Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova USK, tokom protekle godine na području Unsko-sanskog kantona došlo je do znatnog porasta broja evidentiranih krivičnih djela vezanih za proizvodnju i trgovinu narkotičkih sredstava.
Prema riječima portparola policije Snežane Galić, to je rezultat pojačanog aktivizma policije kada se radi o sankcionisanju ovih krivičnih djela, ali i povećanja njihovog broja, pišu “Nezavisne”.
Ona je istakla kako je protekle godine evidentiran 61 slučaj proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, a tom prilikom privedeno je 86 izvršilaca takvih djela. Također, u istom periodu zabilježena su 103 slučaja posjedovanja narkotičkih sredstava te je privedeno 108 osoba.
Kada je riječ o počiniocima, kako je istakla Galić, veliki je broj povratnika u vršenju ovih krivičnih djela, a evidentiran je i porast broja maloljetnika.
Porast broja narkomana bilježe i u centrima za mentalno zdravlje koji djeluju u okviru zdravstvenih ustanova u svih osam općina ovog kantona.
Prema riječima Adnana Kapića, rukovodioca takvog centra u Cazinu, takvim licima se pružaju terapijske usluge i ona se potom šalju u specijalizirane ustanove u druge dijelove zemlje.
– Trenutno je u naš program uključeno preko 60 teških ovisnika o drogama, ali se na ulici taj broj uvijek množi sa tri, što je za grad veličine Cazina zabrinjavajuća brojka – kaže Kapić.
Prema riječima psihologa Edina Biščevića, bilježi se znatan broj mladih ljudi koji postaju ovisnici o drogama, što on pripisuje haotičnom stanju u društvu.
– Teška ekonomska i socijalna situacija rastače društveno tkivo i razara porodicu. Roditelji su u svakodnevnoj borbi za egzistenciju i djeca su prepuštena sama sebi, te negativnom uticaju medija i ulice – smatra Biščević.
On je naveo da je za efikasniju borbu protiv ove pošasti potreban veći aktivizam i sinergija svih društvenih institucija.
Najviše primjedbi na novu esencijalnu listu imali su domaći proizvođači, koji su tvrdili da su zakinuti, da se preferiraju strani proizvođači te da utvrđena lista nije u skladu s federalnim zakonom o lijekovima. Najveći proizvođač lijekova u BiH, Bosnalijek upozoravao je da je na novoj listi neopravdano izostavljeno 35 njihovih lijekova, a postojanje „tehničkih grešaka“ u svojoj odluci potvrdili su nedavno i iz kantonalne vlade.
Iz Bosnalijeka danas ističu da su zatečeni činjenicom da je odluka o novoj esencijalnoj listi objavljena i da će početi njena primjena. Dodaju da je ovo stvar za brzu reakciju tužilaštva i istražnih organa, jer su još u novembru mjesecu ukazali na „niz nezakonitih radnji prilikom formiranja esencijalne liste“.
Pojašnjavaju da je navedena odluka, prije svega, u suprotnosti sa odredbama člana 8. stav 2. Zakona o lijekovima FBiH (Sl. novine FBiH br. 109/12) i članom 6. stav 2. „Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji BiH, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova“ (Sl. novine FBiH br. 45/13), kojima je propisano da lijekovi sa Liste lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH obavezno ulaze u sastav Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona.
Prema podacima koje ovih dana objavljuju mediji, u BiH su strani lijekovi zastupljeni sa čak 72 posto, u Hrvatskoj s 34, Srbiji 20, a u Sloveniji sa tek 10 posto.
U toku je najpopularnije muzičko takmičenje u regionu, a koje datira još od 2003. godine kada su krenuli sa svojom prvom sezonom.
Prošle sezone Bihać je dva takmičara koja su ostvarila značajan uspjeh, Adnan Nezirov je u finalnoj emisiji plasiran među top 5, dok je Ahmed Redžić ispao u polufinalu, ali je osigurao saradnju sa ovom muzičkom produkcijom.
Ove godine, Bihać predstavljaju Mirza Malkoč, Faruk Pečenković i Osman Seferović, koji su se plasirali u drugi krug.
U prostorijama NK Jedinstvo danas je održana konferencija za medije na kojoj su o aktivnostima, predstojećim pripremama za projljetnu sezonu i podršci Grada Bihaća prisutne upoznali Emir Mujadžić, predsjednik NK Jedinstvo, Safet Nadarević, šef Stručnog štaba kluba i bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić.
Svjesni teške situacije u kojoj se klub našao u prvom dijelu sezone, današnji sagovornici istakli su da i pored zadnjeg mjesta na tabeli niko neće podignuti “bijelu zastavu“ i odustati od borbe za opstanak dok god postoji i teoretska šansa za to.
“Nakon okončanja prvog dijela prvenstva intenzivirali smo razgovore oko sudbine kluba i njegovog finansiranja. Zahvaljujem gradonačelniku Fazliću što se aktivno uključio u rješavanje problema oko NK Jedinstvo i osigurao podršku Grada Bihaća u drugom dijelu prvenstva. Posložili smo jednu novu ekipu, novi stručni štab i uvjeren sam da ćemo pokazati snagu i odlučnost u borbi za opstanak“, kazao je Emir Mujadžić, predsjednik NK Jedinstvo, naglasivši da će se dugovanja prema igračima rješiti do srijede kada i kreću pripreme.
Ističući da je u proteklom periodu očekivao veću angažovanost sportskih radnika u rješavanju financiranja i vođenja NK Jedinstvo, gradonačelnik Fazlić je kazao da je ipak evidentno da klub bez podrške Gradske uprave ne može funkcionisati.
“I dosad je NK Jedinstvo imao novčanu podršku Grada i imat će i u ovoj drugoj polusezoni. Doveli smo novi stručni štab, određena pojačanja i naravno idemo u borbu za opstanak. Cilj mi je u narednom periodu stvoriti uslove za ulaganje u struku, omladinski pogon i sportsku infrastruktur, a paralelno s tim konačno rješavanje statusa kluba u smislu pronalaska investitora koji bi preuzeo upravljanje klub”, kazao je gradonačelnik Fazlić te dodao da će se do početka polusezone popraviti i dio infrastrukture na stadionu potrebne za nesmetano takmičenje.
Safet Nadarević, šef Stručnog štaba NK Jedinstvo, rekao je da je svjestan stanja u klubu i teške borbe za opatanak u Prvoj nogometnoj ligi Federacije BiH naglasivši da od igrača očekuje maksimalnu borbenost i zalaganje.
“Svjestan sam da smo jednom nogom ispali iz lige, ali nema predaje, okupili smo momke koji će ponijeti teret u drugoj polusezoni. Idemo od utakmice do utakmice uz maksimum zalaganja i bez pritiska i opterećenja stanjem na tabeli koje nije idealno, ali nema predaje”, naglasio je Nadarević.
Saobraćajne nesreće na području Unsko-sanskog kantona, u Gradu Bihaću su veoma česta pojava u odnosu na broj stanovnika. Iako je prije godinu dana stupio na snagu zakon sa rigoroznijim novčanim kaznama, zakon i dalje ne prepoznaje vozače koji se utrkuju na cestama, namjerno kršeći sve moguće propise, a ovakve vožnje neki bi okarakterizirali kao pokušaj ubistva.
Vozači koji se utrkuju na ulicama, zasigurno su poznati i policijskim strukturama, ali zbog nemogućnosti drastičnijeg kažnjavanja, prekomjerna brzina je skoro jedina mjera s kojom se mogu kazniti ovakvi slučajevi.
Društvenom mrežom facebook, proteklih dana kruži snimak, jedne utrke, koja na svu sreću nije završila sa većim posljedicama osim materijalne štete. Snimka je napravljena na ulazu u Bihać, na magistralnom putu M-5. Pogledajte i sami donesite sud …
U organizaciji braniteljskih udruga HVO-a Regije Bihać danas je obilježena 23. godišnjica oslobođenja Vedrog Polja, podplješevičkih sela Mali i Veliki Baljevac i gradskog rezervora. Preživjeli učesnici ove oslobodilačke ratne operacije prisjetili su se danas dešavanja koja su prethodila akciji oslobađanja u kojoj su učestvovale jedinice HVO i 501. Slavne brdske brigade.
U svojim obraćanjima ratni komandanti HVO Regije Bihać i 501.Slavne brigade Franjo Grgić i Senad Šarganović, istakli su da je oslobađanje podplješevičkih sela 13. januara 1995. godine bio prvi korak u slamanju neprijateljske ofanzive koja je od kraja oktobra 1994. godine imala za cilj neprijateljsko osvajanje Bihaća.
„Pononi smo na ono što je prije 23. godine urađeno oslobađanjem podplješevičkih sela jer smo vratili pod kontrolu vodovod i osigurali da naša bolnica više nije na dometu agresorskih cijevi. Ova bitka omogućila je kasnije akcije oslobađanja privremeno okupiranih teritorija i ovom pobjedom preuzeli smo inicijativu i iz defenzivnih krenuli u ofanzivne oslobodilačke akcije“- kazali su komandanti Grgić i Šarganović.
Današnjem obilježavanju 23. godišnjice oslobađanja Vedrog Polja prisustvovao je i bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić, koji je u svom obraćanju kazao da je zajednička borba pripadnika Armije R BiH, HVO i policije na području Bihaćkog okruga rezultirala odbranom države BiH i stvaranja pretpostavki da Hrvatska vojska krene u oslobodilačke akcije u ljeto 1995 godine.
„Opkoljeni Bihaćki okrug od kraja 1994. godine pa sve do operacije Oluja preživljavao je teške trenutke i ova oslobodilačka zajednička akcija osigurala je bolju odbranu grada Bihaća u odlučujućim bitkama zadnje godine rata i velika zahvala svima koji su učestvovali u ovoj akciji, odnosno odbrani grada Bihaća i države BiH“- kazao je gradonačelnik Fazlić.
Na samom vrhuncu hip-hop karijere Bišćanin Haris Rahmanović odlučio je napraviti pauzu u karijeri i penzionisati umjetničko ime Priki po kojem je bio regionalno poznat. Početkom 2016. uplovio je u vode house muzike te pod novim pseudonimom Djujo Banana i pjesmom “Gujo” ostvario zapaženi internacionalni uspjeh.
Haris Rahmanović aka Djujo Banana posljednjih nekoliko mjeseci vrijedno priprema nove pjesme za koje očekuje da će pokazati njegov puni potencijal na svjetskoj sceni. Bišćanin koji je na početku karijere sarađivao s najvećim hip hop zvjezdama na Balkanu, poput Ede Maajke, Remi ili Marchela, pokušava na drugi način kanalisati svoju emociju i to u polju elektronske muzike.
S Harisom smo razgovarali o njegovoj umjetničkoj transformaciji, hip hopu i houseu, bolu i inspiraciji, ali i muzici kao lijeku.
Hip hop je prošlost, nova forma izražavanja
Za repera Prikija kaže da je ostao u vremenima kada je i djelovao kao Priki. Ne smatra da je došlo do zasićenja, ali mu se čini da je kroz tu formu rekao što je imao za reći.
“Dođe čovjeku momenat u životu kad shvati da se ne može više izražavati na jedan način pa pokušava pronaći neku drugu formu. Mislim da sam se više prebacio na produkciju, odnosno vratio sa na ono čime sam i krenuo. To što sam u međuvremenu bio izvođač bilo je usput – znam da nisam bio ni najbolji reper ni najbolji pjevač, ali sam uspio pronaći neku fuziju između toga, nisam imao konkurenciju, a ljudima je bilo interesantno”, priča Haris.
Kaže da je puno putovao u tom periodu i da mu je bilo lijepo.
“Prošao sam čitav Balkan, upoznao predivne ljude i kulture. I sad se naježim kad se prisjetim, primjerice, nastupa u Ljubljani i vidim publiku kako repa ili pjeva moje pjesme. Meni je tada bilo nepojmljivo kako neko zna napamet ono što sam napisao. Čak sam dobio sliku čovjeka koji je preko leđa napravio veliku tetovažu sačinjenu od stihova moje pjesme ‘Yustalgija'”, prisjeća se.
Ističe da je otprilike u tom periodu počela i domaća turbo-komercijalna priča od koje se, kako kaže, odmakao i drago mu je što nikad nije bio dio nje. Lijepo mu je, napominje, i sada.
“Ja znam da možda falim nekim ljudima, bar što se tiče kontinuiteta koji sam imao, ali, bit ću iskren, više volim sebe. Ja nisam imao toliko hip hop fanova, već ljudi koji su općenito slušali muziku. S tim da je hip-hop definitivno milje iz kojeg dolazim, ali upravo ono zbog čega sam ja bio zanimljiv narodu je to što sam umiksao nešto malo alternativne priče, malo se otpjeva, pa malo gitara, distorzija pa se otpjeva refren. Dakle, nije bio čisti hip hop i puka verbalizacija”, pojašnjava.
Pokazalo se da ima ‘šlifa’ za house, tokom ljeta nove pjesme
Ističe da je u svojoj muzici pokušavao spojiti ono što nije niko drugi.
“Ne znam jesam li uspio, ali odjek je takav da se ljudima to svidjelo. I danas me raja pita kad će neka pjesma. Ja im kažem kad bude iz srca, tad će biti. Ne mogu sebe obavezati da izbacujem svake godine ili svaki mjesec nešto kako bih održavao kontinuitet. Naprosto, ne mogu to više raditi. Također, postoje i neki loši aspekti onog čime sam se bavio. To je prije svega činjenica da nije postojao dovoljan broj konzumenata mojih, da ih nazovemo, usluga pa se od toga realno nije moglo ni živjeti. Da sam išao na komercijalnu stranu, vjerovatno bih od toga i danas mogao živjeti, ali to tada ne bih bio ja”, napominje.
Kada je riječ o njegovoj muzičkoj transformaciji iz hip hopa u house, govori da je odmalena okružen kolegama muzičarima, s njima se konstantno druži i ne može, a da ne stvara muziku.
“S obzirom na to da house slušam već dugo, odlučio sam pokušati uraditi nešto i u tom pravcu. Tako je nastala pjesma ‘Gujo’ koja je napravila nevjerovatan odjek na elektronskoj sceni. Ljudi su mi slali snimke kako pjesmu puštaju u Tokiju, Miamiju i svim krajevima svijeta. Iako sam je uradio iz čiste zafrkancije, ispalo je da imam ‘šlifa’ za to. Stvar je u tome da ja to nisam ozbiljno shvatio, što je inače moj problem – da stvari ne shvatam ozbiljno. No, kada sam na live nastupima izvodio tu pjesmu, vidim da je ljudi pjevaju, da je znaju, ispostavi se da je to najveći hit čitavog nastupa”, priča Haris.
Kaže da posljednjih mjeseci aktivno radi na pripremi još nekih house pjesama te da je to polje u kojem se lako može ostvariti internacionalna karijera.
“Ne postoji jezička barijera, tek nekoliko riječi na engleskom: ‘ I love you, I need you’ i udaraj klavire. Izbacit ću još dvije-tri probne pjesme, ali ovaj put uradit ću jednu sa spotom i vrhunskom produkcijom, s nečim što nikad ranije nisam radio. Želim uložiti novac da vidim kako izgleda kad se fakat ‘zadam’. Ne želim da mi se nekad kasnije desi da se kajem zbog toga i govorim sebi kako sam bio glup pa nisam uradio neke stvari”, objašnjava.
“Umjetnici su ljudi s emotivnim poremećajima i žele ozdraviti”
Ističe da su pjesme trenutno u procesu nastajanja i da će vjerovatno u proljeće, najkasnije ljeto, biti gotove.
“Više ljudi sa mnom radi na tome, ali ići će pod mojim imenom. Uvjeren sam da je to to, jer nisam nikad sumnjao u svoj rad. Uglavnom, cilj je internacionalna karijera”, dodaje.
Opisujući sebe, Haris govori da se teško odluči za nešto konačno i da je gotovo uvijek u limbu.
“Ja volim neizvjesnost, jer kada je nešto neizvjesno postoji hiljadu puteva kako se može ostvariti, a kada postoji jasan cilj, ima samo jedan put. Ja sam, ipak, za opciju neizvjesnosti, no kada se odlučim, udaram 200 posto”, ističe.
On kaže da želi da ljudi osjete energiju čovjeka koji je odrastao tu, s njima, i u vremenu takvom kakvo je. Smatra da je posljednjih 4-5 godina poput tempirane bombe, budući da je malo toga “izbacivao iz sebe”.
“Ima ta neka energija od koje te boli, ali ti je i lijepo od nje. Kao da svu energiju izvlačiš iz nekog bola ili nemira koji je ustvari gorivo. Sav teret s kojim se čovjek bori i nosi u principu je gorivo, ako ga znate iznijeti i iskoristiti. A ljudi su ovdje puni bola i vole vidjeti kako je neko drugi uspio svoj bol transformirati u energiju pa se s njime poistovjećuju. Muzika je lječilište, a onaj koji pravi pjesmu, liječi sebe tako što kanališe iz sebe ono što ga muči. Isto tako je s drugim umjetnicima. To su ljudi s emotivnim poremećajima koji kroz umjetnost žele ozdraviti”, kaže za kraj Haris.
Kako naš portal saznaje, u Jablanskoj u Bihaću upravo je došlo do saobraćajne nesreće.
Prema nezvaničnim informacijama, do nesreće je došlo kada je automobil marke Golf 2 iz još neutvrđenih razloga skrenuo sa ceste, udario u betonski zid i prevrnuo se, pri čemu je na automobilu pričinjena velika materijalna šteta.
Budući da je uviđaj u toku još uvijek nemamo informacija o svim detaljima nesreće, kao ni o broju povrijeđenih osoba.
Više informacija donosimo nakon uviđaja policijskih službenika PS Bihać.
Naša kamera je zabilježaila završne radove u unutrašnjosti zgrade, koja će imati veće i komfornije sudnice, ali i sve druge prostorije koje će biti funkcionalnije od dosadašnjih, u sada već staroj zgradi suda.
Ovih dana urađeni su kanalizacioni, elektro i vodovodni radovi.
Sve u svemu, osim zgrade, još mnogo popratnih aktivnosti je potrebno završiti, jer se radi o zahtjevnom i složenom projektu, kazala nam je predsjednica suda Fata Nadarević.
Veći dio sredstva za izgradnju nove zgrade suda osigurala je Evropska unija, tačnije oko 1.600.000 eura, dok je Vladu Kantona do sada ovaj projekat koštao 1.300.000 KM.
Kako ističe Fata Nadarević, veći dio inventara i namještaja obezbijeđen je putem VSTV BiH, odnosno Norveške Vlade, tako da se uskoro očekuje useljenje u novu zgradu, dok će stare prostorije suda navjerovatnije biti predate na upotrebu Općinskom sudu.
