Novogodišnja noć je uvijek posebna i ljudi joj se raduju i proslavljaju je na različite načine.
Poznata je praksa, i na našim krajevima da se u ovoj noći zapale hiljade petardi, pirotehničke opreme i da se ispale hiljade metaka.
Iako policija i nadležne institucije uvijek apeluju da se to ne radi, ipak se svake godine ponavlja ista praksa.
Sinoć je posebno moglo biti kobno na Maloj Lisi u Cazinu, kada je metak završio u dnevnom boravku jednog sugrađanina. Objavio je to na svome FB i apelirao na sve da se prestane sa ovakvom praksom.
Završilo se, srećom, bez tragedije, ali ovo je poziv nadležnim da pokušaju pronaći odgovornog i ovaj nam slučaj mora biti opomena da se imas ovakvom praksom prekine i da se na prvom mjestu uvijek ima obaveza zaštite svoga i života drugih.
Pored lijepih želja i svečanog dočeka Nove godine, nažalost u USK u protekla 24 sata zabilježeno je i nekoliko krivičnih djela te jedan smrtni ishod…
U gradu Cazinu upotrebom vatrenog oružja učinjena je materijalna šteta, dok je u Bihaću zapaljeno vozilo te evidentirana dva slučaja nasilja u porodici. Pored ovog, prvi dan Nove godine započeo je tragičnim događajem, odnosno slučajem samoubistva u Bihaću.
O ovom događaju obaviješteno je Tužilaštvo USK koje je naložilo da se tijelo unesrećenog preveze na Odjel patologije u Kantonalnoj bolnici gdje će se tokom sutrašnjeg dana utvrditi uzork smrti.
Prvi dan 2022. godine premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić, posjetio je Osnovnu školu Tržačka Raštela, područnu školu u Rujnici. U 2021. godini završena je realizacija projekata uređenja igrališta, školskog dvorišta i grijanja za objekat škole u Rujnici te su direktor škole i predsjednica Školskog odbora, simbolično na prvi dan Nove godine, organizovali uručivanje zahvalnica zaslužnim mještanima, firmama i pojedincima, naglasivši da se 125 mještana MZ Tržačka Raštela uključilo u ovu akciju.
Premijer USK se zahvalio na pozivu mještanima i upravi škole, u svoje i ime ministra obrazovanja Almina Hopovca te istaknuo da je Vlada USK kroz Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta podržala i rješavanje problema grijanja a sredstva za nove projekte ove škole planirana su u prijedlogu budžeta za 2022. godinu.
Posebne zahvale upućene su za zalaganje mještaninu Samiru Ćatiću, predsjedniku MZ Tržačka Raštela Sandiju Salkiću i Senadu Ždraliću, predsjedavajućem GV Cazin Rifetu Hozanoviću i vjećnicima Almi Nuhanović i Denisu Račiću.
– Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, smatra kako je izlazak iz krize u Eurozoni izazvao veliku potražnju, nakon čega je BiH zauzela tržišni udio u Evropskoj uniji u koju odlazi više od 72 posto ukupnog izvoza…
01. januara – Iako se Bosna i Hercegovina, kao i mnoge druge zemlje, još uvijek suočava s posljedicama izazvanim pandemijom koronavirusa, zemlja je tokom 2021. godine ostvarila značajno bolji izvozni bilans nego prethodnih godina, javlja Anadolu Agency (AA).
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina je u periodu januar – novembar 2021. godine izvezla robe u vrijednosti od oko 12,9 milijardi konvertibilnih maraka (KM), što je za 34,8 posto više u odnosu na isti period prošle godine.
U istom periodu, uvoz je iznosio 19,4 milijardi KM, što je za 26,5 posto više u odnosu na prvih 11 mjeseci prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 66,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,55 milijardi KM.
– Raste i uvoz –
Tokom protekle decenije Bosna i Hercegovina konstantno bilježi porast izvoza, ali isto tako i uvoza mnogih proizvoda iz drugih zemalja.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz iz BiH 2012. godine iznosio je 7,8 milijardi KM, a uvoz oko 15,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 51,5 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit 7,4 milijardi KM.
Naredne godine Bosna i Hercegovina je izvezla robe u vrijednosti od oko 8,4 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 15,2 milijardi KM, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 55,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit bio oko 6,8 milijardi KM.
U 2014. godini izvoz iz BiH iznosio je 8,7 milijardi KM, a uvoz 16,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 53,6 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit 7,5 milijardi KM.
BiH je naredne 2015. godine izvezla robe u vrijednosti od 8,9 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 15,8 milijardi KM, čime je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,8 milijardi KM.
Narednih godina je posebno povećan rast izvoza, ali i uvoza u BiH. Prema zvaničnim podacima, tokom 2016. godine izvoz iz BiH iznosio je 9,4 milijardi KM, a uvoz 16,1 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,7 milijardi KM.
Naredne godine BiH je izvezla robe u vrijednosti od 11,05 milijardi KM, te ostvarila uvoz od oko 18,2 milijardi KM, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 60,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 7,1 milijardi KM.
Tokom 2018. godine izvoz iz BiH iznosio je 11,9 milijardi KM, a uvoz 19,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,7 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit oko 7,3 milijardi KM.
BiH je 2019. godine izvezla robe u vrijednosti od oko 11,5 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 19,5 milijardi KM, čime je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 58,9 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio oko osam milijardi KM.
– Za deceniju izvoz povećan oko pet milijardi KM –
Ipak, Bosna i Hercegovina je u 2020. godini, usljed pandemije koronavirusa zabilježila pad izvoza, ali i uvoza. Kako pokazuju podaci Agencije za statistiku, BiH je prošle godine ostvarila izvoz od 10,5 milijardi KM i uvoz od 16,9 milijardi. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 62,3 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit oko 6,3 milijardi KM.
Iako je prethodnih godina pored izvoza rastao i uvoz u BiH, ohrabruje podatak da je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,5 milijardi KM, što je, naprimjer, značajno manje u odnosu na 2012. kada je iznosio oko 7,4 milijardi KM.
Također, ako se osvrnemo samo na izvoz, jasno je da je izvoz značajno povećan tokom protekle decenije, budući da je BiH u 2012. godini ostvarila izvoz u vrijednosti od 7,8 milijardi KM, 2015. godine 8,9 milijardi KM, 2018. godine 11,9 milijardi KM, a tokom ove godine više od 12,8 milijardi KM.
Prema tome, izvoz iz BiH je tokom proteklih deset godina povećan za oko pet milijardi KM. S druge strane, uvoz u BiH je u istom periodu porastao za 4,2 milijarde KM.
Stručnjaci su mišljenja da je nekoliko faktora rezultiralo značajnim porastom izvoza iz BiH u brojne zemlje, uključujući i izlazak iz krize u Evropskoj uniji (EU), nakon što je pandemija pogodila mnoge zemlje.
Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, istakao je za AA da je izlazak iz krize u eurozoni izazvao veliku potražnju nakon čega je BiH zauzela tržišni udio u Evropskoj uniji, gdje izvozi više od 72 posto od svog ukupnog izvoza.
“Također, izgradnja domaćih kapaciteta, konkurentnost domaćih kompanija doveli su nas u poziciju da se svrstamo među prioritete u lancima nabave, naravno govorimo o onome što mi imamo, i to je rezultiralo sa preko 3,2 milijarde KM povećanim izvozom u prvih 11 mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle. Ja se nadam da ćemo do kraja godine imati blizu 15 milijardi KM, što govori da je to rekordna godina u odnosu na sve prethodne godine i zapravo je premašila i rekordnu 2019.”, kazao je Egrlić.
– Konkurentnost kompanija –
Napominje da činjenica da preko 72 posto izvoza iz BiH ide u zemlje EU-a najbolje govori o konkurentnosti bh. kompanija.
“Bh. proizvodi su najprije konkurentni sa aspekta kvalitete, vrlo su kvalitetni, a potom i cjenovno mogu se nametnuti na globalnom tržištu i zasigurno BiH može biti ponosna na naš metalski sektor, drvni sektor, jer namještaj iz BiH dobija redovno zlatne medalje i plakete po sajmovima u Njemačkoj. Naša kožarska, tekstilska i obućarska industrija bilježe stalni rast, naši prerađivački kapaciteti su u potpunosti okrenuti ka izvozu i to je ono što nam daje šansu i nadu i pozivam nadležne da stoga više ulažu u reforme i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kako bi podizali našu konkurentnost”, rekao je.
Naglašava kako je u tom smislu vrlo važno raditi još više na razvoju putne i svake druge infrastrukture unutar BiH.
“Skuplje je doći do granice, nego od granice do neke destinacije za isporuku robe. Vrlo rizičan transport, skup transport uzrokuje određene poteškoće, ali i prevelika opterećenja, porezi i doprinosi na platu nas usporavaju jer je neophodno obezbijediti veće neto plate u kompanijama. Očekujemo da će u narednoj godini doći do rasterećenja privrede kako bi radnici bili zadovoljni sa njihovim primanjima”, kazao je Egrlić.
Kako je pojasnio, metalski sektor je tradicionalno sektor u kojem Bosna i Hercegovina ostvaruje najveći izvoz u svijet.
“Iz metalskog sektora dolazi negdje oko 40 posto od ukupnog izvoza. To je i najperspektivniji sektor, ali ja ne bih zanemario i sve druge sektore, koji su također jako perspektivni, poput drvne industrije, proizvodnje namještaja gdje postižemo sve bolje rezultate, potom tekstil, koža, obuća. To su kompanije koje su širom BiH rasprostranjene i koje bilježe ozbiljne rezultate. Ono što bi nam bilo jako važno je da se kreira ambijent, da se okrenemo ekonomiji, da nekako pokušaju političari graditi bolji imidž Bosne i Hercegovine u svijetu, da odavde idu lijepe poruke”, istakao je Egrlić.
Dodao je također da je moguće raditi i na smanjenju uvoza, tako što bi se bh. građani više okrenuli kupovini domaćih proizvoda.
– Šansa za BiH –
“Naša prerađivačka industrija jako puno uvozi repromaterijala. Ono što je važno kazati je da su na prvom mjestu automobili, što novi, što polovni, i što to ne možemo kompenzirati domaćom proizvodnjom. Ali, uvozimo i jako puno nekih proizvoda koje imamo u dovoljnim količinama i po kvaliteti u BiH. Uvozimo preko 130 miliona KM vode, a imamo odličnu vodu, itd. U tom smislu je dobra poruka našim potrošačima da kupuju domaće”, kazao je Egrlić, napominjući da je potrebno modernizirati kapacitete kao i da su bh. ekonomiji neophodna veća poticajna sredstva i povoljni krediti.
“Sad treba iskoristiti priliku kada su poremećeni lanci snabdijevanja, kada je pet puta poskupio brodski transport sa Dalekog istoka, kada se okreću Evropa sebi i bližima oko sebe, Bosna i Hercegovina i region trebaju sada tražiti šansu da uskoče u taj lanac snabdijevanja, da podižu konkurentnost i da zauzimaju važnije mjesto na tržištu od 500 miliona stanovnika. Mislim da je vrijeme da se okrenemo sebi i onome od čega se živi. Ukoliko to ne uradimo, doživjet ćemo da će ljudi odlaziti iz BiH”, rekao je Egrlić, napominjući da očekuje da 2022. bude važna godina u pogledu provođenja reformi kako bi se još više povećao izvoz i tako dodatno osnažila domaća ekonomija.
Nakon što je prošla godina bila izuzetno loša za turistički sektor u Bosni i Hercegovini, ove godine je stanje nešto bolje te smo ponovo imali priliku da viđamo brojne turiste na ulicama naših gradova.
Ne samo da je naša zemlja bila posjećena ljetos, nego su turisti nastavili da dolaze i poslije. Pokazuju to i podaci Federalnog zavoda za statistiku koji kažu da je ukupan broj dolazaka turista u novembru ove godine veći za 148,4 posto nego što je to bilo u istom mjesecu prošle godine. Tako je u Federaciji BiH zabilježena 44.681 posjeta turista, a od ukupnog broja 56 posto njih su strani turisti.
Kada su u pitanju ostvarena noćenja, i tu je u novembru ove godine zabilježen ogroman rast, te su ostvarena 93.842 noćenja, što je za 153,5 posto više u odnosu na novembar 2020. godine, ali je u odnosu na oktobar ova godine taj broj smanjen za oko 31 posto.
Strani turisti bili su brojniji te ih je bilo 61,6 posto, za razliku od domaćih kojih je bilo 38,6 posto.
Najviše noćenja ostvareno je u hotelima, a najbrojniji turisti su oni iz Hrvatske, Srbije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Turske.
Kada je u pitanju Republika Srpska, u novembru ove godine u ovom entitetu ostvareno je 21.814 dolazaka turista, koji su ostvarili 51.342 noćenja. Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, RS je u novembru raspolagao sa preko 11 hiljada stalnih ležaja.
Evidentno je da je popuštanje mjera u našoj zemlji navelo turiste da se vrate u BiH, što je za turistički sektor sigurno bilo veoma dobro, a njihova očekivanja i nade su da će i naredni period biti dobar, te da će turisti i dalje dolaziti u našu zemlju.
Iz razgovora sa pojedinim radnicima iz hotelijerskog sektora saznali smo da i u ovom prazničnom periodu veliki broj stranih turista boravi u Bosni i Hercegovini, te da su smještajni kapaciteti uveliko popunjeni. U skladu s tim, statistika bi za decembar trebala biti i mnogo bolja.
Vlada Federacije BiH na danas održanoj sjednici usvojila je Odluku o izboru korisnika preostalog dijela sredstava utvrđenih u razdjelu 17. Budžeta Federacije BiH za 2021. godinu Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije „Tekući transferi i drugi tekući rashodi – subvencije javnim preduzećima – za uvezivanje radnog staža“ kojom je Agrokomercu dodijeljeno 494.307,36 KM za 21 radnika koji su stekli uvjete za odlazak u penziju.
U mandatu ove Vlade FBiH uvezan je radni staž za ukupno 320 radnika za što je izdvojeno 4.647.431,90 KM. Iz Budžeta FBiH za ove namjene izdvojeno je 3.147.431,90 KM dok je ostatak sredstava obezbijedio Agrokomerc d.d.
Za preostale radnike Agrokomerca koji ispunjavaju uslove za penzionisanje i za one za koje se rade dodatne provjere Budžetom FBiH za 2022. godinu planirana su sredstva za uvezivanje radnog staža.
U Startup studiju Bihać jučer je upriličeno potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava privrednicima koja su odobrena u budžetu za 2021. godinu, a na osnovu sporazuma o saradnji Grada Bihaća, Fondacije Mozaik iz Sarajeva i Startup studija Bihać. Tako je privrednicima dodijeljeno 100.000 KM bespovratnih sredstava.
JAVNI POZIV
Savjetnik gradonačelnika Bihaća Edin Moranjkić ovom prilikom je istakao da je na osnovu partnerstva sa Fondacijom Mozaik prije nekoliko mjeseci raspisan javni poziv za mala i srednja preduzeća koja su željela proširiti vlastite kapacitete i unaprijediti svoj biznis, ali im nedostaju ulagačka sredstva.
Za tu svrhu Grad Bihać izdvojio je 100.000 KM, a Fondacija Mozaik omogućila je ekspertsku podršku, obuke za razvoj biznis-plana i opcionalnu mogućnost ostvarivanja dodatnog kapitala u iznosu do 40.000 KM po aplikantu.
– Danas smo potpisali ugovore s 12 korisnika koji su prošli četiri faze koje je podrazumijevao ovaj poziv. Nadam da će im ova sredstva pomoći prilikom proširenja kapaciteta ili kao mogućnost da otvore neko novo radno mjesto te da ostvare i nove prihode, naglasio je Moranjkić.
Dobitnici sredstava naglasili su važnost ovakvih projekata, naročito u vrijeme pandemije i ekonomske nestabilnosti.
– Naša firma egzistira oko 17 godina na ovom području uz izuzetne rezultate i oko 400 umreženih kooperanata. Nedavno smo nabavili savremeni berač ljekovitog bilja i ovaj novac nam je bio neophodan za lakšu nabavku pratećih mašina za pokretanje tog berača, istakao je vlasnik firme Amarita d. o. o. Nihad Hodžić.
NASTAVAK
Predstavnici Grada Bihaća i Startup studija ovom prilikom najavili su i nastavak realizacije projekta u narednim godinama, odnosno jednaku ili značajniju podršku malim i srednjim privrednim subjektima u ovoj lokalnoj zajednici.
Antifašističke ideje ne smiju biti u drugom planu sve dok još uvijek unutar BiH postoje sile koje žele njeno uništenje, poručili su mladi i pozvali vlasti da učine sve kako bi spriječili poslijeratni egzodus stanovništva.
Članovi Sekcije mladih antifašista Bihaća i Bosanske Krajine organizirali su danas svečanu akademiju povodom 79. godišnjice zasjedanja Prvog kongresa USAOJ-a.
Podsjetili su na dane zasijedanja ovog tijela 29. decembra 1942. godine u Bihaću tokom kojeg je tadašnja omladina donijela odluku da stane uz bok partizanskim jedinicama i pridruži se borbi protiv fašizma. U posljednjem ratu neprijatelj je bio neko drugi ali ideje su bile iste protiv kojih su se borili branioci BiH.
Antifašističke ideje ne smiju biti u drugom planu sve dok još uvijek unutar BiH postoje sile koje žele njeno uništenje, poručili su mladi i pozvali vlasti da učine sve kako bi spriječili poslijeratni egzodus stanovništva.
Dragi prijatelji, komšije, rodbino, dragi naši Bišćani, tužnim srcem javljamo da nas je napustio naš Bišćanin Muharem Skalić – Haro, rođen 04.06.1960. godine.
Ispraćaj našeg rahmetli Muharema Skalića je ispred porodične kuće u Jablanskoj u petak u 13:30 sati, a Dženaza poslije ikindije namaz na mezarju Hendavci – Čavkići.
Inna lillahi we inna ilejhi radži’un. “Svi smo Allahovi i Njemu se vraćamo”. Neka mu je vječni Rahmet.
