Slikoviti Mali Lošinj u Hrvatskoj ponovo je bio središte značajnog međunarodnog događaja – 23. Lošinjskih dana bioetike, održanih od 11. do 14. maja 2025. godine. Ova manifestacija okupila je oko 120 znanstvenika i studenata iz 10 zemalja. Od svog utemeljenja 2002. godine, Lošinjski dani bioetike profilirali su se kao najznačajnija bioetička konferencija u ovom dijelu Europe, ključna za razvoj bioetike u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi te za umrežavanje stručnjaka iz oblasti, profesora i studenata.
Integrativna bioetika, kao temeljni koncept skupa, naglašava interdisciplinarni pristup etičkim dilemama koje proizlaze iz odnosa čovjeka prema sebi, drugim živim bićima i okolišu. Teme su obuhvatile širok spektar, od kliničke medicine i ekoloških izazova do novih pitanja poput onih povezanih s umjetnom inteligencijom. Posebno istaknut dio manifestacije bila je Studentska bioetička radionica, koja je ove godine doživjela svoje jubilarno, dvadeseto izdanje. Radionica je privukla više od pedeset studenata s raznih sveučilišta iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, okupljajući mlade s raznolikim akademskim interesima, od filozofije i sociologije do medicine i ekonomije.
Uspješno predstavljanje Filozofskog fakulteta, BiH i Bihaća
Ove godine, među aktivnim i zapaženim sudionicima Studentske bioetičke radionice bili su i dva studenta iz Bihaća, Tarik Midžić i Matej Velić, s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Njihovo sudjelovanje na ovom prestižnom međunarodnom skupu predstavljalo je iznimno značajnu priliku za promociju ne samo njihovog fakulteta i Univerziteta, već i države Bosne i Hercegovine te njihovog rodnog grada Bihaća. Njihovo prisustvo i aktivno uključenje u rad Radionice doprinijelo je raznolikosti perspektiva na skupu.
Tarik Midžić je u okviru Studentske bioetičke radionice održao izlaganje pod naslovom „Platon i digitalna špilja – oblikuju li algoritmi našu stvarnost?“. Njegovo izlaganje ponudilo je filozofsku i interdisciplinarnu refleksiju o uticaju algoritama na savremenu percepciju stvarnosti, koristeći Platonovu alegoriju špilje kao analitički okvir. Dotakao se problematike dezinformacija, propagande i manipulacije javnim mnijenjem, te razmatrao strategije izlaska iz „digitalne špilje“, poput razvoja kritičkog mišljenja i digitalne pismenosti.
Matej Velić je također bio aktivan sudionik Studentske bioetičke radionice, a njegovo izlaganje nosilo je naslov „Razumska bezizlaznost problema abortusa“. Velić je u njemu istaknuo da razumsko argumentiranje o abortusu često ne uspijeva doprijeti do konzervativne misli i sugerirao potrebu za snažnijim potkrijepljivanjem takvih argumenata empatijom i iskustvima emancipacijskih pokreta radi konstruktivnijeg dijaloga.
Kroz svoje sudjelovanje, oba studenta su pokazala predanost filozofskom promišljanju aktuelnih društvenih i tehnoloških pitanja.
Zahvalnost za ključnu podršku
Studenti Tarik Midžić i Matej Velić izrazili su posebnu zahvalnost profesoru Hrvoju Juriću s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je također rodom iz Bihaća, te profesoru Kenanu Šljivi s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Njihovo predano zalaganje i značajna pomoć bili su presudni u omogućavanju putovanja i sudjelovanja ovih studenata na Lošinjskim danima bioetike.
Učešće studenata iz Bihaća na 23. Lošinjskim danima bioetike potvrđuje kvalitetu i potencijal mladih s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kao i iz cijele Bosne i Hercegovine. Njihovo aktivno uključivanje u međunarodni filozofski i bioetički dijalog na tako važnom skupu služi kao inspiracija i dokaz važnosti podrške mladim akademskim snagama u njihovom razvoju i međunarodnom povezivanju.
