Planovi za provođenje javnih nabavki za izradu idejnih projekata za ogradu, pristupni put i pločasti propust na putu koji vodi do glavne parcele aerodroma Golubić u Bihaću su završeni te bi se uskoro trebalo krenuti u njihovo provođenje.

Sve to direktno prati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija putem svog predstavnika u Komisiji za javne nabavke, a u sadašnjoj upravi Javnog preduzeća “Aerodrom” Bihać ističu da se neće ponoviti praksa od prošle godine te da će odobrena dva miliona KM iz federalnog budžeta biti i namjenski potrošena.

Do Golubića se ovih dana teško dolazi zbog radova na novoj kanlizacionoj mreži, ceste su postale makadamski prašnjavi putevi koji su značajno izmijenili okoliš.

Kuća mještanina Golubića Mehmeda Hodžića u neposrednoj je blizini aerodroma, a kako je istaknuo ukoliko dođe do ostvarenja ovog projekta to će značiti novi ekonomski zamah za cijelo mjesto, ali i Grad Bihać.

“Prije mjesec ili dva dolazili su predstavnici komisija koji su mjerili kuće i tražili papire. Volio bih da mještani dobiju posao jer smo mi tu “slijepa ulica” nemamo industrijsku zonu, a s aerodromom ovo mjesto dobilo bi na većoj cijeni, mještani bi dobili cestu i rasvjetu”, kaže Hodžić.

Da bi u Bihać mogli stizati putnici charter letovima, prema nekim procjenama, bit će potrebno više od 25 miliona KM, ali i višegodišnji radovi, dok za sada Javno preduzeće “Aerodrom” Bihać na raspolaganju ima dva miliona KM za početne radove.

Direktor preduzeća Elvedin Sedić ističe da će taj novac biti iskorišten ukoliko ne bude nekih nepredviđenih stvari, ali kako se sada stvari realiziraju vjeruje da će se uspjeti iskoristiti taj novac pa možda i za evetualna dodatna ulaganja tokom ove godine.

Onako kako je to i predviđeno ugovorom o finasiranju ovog projekta Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je uključeno u cijelu proceduru te su dali saglasnost za početak ovih postupaka.

“U postupku je i raspisivanje javnog poziva odnosno konkurentskog zahtjeva za izradu studije izvodljivosti i nadam se da ćemo od naredne sedmice moći raspisati konkurs za početak radova za koje su rađeni ovi projekti”, istaknuo je Sedić, dodajući da se radi o pristupnom putu, pristupnom mostu te ogradi oko parcele aerodroma u Bihaću.

Studija izvodljivosti, koja je zahtjevan posao, trebala bi biti gotova u roku, a i sami radovi na ogradi i pristupnom putu trebali bi biti završeni do kraja ove građevinske sezone.

Pored boravka u Poslanikovoj džamiji, hadžijama iz Bosne i Hercegovine posebnu radost čine odlasci na Uhud, Hendek, u Mesdžidu-l-Kibletejn i džamiju Kuba, gdje se upoznaju s historijom islama.

Trenutno naše hadžije obilaze ova mjesta u pratnji svojih vodiča, što je i jedan vid pripreme za organizirano obavljanje umre i drugih ibadeta.

Među našim hadžijama Uhud je posjetio i naš general Atif Dudaković.

Na osnovu Ugovora o poslovnoj saradnji Vlade Unsko-sanskog Kantona i Bosna Bank International d.d. Sarajevo, objavljuje se Javni poziv subjektima male privrede (MSP) za podnošenje zahtjeva za odobrenje finansiranja.

Kompletan poziv prezmite klikom OVDJE.

Kupača još ima, ali je veći broj onih koji pored Une roštiljaju odolijevajući izazovu kupanja. Za odmarališta i plaže preostalo je još samo pola mjeseca do kraja sezone.

– Sunčanje i kupanje na Uni još su aktualni, ali ne zadugo – do kraja mjeseca. Dva faktora određuju kraj naše sezone i to povratak sa školskog raspusta u škole i odlazak naših ljudi u inostranstvo, po okončanju godišnjih odmora, kazao nam je Kemal Malkoč, menadžer odmarališta Topole na Uni.

Inače, Topole su jedno od omiljenih odmarališta Krajišnika. Za tri marke, koliko košta parkiranje, posjetioci cijeli dan imaju pravo da koriste klupe, ležaljke, stolove, roštilje, pecare, plažu i odbojkaški teren. Tu se sastaju na druženju porodice iz inostranstva i domovine, uz sač, ražanj i kotlić. Tu je Una plitka i široka, a okruglo kamenje i pijesak ugodni su i bosim nogama.

Jedno od stotinu mjesta gdje i turisti borave, a neki od njih samo su i došli jer su čuli za njega – jesu Nacionalni park i Štrbački buk. Iako turistička sezona traje i u NP-u Una, uprava već najavljuje da ima porast prodanih ulaznica. Od osnivanja Nacionalnog parka Una, četiri godine zaredom, svake godine konstantno raste broj turista za 10.000, a ove će oboriti rekord od 60.000 ulazaka u Nacionalni park. Divlja priroda NP-a Una već je turistički brend. No, manje je poznato da su sva druga mjesta na Uni mnogo posjećenija od Nacionalnog parka, bliže je, pitomije i ugodnije, a rijeka toplija za kupanje. Za taj užitak Krajišnicima su ostale još samo dvije sedmice, a onda je kraj sezone.

VIDEO uživo: Emil Mušeta / Biscani.net

Nesreća se dogodila na magistralnom putu M-4.2, u Jablanskoj ulici na ulazu u Bihać, ispred trgovačkog centra Ilma. Kako su nam kazali u MUP-u USK, u nesreći su učestvovala dva putnička vozila, a povrijeđeno je više osoba.

“Prema prvim informacijama povrijeđeno je šest osoba, među njima i jedan pješak. Svi su prebačeni u Kantonalnu bolnicu ‘Dr.Irfan Ljubijankić’ gdje im se utvrđuje stepen povreda”, kazala je Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a USK.

Kako saznajemo, u oba automobila se nalazilo nekoliko osoba, a jedno vozilo je nakon nesreće udarilo u obližnji kiosk. Za sada nije poznato da li se u njemu neko nalazio.

https://www.facebook.com/portalbiscani/videos/1455810561153746/

Na lice mjesta izašli su pripadnici Policijske stanice Bihać i dežurni kantonalni tužilac, a saobraćaj na ovoj dionici se odvija otežano.

Od ukupno 23 odsjeka prvi upisni rok pokazao je da je upitno osam, dok petnaest ispunjava postotak. Drugi upisni rok odlučit će tako o opstanaku određenog broja odsjeka.

Kako su nam kazali u Rektoratu, stanje je zadovoljavajuće, s obzirom na broj učenika, koji su ove godine završili srednju školu, ali i stanja na drugim univerzitetima. Težu situaciju na Univerzitetu najavljuju narednih godina.

Iako je Univerzitet ‘osvježio’ odsjeke sa novim ili razdvajanjem postojećih, to prema trenutnoj upisnoj politici nije privuklo studente. Trenutno je upisano oko 400 studenata, što je daleko ispod normi za opstanak nekih odsjeka.

Prema riječima rektora Fadila Islamovića drugi upisni rok će pokazati stvarnu sliku i tek tada će se znati šta činiti.

Odsjek bosanski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu, do sada nije bio upitan. Ove godine sa još nekoliko odsjeka mogao bi biti zatvoren zbog nedostatka studenata, iako je kvota ranije smanjena.

Određen broj studenata za nastavak školovanja odlučio se u drugim kantonima, na privatnim fakultetima ili u zemljama EU, međutim i to, kada se sabere, ne može ublažiti primjetnu razliku.

Ove godine na fakultete se upisuje generacija rođena 1998 i dijelom 1997 . Od toga najviše ih je rođeno u Cazinu – 995, a najmanje u Bosanskom Petrovcu 141.

Pojačan priliv turista doveo je do velikih gužvi na ulicama Bihaća i dodatnu nervozu svih učesnika u prometu. Određen dio ulica već je završen, a u Zavodu za prostorno uređenje ističu kako nastoje okončati najveći dio ovog posla do početka školske godine.

Radovi kasne zbog probijanja rokova glavnog izvođača Euroasfalta, te poslova koji su trebali odraditi i drugi. Dosad je asfaltirano oko 60 posto ulica u kojima se postavljala nova kanalizaciona mreža.

Ovih dana trebala bi se asfaltirati ulica od nove gradske džamije do raskršća sa kantonalnim MUP-om, te dio pored škole Harmani 1.

Euroasfalt kasni s radovima već preko četiri mjeseca, ali djelimično za kašnjenje su krivi i radovi na na telefonskim i vodovodnim instalacijama.

Budući da se bliži jesen i vrijeme nabavke ogrjeva, građani su se već dali u potragu za ogrjevnim drvetom i peletom kako ove zime ne bi boravili u hladnim stanovima. U slobodnoj prodaji ogrjevno drvo, ovisno o vrsti i kvalitetu, može se nabaviti po cijeni od 65 do 75 KM za metar.

Za razliku od prošlogodišnje sezone, kada je tona peleta bila i do 600 KM, proizvođači tvrde kako ga pred ovu grijnu sezonu prodaju po 300 KM.

Veliko interesiranje

Svake godine u ovo vrijeme cijene ogrjevnog drveta počnu rasti, a kako se bliži sezona grijanja, bivaju sve više.

– Preveliko je interesiranje građana za ogrjevnim drvetom i baš ima previše narudžbe. Metar hrastovih drva košta 70, a metar bukovih 75 maraka. Najviše se traži bukovo drvo – kaže Adilan Ćehić, jedan od prodavača ogrjevnog drveta u Bihaću.

Osim na drva, građanima se nudi i mogućnost grijanja na pelet. Domaćinstva koja imaju centralno grijanje ovaj energent sve više koriste. Potvrđuju to i iz peletara u USK-u ističući kako je potražnja velika. U jednoj od njih tvrde da je cijena na nivou prošlogodišnje.

Kvalitetan pelet

– Da bi se dobio kvalitetan pelet, treba biti kvalitetna sirovina – ističe Zahid Mujić, jedan od proizvođača i distributera peleta iz Bosanske Krupe.

Cijena tone peleta je identična prošlogodišnjoj. Trenutno je 300 KM po toni.

Iz razgovora s građanima saznali smo da će se većina ove zime, kao i prethodnih, grijati na drvo. Kažu, znatno je povoljnije u odnosu na druge energente.

Penzionerima na rate U Savezu udruženja penzionera USK kažu kako su sa ŠPD „Unsko-sanske šume“ potpisali ugovor o isporuci ogrjevnog drveta. Omogućeno je plaćanje u osam rata.

Na GP-u Izačić pri izlasku iz BiH slobode je lišen i bh. državljanin K. M. (1996.) nakon što je ustanovljeno da ga potražuje Općinski sud u Bugojnu zbog kaznenog djela “teška krađa”. Službenici PGP-a Izačić u nedjelju su ga predali pripadnicima Sudbene policije Bihać, navodi se u priopćenju.

Riječ je o zaštićenom prirodnom području koje se prostire na 19.800 hektara, a koje se prostire dolinom gornjeg toka rijeke Une, kao i dolinom rijeke Unac, desne pritoke Une, sve do rječice Krke na zapadu.

Jedinstvena prirodna oaza, u kojoj se nalazi jedna od najčistijih rijeka svijeta, svakodnevno osvaja pažnju mnogih posjetilaca, koji sa brojnih kontinenata dolaze u BiH kako bi posjetili ovaj nacionalni park.

“NP Una, u skladu sa svojim kapacitetima i aktivnostima, kao i prethodnih godina, radi na zaštiti svih vrijednosti kojima raspolaže ovo zaštićeno područje. Mi smo, na neki način najmlađi nacionalni park u regiji, ali i Europi, a naši poslovi su zasnovani na zaštiti i očuvanju ove divne prirode, ali i na stvaranju predispozicija za razvoj turizma i sportskih kapaciteta”, kazao je za Radiosarajevo.ba Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.

Martin-Brod i Štrbački buk samo su dio prirodnih atrakcija koje možete posjetiti na ovom području, koje je pravi raj za sve zaljubljenike u prirodu. Ovo su, ujedno, i najposjećenije zone parka, koji pored prirodnih bogatstava nudi uživanje u brojim sportskim i turističkim sadržajima, kao što su kajak i rafting na divljim vodama, sportski ribolov ili, pak, pješačke i rekreativne staze za zaljubljenike u šetnju.

Zanimljivo je da je, prije manje od mjesec dana, Komisija za saradnju s UNESCO-om u PS BiH prihvatila inicijativu da najatraktivnije lokacije ovog parka budu uvrštene na UNESCO-vu listu svjetske prirodne baštine. U toku je proces odobravanja da se ove dvije lokacije uvrste na ovu listu, a ukoliko se to desi NP Una će dospjeti na mapu svjetskih prirodnih atrakcija.

To prepoznaju i brojni turisti koji iz godine u godinu sve više posjećuju sjeverozapad BiH, kako bi uživali u ljepotama Nacionalnog parka Una.

“Svakodnevno postajemo destinacija koja je prepoznatljiva ne samo u BiH i regiji, nego na svim kontinentima. Nakon šest godina operativne uspostave i razvoja, NP Una posjetiocima postaje sve interesantniji, a posebno otkada smo uvršteni u Zeleni put, kao dio velikog regionalnog projekta Via Dinarica. S ponosom mogu reći da smo mi zaštićeno područje s najvećim procentualnim rastom posjeta u cijeloj regiji“, dodao je Mulić.

Zvanični podaci govore kako je od 2012. godine do danas broj posjeta porastao za nevjerovatnih 2.500 posto, a rekordna je bila 2016. godina, kada je NP Una posjetilo oko 100.000 turista. Ipak, čini se kako to neće zadugo biti slučaj jer ovogodišnji podaci već pokazuju kako će 2017. godina srušiti rekorde.

Zahvaljujući svemu tome, istaknuo je Mulić, NP Una postaje generator sveukupnog razvoja ekonomije u ovom dijelu BiH.

“Drago nam je da smo prepoznati kod ovdašnjeg stanovništva i institucija, te da smo postali perjanica našeg turizma. NP Una ima veliki utjecaj na ekonomiju grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona. Dobro sarađujemo i s drugim zaštićenim područjima u regiji, s nevladinim sektorom i međunarodnim organizacija, a sve to pomaže u razvoju i kapacitiranju NP Una”, rekao je Mulić.

Takav utjecaj na ekonomiju Unsko-sanskog kantona prepoznat je i na međunarodnom nivou, te je prije nekoliko sedmica u Zagrebu predstavljen novi projekt NP Una, koji će objediniti turističku ponudu unske rivijere u obje države.

“Riječ je o projektu UnaLand – Zemlja vodenih čarolija, koji je vizija dugoročnog razvoja doline rijeke Une, od njenog izvora u Hrvatskoj, preko dijela koji prolazi kroz BiH, do ponovnog ušća u Hrvatskoj. Obje države zajedno će razvijati projekte putem kojih ćemo onda aplicirati za sredstva iz Europske unije, kako bismo u konačnici kontinentalnu rivijeru Une popularizirali i razvili do mjere da postane svjetska atrakcija“, zaključio je Mulić.