenovac-Donja Gradina iz kojeg nisu odgovorili na naš upit u ovom prijedlogu.
Problem sa gradnjom kapelice na spomenicima palim borcima u Drugom svjetskom ratu u Općini Sanski Most vide u tome što je na spomen-obilježju odata počast partizanima i ne razumiju kakve to veze ima sa religijskim obilježjima kada je u Jugoslaviji vladao komunizam.
Stav Općine je da su na Šušnjaru podignuti spomenici Bošnjacima, Hrvatima i Srbima o čijim je vjerskim uvjerenjima sada suvišno raspravljati, te se pitaju kako bi se situacija razvila ako bi se jednoj religijskoj zajednici dozvolilo da na spomeniku izgradi svoje obilježje, odnosno očekuju da bi i druge tražile isto.
“Ti su ljudi pokopani pod petokrakom, ni pod kakvim vjerskim obilježjem. Mi smo ponosni na taj dio naše antifašističke historije i ne vidimo zašto bi se to sada povezivalo sa vjerom”, rekao je Hasanbegović navodeći kako su se partizani zajedno borili, te kako je fašista bilo na svim stranama.
Hasanbegović je naveo kako bi jedino ispravno bilo da se spomenik dovede u njegovo prvobitno stanje jer se nalazi na dobroj lokaciji nadomak grada,
“Tokom posljednjeg rata spomenik je oskrnavljen. Uništene su pločice sa imenima Bošnjaka i Hrvata, a pločice sa imenima Srba su ostale. Bilo ih je svih nacionalnosti”, rekao je Hasanbegović, koji je ispričao i kako je na spomeniku bespravno izgrađen krst kojeg nisu dirali, te je naveo kako se svake godine na spomeniku obilježava neki vjerski obred koji nikome ne smeta.
Isti podaci nalaze se i u odlukama Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Na mjestu današnjeg Memorijalnog kompleksa najprije su pokopana tijela 27 civila, po nacionalnosti Srba, koje su Nijemci strijeljali 8. maja 1941. godine. Na Đurđevdan, kada mnoge porodice pravoslavaca proslavljaju Krsnu slavu, zbog sprečavanja da obilježe praznik od strane tadašnjih vlasti NDH, došlo je do pobune pravoslavnog stanovništva u selu Kijevu i ostalim naseljima oko Sanskog Mosta. Da uguši pobunu, iz Prijedora je prema ovoj teritoriji upućena jedinica njemačke vojske koja je postavila dva topa u selu Čaplje, nakon čega su otvorili vatru po pobunjenim selima i rastjerali pobunjenike. Za odmazdu za žrtve koje su tom prilikom imali, njemačka vojska je kao primjer ostalim stanovnicima tog kraja, pokupila 27 Srba koje su doveli u Sanski Most i strijeljali kod Mašinskog mosta. Nakon strijeljanja su tijela natovarena u konjska kola i vožena kroz grad, nakon čega su skinuta sa kola i povješana u gradskom parku. Nakon tri dana su odvezena preko puta postojećeg pravoslavnog groblja na Šušnjaru, gdje su i sahranjena, navode iz Komisije.
U Sanskom Mostu su još prije ovog događaja svi Jevreji deportirani u koncentracioni logor Jasenovac gdje su i pobijeni.
U augustu mjesecu 1941. godine na pravoslavni praznik Ilindan na Šušnjaru su njemački vojnici strijeljali Srbe koji su sakupljeni iz grada i okoline. Tačan broj žrtava nije nikada precizno utvrđen. Postoje podaci da je tom prilikom pobijeno nekoliko hiljada stanovnika ove regije.
Inicijativa da se na ovom mjestu podigne spomenik strijeljanima pojavila se 1968/69. godine, kada je formiran i odbor za izgradnju spomen kompleksa.
Jedno od spornih pitanja bilo je to da li da spomen-kompleks bude posvećen svim žrtvama rata ili samo onima koji su ubijeni na ovom mjestu. Odlučeno je da to bude “spomenik žrtvama fašističkog terora i borcima NOR-a (narodnooslobodilačkog rata) grada Sanskog Mosta i okoline”.
Poslije izgradnje kompleksa, svake godine, na dan 2. augusta održavana je kulturna manifestacija – čitanja književnih radova pjesnika i pisaca iz svih krajeva bivše Jugoslavije.
Godine 1992. na Memorijalnom kompleksu su izvršene mnoge izmjene. Izgrađen je veliki betonski krst u podnožju grobnica, uz obrazloženje da žrtve koje su sahranjene u spomen-kompleksu nisu bili ateisti nego vjernici, naveli su iz Komisije potvrđujući navode Hasanbegovića. Nakon toga su uklonjene ploče sa imenima poginulih partizana – Bošnjaka iz Sanskog Mosta, približno 20-30 pločica, a ostavljena su imena samo poginulih Srba i Jevreja. Istovremeno je uklonjena i spomen-ploča sa ulaza u kompleks i postavljeni novi simboli – poput betonskog krsta postavljenog u podnožje grobnih humki.
Nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, nastavljena je devastacija kompleksa –napasanje stoke na kompleksu, vožnja automobilima i slično.
Spomen-park žrtava fašističkog terora Garavice je jedan od 21 spomenika koje je Bogdan Bogdanović, jedan od najpoznatijih i najuspješnijih graditelja memorijalne arhitekture u regionu jugoistočne Europe, dizajnirao na prostoru bivše Jugoslavije i predstavlja dio njegovog opusa. Bogdan Bogdanović koristi univerzalnu simboliku elemenata sunca, planeta i mjeseca kreirajući spomenik koji postaje autentični element prostora.
Spomenik je obilježje stravičnog zločina koji su tokom 1941. godine ustaške snage počinile nad građanima bihaćkog kraja, prije svega Srbima i Jevrejima, kada je ubijeno prema nekim izvorima 7.000 ljudi, dok prema drugim izvorima broj žrtava dostiže i 12.000.
Forma spomenika, kao cjeline je očuvana, ipak dvije skulpture su vandalizovane grafitima, dok su ostale oštećene gelerima granata. Spomenik je zapušten, a krajolik koji ga okružuje koristi se kao deponija za građevinski otpad. Posebno je ugrožena druga manja grupa, jer se nalazi u neposrednoj blizini saobraćajnice i industrijskih objekata koji su nastali u posljednjih 10-15 godina, naveli su iz Komisije.
Staze i platoi su usljed neodržavanja također znatno ugroženi.
