Naša kamera je zabilježaila završne radove u unutrašnjosti zgrade, koja će imati veće i komfornije sudnice, ali i sve druge prostorije koje će biti funkcionalnije od dosadašnjih, u sada već staroj zgradi suda.

Ovih dana urađeni su kanalizacioni, elektro i vodovodni radovi.

Sve u svemu, osim zgrade, još mnogo popratnih aktivnosti je potrebno završiti, jer se radi o zahtjevnom i složenom projektu, kazala nam je predsjednica suda Fata Nadarević.

Veći dio sredstva za izgradnju nove zgrade suda osigurala je Evropska unija, tačnije oko 1.600.000 eura, dok je Vladu Kantona do sada ovaj projekat koštao 1.300.000 KM.

Kako ističe Fata Nadarević, veći dio inventara i namještaja obezbijeđen je putem VSTV BiH, odnosno Norveške Vlade, tako da se uskoro očekuje useljenje u novu zgradu, dok će stare prostorije suda navjerovatnije biti predate na upotrebu Općinskom sudu.

Kantonalna bolnica u Bihaću već četrnaesti dan vrši samo hitne operativne zahvate. Određeni broj pacijenata je upućen u veće kliničke centre, dok svi ostali moraju čekati, jer je dobavljač ovoj zdravstvenoj ustanovi, zbog duga od skoro 3 miliona maraka, obustavio isporuku anestetika, javio je Radio Bihać.

Danas je dogovoreno da Zavod zdravstvenog osiguranja USK bolnici omogući pozajmicu od 300.000 KM, kako bi dobavljač nastavio sa isporukom anestetika.

Handanagić kaže da su u Zavodu konsolidirali stanje i dogovorili da bolnici omoguće kvalitetnu pozajmicu, koja bi trebala biti realizirana već početkom slijedeće sedmice.

Ukupni dug bolnice iznosi oko 14 miliona maraka, a samo dobavljačima se duguje 7,5 miliona.

Klub borilackih sportova FAVORIT BH iz Bihaća već tradicionalno objavljuje motivacijske video snimke svojih takmičara, a sve s ciljem promocije sporta i zdravog života.

Kickboxing je moderan gladijatorski sport, a kroz kratke video snimke pokušavamo predstavit široj javnosti naš način života pa ako se nekome svidi i odluči sa ulice da nam se pridruži u dvorani onda to ima i društvenu korisnu svrhu.

Nakon Muje Šušnjara, Ajle Vojić i Eme Bajrić ovaj put u reziji Orhana Dizdarevića predstavljamo Vam trening šampiona Bosne i Hercegovine i Europskog klupskog prvaka Rasima Alunovića.

Gradonačelniče, na prošlim izborima ste Vi i Građanski savez bili iznenađenje za ostatak BiH, a evo sada smo već ušli u novu izbornu godinu. Šta su to Šuhret Fazlić i GS donijeli Bihaću i može li se to proširiti na cijeli Unsko-sanski kanton?

– U Gradsko vijeće Bihać je uneseno dosta novina sa predstavnicima Građanskog saveza. Nijednog od njih, člana porodice nekoga iz stranke nismo preko veze zaposlili. Niko od nas nema nijednu aferu iza sebe, nismo nikome ništa pogodovali, nismo preraspoređivali budžetska sredstva, čak smo se kao stranka odrekli pripadajućih budžetskih sredstava u korist socijale.

Bićemo spremni

Ovu prostoriju i sve aktivnosti stranke plaćamo iz svog džepa. Nametnuli smo i drugim strankama standarde, jer smo pokazali da GS zaista želi da radi za ovaj grad. Mi smo naučili u politici da kada neko pobijedi, odmah se ispostave zahtjevi da se iskompenzira sve to finansijski, kako bi potrošeno u kampanji namirili kroz: “de riješi ovo, de zaposli onog!” Ovdje u Bihaću mi nismo ništa uradili za ovu godinu čega bismo se mogli postidjeti. Sama ta promjena paradigme je najveća stvar i daj Bože da istrajemo na tome.

Hoćete li pokušati reprizirati izborni uspjeh iz Bihaća, hoćete li ići u izbore za kantonalni nivo vlasti?

– Ja sam odmah nakon prošlih lokalnih izbora shvatio da je koncept velikih stranaka, načini na koji oni to rade, prevaziđen. Mi pokušavamo da nađemo novi metod i pristup politici i izborima. Na tragu smo toga, siguran sam da će ekipa GS-a Bihać biti značajna i za sljedeće izbore. Sa nekim ljudima u Kantonu, sa kojima dijelimo ista mišljenja, ići ćemo zajedno i postoji realna šansa da pobijedimo u Kantonu, što će nam biti cilj.

S kim ćete ići u izbore, stvarate li neku koaliciju?

– Pa nešto ćemo raditi u svakom slučaju. Radićemo sa ljudima istih mišljenja i stavova. Ne mislim ideološki istih, nego sa ljudima koji imaju ista viđenja sa nama kako treba da se upravlja Kantonom, kako da se urede odnosi sa Sarajevom, kako da se osigura ravnopravan razvoj svih općina i gradova Unsko-sanskog kantona. Sa tim ljudima ćemo raditi zajedno, bez obzira na to iz kojih političkih stranaka da dolaze i koje ideološke provenijencije bili. Nećemo izbore dočekati nespremni.

Otkako ste izabrani za gradonačelnika Bihaća, osjetile su se posljedice štednje na svakom planu. Mnogi će reći možda čak i previše, a i sam budžet koji ste donijeli opet nazivaju sanacionim. Kako na to odgovarate?

– Slažem se da je budžet oprezan, ne bih rekao da je pesimističan, ali jeste oprezan. Imali smo bankarske analize koje nam potvrđuju da smo raniji budžet za 2017. godinu dobro uradili, a da je ovaj za 2018. prilično konzervativan, što i ja želim da bude. Ja se zalažem za pristup da trošimo onoliko para koliko ih imamo, nikako više. Samo tako možemo pristupati javnim sredstvima. U protivnom, sve vodi u bezizlaznu situaciju koja nije daleko od grčkog scenarija.

Moramo da to shvatimo i ponašamo se ozbiljno. Mi ne možemo sve probleme građana riješiti, ali sam za to da se napravi plan. Građani su podigli nivo svojih očekivanja, putuju, rade u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, ono što je bilo nemoguće prije deset godina, oni sad to traže.

Mladi sele, nizak je standard života, opšta je apatija, nezaposlenost…

– Trend iseljavanja je evidentan društveni problem, ali nadležnosti i resursi lokalne zajednice koje ona ima u rukama su vrlo mali. Čak i državi je to teško spriječiti ili bar umanjiti, jer je nemoguće preko noći popraviti nešto što je kvareno zadnjih 20 godina. Međutim, iz svake loše situacije treba gledati kako strateški izvući nešto dobro, u tom slučaju kako iskoristiti situaciju što je mnogo naših ljudi vani, kako ostvariti komunikaciju sa dijasporom, kako okupiti dijasporu da investira u BiH, kako stvarati uslove da se ti ljudi jednog dana vrate u državu.

Mogu li se građani Bihaća nadati da bolje vrijeme dolazi u 2018. godini?

– Mislim da nam treba više optimizma, više vjere i nade u budućnost i da svi radimo na tome, da ne budemo uporni u tome da emitujemo pesimizam i crnilo. Ne treba ocrniti i ugušiti svaki trud, ne treba gušiti kolektive i pojedince koji još imaju iskru želje da naprave iskorak ili da nešto unaprijede ovdje.

Oživljeno povjerenje

Mi smo nedavno proslavili Novu godinu na trgu u Bihaću i bilo je predivno, bez dinara iz budžeta i samo uz pomoć sponzora, napravili smo niz vidljivih pomaka, korak po korak, ali i onih nevidljivih, a za koje je potreban mukotrpan rad. Uspjeli smo na neki način da stabiliziramo budžet, da stvorimo preduslove da se nastavi sa manjim infrastrukturnim projektima koji će naš grad Bihać učiniti još ljepšim mjestom življenja. Postoji želja i društveno odgovornih preduzeća koja posluju u ovom gradu da daruju neke manje projekte od sebe. Općenito mislim da smo uspjeli promijeniti klimu u gradu. Vratili smo povjerenje poslovnih subjekata da ih neće niko reketirati, povjerenje građana da niko ne gura ruku u gradsku kasu i na koncu povjerenje stranih organizacija i donatora.

U vikendu pred nama – na rasporedu je završnica 33. izdanja Novogodišnjeg malonogometnog turnira „Bihać 2017/18“. Polufinalni parovi u seniorskoj konkurenciji su Autopraona Sajo – Ljutoč i PVC Džaja Autostil – MNK Clio.

Autopraona Sajo je predvođena Ćatićem i Zukanom, lakše od očekivanog u četvrtfinalu nadigrala ekipu Ćeha Inžinjering. Ogled je okončan rezultatom 5:2. Ljutoč je plasman među četiri najbolja tima obezbijedio trijumfom 7:1 protiv Sindikata policije USK.

U najzanimljivijem meču četvrtfinalne faze, MNK Clio je s 2:1 rezultatski nadvisio MNK Beton Pekara Ninaj. Odlučujući pogodak postigao je Muminović u samoj završnici utakmice.

U završnici ćemo gledati i aktuelnog pobjednika – ekipu PVC Džaja Autostil USKsport.ba. Halid Delić i društvo su još jednom demonstrirali zavidnu vještinu i uigranost. S čak 7:0 iz takmičenja su izbacili ekipu Muminović.

Subotnji program starta u 13 sati, a ljubitelji malog nogometa u gradu na Uni uživat će u polufinalnim ogledima – u svim konkurencijama (pretpionirskoj, pionirskoj, veteranskoj i seniorskoj). Finalni susreti na rasporedu su u nedjelju.

Raspored (subota od 13h)

Polufinale – pretpioniri:

FK Krajina Cazin – NK Metalac

NK Ćoralići – OFK Bihać MB Stars

Polufinale – pioniri:

NK Ćoralići – NK Eugen Kvaternik

ONŠ Bod – OFK Bihać Intermozaik

Polufinale – veterani:

Westal Čavkunović BP – MNK Bihać 1260

Boca Juniors Pizzeria Asa – Boca Juniors otpisani

Polufinale – seniori:

Autopraona Sajo – Ljutoč

PVC Džaja Autostil – MNK Clio

(USKsport.ba)

Još traje humanitarna akcija Kantonalne bolnice (KB) „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću za kupovinu transportnog inkubatora.

– Na račun je već uplaćeno dosta novca, ali, osim inkubatora, potrebno je kupiti i dodatnu opremu. Mnogo donatora javlja se i iz inozemstva – saznajemo iz Kantonalne bolnice u Bihaću.

Na Odjelu za ginekologiju i akušerstvo u ovoj bolnici godišnje se rodi više od 2.300 beba, a šest posto njih treba dodatnu njegu zbog infekcije ili preranog rođenja. Zato je neophodno njihovo liječenje u kliničkim centrima udaljenim stotine kilometara od bihaćke bolnice.

– U takvim slučajevima transportni inkubator će bitno doprinijeti sigurnosti u transportu novorođenčadi, odnosno smanjiti mogućnost dodatnog oštećenja mozga, koje može dovesti do trajnih posljedica po rast i razvoj djeteta – navedeno je u saopćenju KB „Dr. Ifran Ljubijankić“.

Samo prošle godine iz KB u Bihaću izmješteno je 20 beba, među njima devetero rođenih prije vremena. Bebe su do Sarajeva ili Banje Luke transportirane u krevetićima jer je stari transportni inkubator dotrajao.

Savremeni, potpuno opremljeni inkubator s respiratorom košta oko 100.000 KM. Takvi inkubatori osiguravaju respiratornu podršku tokom transporta, tako da dijete do kliničkog centra stiže u najboljim uvjetima.

Žiroračun za donacije

Svi koji žele podržati ovu humanitarnu akciju, mogu donirati sredstva uplatom na žiroračun: 161 035 000 318 0090 Udruženje – podružnica ginekologa i perinatologa USK Bihać, Svrha doznake – kupovina transportnog inkubatora.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Hrvatske završilo je stručni nadzor nad Centrom za socijalnu skrb u Puli, koji je bio zadužen za slučaj Denisa Pašića, dječaka iz Bihaća, koji je u maju prošle godine svirepo ubijen u Puli.

Podignuta optužnica

Mališana je zadavila i u more bacila njegova majka Kjara Pašić (Chiara, 32), državljanka Hrvatske, protiv koje je podignuta optužnica za ovaj monstruozni zločin. Uskoro joj počinje suđenje u Županijskom sudu u Puli.

Tamošnje Ministarstvo, potaknuto ubistvom nedužnog dječaka, stavilo je pod lupu pulski Centar za socijalnu skrb. Otkriveni su brojni propusti u radu ove ustanove, odnosno da socijalni radnici nisu poduzeli zakonom omogućene mjere kako bi se dječak zaštitio. Smijenjena je ravnateljica Sandra Milošević i u toku je imenovanje nove.

Među najvećim greškama bila je ta što Centar nije provjerio navode Rite Rojnić, Kjarine majke, koja je navodila da joj je kćerka psihički bolesna.

Suprug u zatvoru

Utvrđeno je i da su mjere za zaštitu dječaka poduzimane nepravovremeno. Iako im je Kjara ispričala kako se nalazi u teškoj situaciju te da je nezaposlena dok joj je suprug u zatvoru, Centar nije provjerio u kakvim je uvjetima živio ubijeni dječak.

Otvoreno je i pitanje što je sa 14-godišnjom Marijanom L., koja se, zajedno s Kjarom, našla na optuženičkoj klupi, jer joj je pomagala u zločinu. Maloljetnica je, inače, bila štićenica Doma za odgoj djece i mladeži Pula.

Dogovorile kako će ga ubiti

Kjara Pašić i Marijana L. su 23. maja prošle godine, zajedno i prema dogovoru, u stanu na adresi Akvilejski prilaz u Puli ugušile dječaka, a zatim su tijelo odnijele do obale mora bivše vojarne “Vallelunga” i tamo ga bacile u more. Državno odvjetništvo obustavilo je istragu protiv Ademija Burima (29), hrvatskog državljanina, koji je, također, hapšen zbog krivičnog djela neprijavljivanje počinjenog krivičnog djela.

U Kulturnom centru u Cazinu večeras je otvorena izložba fotografija autora Muje Begića pod nazivom “Kad je vrijeme stalo”, nakon čega je održana i promocija njegove nove knjige “Genocid u Sanskom Mostu”.

Izložba fotografija “Kad je vrijeme stalo” dio je naučno-istraživačkog projekta dokumentovanja zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava počinjenih na području Bosanske Krajine, a prikazuje satove i lične predmete pronađene u masovnim grobnicama uz žrtve. Izložba je zajednički projekt autora i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajeva, a do sada izložba je bila postavljena u Bihaću, Sarajevu, Zagrebu i Mostaru.

“Većinu fotografija zajednički smo uradili Edis Vojić i moja malenkost. Ono što je interesantno je činjenica da su skoro svi satovi koji se nalaze na ovim slikama stali baš u vrijeme kada su žrtve ubijene, a u čemu se krije i posebna simbolika. Upravo zbog toga smo željeli pokazati da, unatoč tome, vrijeme nije stalo i da pamtimo sve žrtve. Kažu da je čovjek mrtav tek onda kada ga više niko ne pamti. Mi sa ovom izložbom želimo pokazati da ne zaboravljamo žrtve i da im odajemo dužni pijetet”, rekao je Begić za Klix.ba.

Najveći broj fotografija nastao je iz masovne grobnice Tomašica, ali i drugih širom Bosanske Krajine. Izložba ostaje u Cazinu do 25. januara.

Nakon otvaranja izložbe, održana je promocija Begićeve osme knjige “Genocid u Sanskom Mostu”. Riječ je o naučnoistraživačkom radu koje predstavlja prvu sveobuhvatnu studiju o ratnim zločinima počinjenim u Sanskom Mostu.

Knjiga sadrži više od 850 stranica dokumenata poput policijskih i drugih izvještaja, medicinske i obdukcione nalaze, vještačenja, svjedočenja i mnogo relevantnih izvora koji će poslužiti budućim istraživačima, ali i mlađim naraštajima, koji trebaju da se upoznaju sa dešavanjima na ovim prostorima.

“Dokumentirao sam sve masovne i pojedinačne zločine i ubijanja, kao i sve masovne i pojedinačne grobnice. Navedeno je preko 720 žrtava imenom i prezimenom uz tačne metode i načine kako su ubijeni, nestali ili pokopani. Smatrao sam i da prostor Bosanske Krajine treba staviti u fokus kada su u pitanju stradanja, jer mislim da je na određeni način zapostavljen i da se vrlo malo zna o onom šta se ovdje dešavalo u odnosu na druge krajeve BiH. Ako znamo da je u Bosanskoj krajini tokom rata postojalo oko 150 logora kroz koje je prošlo blizu 100.000 Krajišnika, onda mislim da se argumentovano može govoriti o počinjenju genocida i na ovom prostoru”, rekao je autor.

Mujo Begić je šef područnog ureda za Bosansku Krajinu Instituta za traženje nestalih osoba BiH (ICMP), te stalni naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Do sada je napisao nekoliko referentnih djela na temu zločina protiv čovječnosti, a prije ove knjige objavio je fotomonografiju o najvećoj masovnoj masovnoj grobnici Bošnjaka i Hrvata Prijedora – Tomašici.

Promotori večerašnje knjige u Cazinu bili su historičari Nijazija Maslak, Bahrudin Beširević i Dino Dupanović, a moderator novinar i publicista Mirza Sadiković.