Bosna i Hercegovina suočava se sa sve ozbiljnijim nedostatkom radne snage, dok istovremeno javni sektor, prema procjenama ekonomskih stručnjaka i predstavnika poslodavaca, ima desetine hiljada zaposlenih više nego što je potrebno. Upozoravaju da bi bez ozbiljnih reformi ovakvo stanje moglo ugroziti privredu, penzioni sistem i dugoročnu ekonomsku stabilnost zemlje.
O ovim problemima za N1 govorili su ekonomista Damir Bećirević i član Ekonomsko-socijalnog vijeća Adnan Smailbegović, koji su iznijeli zabrinjavajuće procjene o stanju na tržištu rada.
Posebno je upozorio na veličinu javnog sektora, navodeći da u njemu radi približno 32,5 posto ukupno zaposlenih u Federaciji BiH, dok je evropski prosjek, prema njegovim tvrdnjama, između 12 i 15 posto.
Na osnovu tih procjena smatra da javni sektor ima između 70.000 i 80.000 zaposlenih više nego što bi trebalo prema evropskim standardima.
Poslodavci sve teže pronalaze radnike
Smailbegović je ukazao i na ozbiljne probleme s kojima se suočavaju privatne kompanije. Poslodavci, kako navodi, sve teže pronalaze potrebne radnike, zbog čega pojedine firme odustaju od proširenja poslovanja ili se okreću zapošljavanju strane radne snage.
Kao primjer neusklađenosti broja zaposlenih i stvarnih potreba naveo je BH Telecom. Prema njegovim tvrdnjama, koje je zasnovao na razgovorima s predstavnicima kompanije, ovom javnom preduzeću nedostaje oko 200 stručnjaka, dok istovremeno ima približno 1.500 zaposlenih viška. Riječ je o navodima Smailbegovića, a ne o nezavisno potvrđenim podacima kompanije.
Reforme javne uprave i političko zapošljavanje
Ekonomista Damir Bećirević smatra da jedan od ključnih problema predstavlja nedostatak političke spremnosti za reformu javne uprave.
Prema njegovoj ocjeni, političke stranke nisu zainteresovane za značajnije promjene jer javni sektor predstavlja i prostor za političko zapošljavanje.
Bećirević upozorava da bi ozbiljne reforme mogle uslijediti tek kada ekonomski problemi postanu znatno izraženiji. Ipak, naglašava da Bosna i Hercegovina trenutno nije pred ekonomskim kolapsom, ali da je njena privreda posebno osjetljiva na poremećaje na evropskom tržištu.
Kao moguća rješenja predložio je postepeno smanjenje broja zaposlenih u administraciji kroz prirodni odlazak u penziju, digitalizaciju javnih institucija i uklanjanje administrativnih prepreka za poslovanje.
Smailbegović smatra da je neophodno raditi na ponovnom razvoju industrije, izgradnji industrijskih zona, osiguravanju povoljnijih stambenih uslova za radnike te smanjenju poreza i doprinosa.
Različiti stavovi o neradnoj nedjelji
Tokom razgovora otvoreno je i pitanje neradne nedjelje u Federaciji BiH.
Smailbegović je naveo da sve veći broj poslodavaca zagovara ukidanje člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je regulisana zabrana rada trgovina nedjeljom, posebno zbog izuzetaka i različitih propisa u entitetima.
Bećirević, s druge strane, smatra da je riječ o zabrani rada nedjeljom koju ocjenjuje neustavnom. Prema njegovom mišljenju, lokalnim zajednicama koje ispunjavaju zakonske uslove trebalo bi omogućiti da samostalno regulišu ovo pitanje.
Iako imaju različite stavove o pojedinim ekonomskim mjerama, obojica sagovornika saglasna su da su ozbiljne reforme i politička volja neophodni kako bi se spriječilo dalje pogoršanje stanja na tržištu rada i osigurala dugoročna održivost ekonomije Bosne i Hercegovine.
