Sindikat srednjeg obrazovanja Unsko-sanskog kantona danas provodi dvosatni štrajk upozorenja u svim srednjim školama na području kantona. Štrajk se održava u terminu od 10 do 12 sati.
Kako portal “Biscani.net” saznaje, razlog organizovanja štrajka je, kako navode iz Sindikata, nepoštivanje potpisanog sporazuma s Vladom Unsko-sanskog kantona. Sporazum se odnosi na unapređenje materijalnog položaja zaposlenih, uključujući primjenu napredovanja, poboljšanje uslova rada te ostvarivanje osnovnih sindikalnih prava.
Iz Sindikata poručuju da su više puta ukazivali na ove probleme, ali kako do sada nije bilo konkretnih pomaka u ispunjavanju obaveza iz sporazuma, odlučili su se na organizaciju štrajka upozorenja kako bi izrazili nezadovoljstvo i apelovali na hitno djelovanje nadležnih institucija.
U mjestu Kremen kod Slunja, u sklopu obilježavanja Dana Unsko-sanskog kantona, dostojanstveno obilježena i 30. godišnjica pogibije državne delegacije RBiH na čelu s ministrom vanjskih poslova dr. Irfanom Ljubijankićem. Unsko- sanski kanton, gradi spomen park, na mjestu njihove pogibije, pri povratku iz opkoljenog Bihaća gdje su 27. maja 1995. godine, prisustvovali konstituirajućoj sjednici Skupštine Unsko-sanskog kantona.
MILOŠ Pavlović, student Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu i vođa ćacija, najavio je da će “studenti koji samo žele da uče” ostati u Pionirskom parku i da će pozvati sve kolege da 1. lipnja krenu u štrajk glađu ukoliko svi fakulteti u Srbiji do tog datuma ne započnu s nastavom.
“Gladovat ćemo dok svi ne obrate pažnju na nas”, najavio je Pavlović na konferenciji za medije, prenosi Telegraf.
Napomenuo je da imaju tri zahtjeva. “Prvi zahtjev je da svi fakulteti u našoj zemlji započnu s radom do nedjelje, 1. lipnja. Drugi zahtjev je hitno pokretanje moralne, disciplinske i kazneno-pravne odgovornosti protiv onih osoba koje su spriječile naše uživanje Ustavom garantiranih prava, počevši, od prava na obrazovanje do prava na slobodu kretanja”, naveo je Pavlović.
“Treći zahtjev je da se već jednom prestane s fašističkim napadima na nas i prijetnjama da će nas skloniti, ukloniti, istrijebiti. Želimo da nas prestanu nazivati psihičkim bolesnicima. Ponavljam, mi smo ovdje potpuno legitimno i legalno u jednom parku u našem gradu”, naglasio je.
Zašto Vučićeve “studente” zovu “ćaci”?
Vučićevi “studenti”, koje režim svim studentima želi predstaviti javnosti pod sloganom “studenti koji samo žele da uče”, pojavili su se kao kontrapunkt studentskim prosvjedima i blokadama u Srbiji. Ova grupa, koju mnogi smatraju režimskim podržavateljima povezanima s vladajućom Srpskom naprednom strankom (SNS), dobila je nadimak “ćaci” iz specifičnog konteksta koji je započeo grafitom.
Početak priče vezan je uz grafit “Ćaci u školu”, koji se pojavio 22. siječnja 2025. na ulazu u Gimnaziju Jovan Jovanović Zmaj u Novom Sadu, usred prosvjeda protiv vlasti Aleksandra Vučića nakon tragedije s nadstrešnicom željezničke stanice. Crvenom bojom ispisan natpis trebao je glasiti “Đaci u školu” na ćirilici, ali je autor pogriješio, zamijenivši slovo Đ (Ђ) slovom Ć (Ћ).
– “Uvijek sam imao jako dobar odnos s Vladimirom Putinom, ali nešto se s njim dogodilo,” rekao je američki predsjednik Donald Trump, reagujući na intenzivne ruske napade dronovima i projektilima na Ukrajinu tokom vikenda.
Međutim, čini se da se lider Kremlja nije značajno promijenio – uprkos porukama iz Bijele kuće – već jednostavno nastavlja svoju taktiku iscrpljivanja u ratu protiv Ukrajine, u kojem su zračni napadi postali gotovo svakodnevna pojava.
Pravo pitanje, zapravo, jeste da li se promijenio Trump, odnosno da li se njegov stav prema Putinu počeo mijenjati usljed sve očiglednijeg neuspjeha američkih napora da posreduju u okončanju rata – ne zaboravimo da je Trump često tvrdio da bi on mogao donijeti mir “vrlo brzo.”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron vjeruje da je došlo do zaokreta u Trumpovom razmišljanju. U razgovoru s novinarima u Vijetnamu, Macron je kazao da Trumpova nedavna izjava da je Putin “potpuno LUD” pokazuje da američki predsjednik “sada shvata” da je Putin “lagao” o ratu u Ukrajini. Dodao je kako se nada da će Trumpove riječi “preći u djela.”
No dosadašnje iskustvo sugerira drugačije.
Ovo je šesti put u ovom mandatu da Trump, iako stalno naglašava svoje bliske odnose s Putinom, javno izražava nestrpljenje ili čak otvoreno nezadovoljstvo ponašanjem šefa Kremlja.
Još u martu, Trump je izjavio da je bio “bijesan” na Putina jer nije pristao na tromjesečno primirje. U aprilu je, nakon ruskog raketnog napada na Kijev u kojem je poginulo više civila, Trump poručio: “Vladimire, PRESTANI!”
Kasnije je komentirao: – “Možda on zapravo i ne želi zaustaviti rat, već me samo zavlači.”
Trumpove kritike obično prate izrazi ličnog razočaranja i neodređene prijetnje, poput dodatnih carina na rusku naftu ili novih sankcija, bez konkretizacije.
Nakon posljednje izjave o Putinu, ponovo je upitan hoće li pooštriti sankcije protiv Rusije. Trump je kratko odgovorio: “Apsolutno.”
Međutim, do sada nema konkretnih dokaza da je Trump spreman iskoristiti svoj ekonomski utjecaj kako bi natjerao Kremlj da promijeni kurs.
Za razliku od toga, u američkom Senatu je predstavljen dvostranački zakon koji bi Rusiji dodatno otežao finansiranje rata. Prijedlog, koji podržava 81 senator, uključuje ne samo nove direktne sankcije Rusiji, već i tzv. sekundarne sankcije – poput 500% carine na zemlje koje kupuju rusku energiju.
Ove mjere bi mogle teško pogoditi već oslabljenu rusku ekonomiju koja zavisi od izvoza nafte, ali bi istovremeno negativno uticale na Kinu, Indiju i Evropsku uniju – sve velike kupce ruske energije – zbog čega su politički vrlo osjetljive.
Postoji mogućnost da bi Trump mogao podržati ovaj zakon ili neku njegovu blažu verziju. No to bi predstavljalo potpuni zaokret, s obzirom na njegovu dosadašnju nevoljkost da se ozbiljno suprotstavi Moskvi.
Mnogo je vjerovatnije da će novo pogoršanje nasilja u Ukrajini dodatno učvrstiti Trumpovo uvjerenje da nema načina da uskoro sjedne zaraćene strane za pregovarački sto.
I, usprkos svom gnjevu i prijetnjama, moguće je da će Trump — jednostavno — odlučiti da digne ruke.
Bliži se period od puna tri mjeseca od kada je predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik grubo prekršio ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine, potpisivanjem Ukaza, kojim su na snagu stupili zakoni kojima se zabranjuje rad državnih Suda, Tužilaštva, VSTV-a BIH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
Prvi i najbolji momentum za privođenje Dodika je davno prošao, u prvih desetak dana nakon nasrtaja na državu. Od tada do danas uslijedile su neviđene blamaže.
Iako su nas bh. zvaničnici uvjeravali da će Dodik biti sveden na područje Laktaša, okružen dugim cijevima, uslijedile su neviđene blamaže i srozavanje institucija države.
Dodikovo kretanje ne samo da nije svedeno na područje Laktaša, nego je još u niz navrata prelazio državnu granicu, najavljivao putovanja po manjem bh. entitetu, otkrivao svoje lokacije i satnice u kojima će se na tim lokacijama pojaviti, pa čak i održao sastanke i prenoćio u neposrednoj blizini sjedišta SIPA-e u Istočnom Sarajevu.
Operacija hapšenja Dodika ocijenjena je visokorizičnom, pa su u takvu akciju, da apsurd bude veći, iz SIPA-e poslali nekolicinu inspektora sa fasciklima.
Državne institucije, u prvom redu Sud BIH izblamirao se se zahtjevom Interpolu za raspisivanje međunarodne potjernice. Kasnije će se ispostaviti da je zahtjev unaprijed bio osuđen na propast. I tu se situacija razvila u Dodikovu korist.
Nakon par blamaža bilo je jasno da će se krug odanih ljudi Dodiku širiti, pa ih niti najmanje nije zabrinulo to da je SIPA poslala izvještaj Tužilaštvu BiH o novim krivičnim djelima tokom pokušaja privođenja Dodika. Država je tako proširila spisak onih koji ne poštuju njene institucije i zakone.
Onda je ministar odbrane Zukan Helez zabranio Dodiku, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću ulazak u kasarne Oružanih snaga. Odmah nakon Helezove naredbe spomenuti trojac je posjetio kasarnu Oružanih snaga BiH i tamo priredio poniženje kompletnom komandnom lancu, a simbolično i himni Bosne i Hercegovine.
Tako je su se Oružane snage pridružile spisku od čak 16 policijskih agencija i uprava u Bosni i Hercegovini koje Dodik, Stevandić i Višković trenutno ismijavaju.
Sve ono naposljetku je dovelo Dodika u povoljniji položaj pred drugostepenu presudu. Za preokret u korist države ostalo je još malo prostora i vremena. Svako kalkulisanje s djelovanjem, a to nam svjedoče prethodna tri mjeseca, dovodi državu u sve teži i lošiji položaj. A za to će na koncu odgovornost snositi politika koja je ovakvo ponašanje institucija za provođenje zakona ohrabrivala ili mu čak komplimentirala.
Očuvanje mira i stabilnosti od suštinskog je značaja za region, naveo je Vučić.
Predsjednik RS Milorad Dodik je, uprkos centralnoj potjernici Suda BiH, ponovo prešao državnu granicu i otišao u Srbiju.
Dodik se večeras u Beogradu sastao s prvim čovjekom Srbije Aleksandrom Vučićem, koji je o tom sastanku izvijestio na društvenim mrežama.
– Dobar razgovor sa predsjednikom Dodikom. Očuvanje mira i stabilnosti od suštinskog je značaja za region. Srbija će uvijek biti uz RS – napisao je Vučić uz fotografiju.
MUŠKARAC (53) britanskog podrijetla priveden je nakon prometne nesreće koja se dogodila tijekom parade povodom osvajanja Premier lige u Liverpoolu, potvrdila je policija Merseysidea.
Prema dostupnim informacijama, do incidenta je došlo na Water Streetu, nedaleko od središta grada, gdje se automobil zabio u više pješaka. U tom trenutku na ulicama su se već satima okupljale velike mase navijača koji su slavili šampionski uspjeh kluba.
Još uvijek nije službeno poznato ima li ozlijeđenih, a u istragu se uključila i protuteroristička policija.
Državotvorac, humanista, mislilac, patriota, doktor, mirotvorac-sve to, i još puno više, bio je rahmetli dr. Irfan Ljubijankić. Zahvaljujući autorima Muji Begiću i Nijaziji Maslaku, u javnosti je od danas politička biografija dr. Irfana Ljubijankića, štivo koje će trajno čuvati istinu o velikanu bosanskohercegovačke historije.
Knjiga detaljno opisuje profesionalni, diplomatski i politički put Irfana Ljubijankića, a njena promocija je upriličena povodom 30. godišnjice osnivanja Unsko-sanskog kantona i pogibije visoke državne delegacije na čelu s rahmetli dr. Ljubijankićem.
Servis mobitela Dženan, smješten u ulici Bakšaiškog odreda bb u Bihaću, obilježio je tri godine uspješnog rada. Vlasnik Dženan Murić od 2022. godine pruža stručne i pouzdane usluge popravke i održavanja mobilnih uređaja, te je za kratko vrijeme stekao povjerenje velikog broja zadovoljnih korisnika.
U Servisu mobitela Dženan možete dobiti kompletnu uslugu kada su u pitanju mobilni telefoni i slični uređaji, uključujući:
zamjenu displeja, konektora, baterija i zadnjih poklopaca
reparaciju displeja i konektora
spašavanje i transfer podataka
popravak punjenja i zvuka (zvučnik, mikrofon, senzor, kamera)
čišćenje i otključavanje uređaja
instalaciju sistema i aplikacija, ažuriranja
rješavanje raznih hardverskih i softverskih problema
profesionalno postavljanje zaštitnih stakala i folija
Servis je otvoren radnim danima od 09:00 do 17:00 (pauza od 13:00 do 14:00), a subotom od 09:00 do 12:00.
Za sve informacije i narudžbe možete kontaktirati servis na broj telefona 062 491 612.
Ako tražite kvalitetan, brz i pouzdan servis – Servis mobitela Dženan je prava adresa za vas!
