U vremenu kada se uspjeh mladih ljudi često mjeri odlaskom iz zemlje, priča Belkise Arapović zaslužuje posebnu pažnju i duboko poštovanje. Njena životna i obrazovna staza svjedoči o tome da se predan rad, disciplina i ljubav prema znanju itekako prepoznaju i vrednuju.
Belkisa je kćerka tihog i skromnog demobilisanog borca 5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, čovjeka koji je bez velikih riječi branio svoju domovinu u najtežim vremenima. Upravo na tim vrijednostima – skromnosti, istrajnosti i odgovornosti – gradila je i vlastiti put.
Tokom cijelog obrazovanja Belkisa se isticala izuzetnim uspjesima. Bila je najbolja učenica osnovne škole, zatim i najbolja učenica srednje škole, potvrđujući iz godine u godinu da se kontinuiran trud i zalaganje uvijek isplate. Taj niz izvrsnosti nastavila je i na akademskom nivou, gdje je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu stekla zvanje magistra arhitekture.
Posebnu težinu njenom uspjehu daju i dvije zlatne značke koje je dobila tokom studija – priznanja rezervisana isključivo za najbolje među najboljima. Ova nagrada predstavlja krunu njenog rada, znanja i posvećenosti struci, ali i snažnu poruku mladima da se vrhunski rezultati mogu ostvariti upornošću i vjerom u sebe.
Ipak, ono što Belkisu istinski izdvaja ne leži samo u diplomama, titulama i priznanjima. Njena jasna poruka da ne planira napuštati Bosnu i Hercegovinu, zemlju za koju se borio njen otac, nosi težinu koja nadilazi svako akademsko postignuće. U toj rečenici sadržani su duboko poštovanje prema prošlosti, snažan osjećaj odgovornosti prema sadašnjosti i iskrena vjera u budućnost ove zemlje.
Priča Belkise Arapović nije samo priča o akademskom uspjehu, već i o vrijednostima koje se prenose s generacije na generaciju. Ona je primjer da se znanjem, skromnošću i ljubavlju prema domovini može graditi budućnost dostojna poštovanja.
Anes Šehić, rođeni Bišćanin i student Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, proglašen je najboljim studentom ove prestižne visokoškolske ustanove. Ovo značajno priznanje predstavlja krunu njegovog dugogodišnjeg predanog rada, izuzetnih akademskih rezultata i kontinuiranog zalaganja tokom studija.
Kao potvrdu svoje izvrsnosti, Anes je dobitnik Srebrene značke Univerziteta u Sarajevu, jednog od najviših akademskih priznanja koje Univerzitet dodjeljuje svojim najuspješnijim studentima. Ova nagrada svjedoči o njegovoj posvećenosti znanju, disciplini i profesionalnom razvoju u oblasti stomatologije.
Osim akademskih uspjeha, Anesov trud i rezultati prepoznati su i van okvira Univerziteta. Za doprinos afirmaciji znanja, obrazovanja i društvenih vrijednosti, nagrađen je i Zlatnikom Grada Sarajeva, prestižnim priznanjem koje se dodjeljuje pojedincima s izuzetnim postignućima.
Ovaj uspjeh Anesa Šehića predstavlja ponos ne samo za Stomatološki fakultet i Univerzitet u Sarajevu, već i za grad Bihać. Iskrene čestitke Anesu uz želje za mnogo uspjeha u nastavku profesionalne karijere.
Armin Galijašević, talentovani student iz Velike Kladuše, ostvario je značajan akademski uspjeh na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Ovaj mladi student završio je prvi ciklus studija s impresivnim prosjekom ocjena 9.0, čime je stekao zvanje baccalaureus prava. Za svoj izuzetni akademski uspjeh, Armin je nagrađen Srebrenom značkom Univerziteta u Sarajevu.
Osim toga, za postignute rezultate, predanost i rad, Armin je dobio i prestižno priznanje – Zlatnik Grada Sarajeva, čime je još jednom potvrđeno njegovo istaknuto mjesto među studentima. Ove nagrade nisu samo priznanje za njegovu izvrsnost, već i motivacija za buduće uspjehe u njegovoj pravnoj karijeri.
Čestitamo Arminu na njegovom izvanrednom uspjehu i želimo mu puno sreće u nastavku studija i budućem profesionalnom životu.
Pomoćnica gradonačelnika, Vildana Zulić, je s ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona, Edvinom Alijanovićem potpisala ugovor o dodjeli kantonalnih grant sredstava iz prihoda od koncesija za vode.
Gradu Bihaću dodijeljena su sredstva u iznosu od 88.093,00 KM, koja će biti utrošena za realizaciju projekta sanacije vodovodnih objekata u funkciji korištenja predmeta koncesije.
Dodijeljena sredstva predstavljaju nastavak ulaganja u komunalnu infrastrukturu grada Bihaća i doprinose unapređenju usluga od javnog interesa za građane.
U centru Bihaća danas je održana tradicionalna novogodišnja utrka „Bihaćka petica“, koja je i ove godine okupila veliki broj učesnika i građana, potvrđujući status jednog od najznačajnijih sportskih događaja u gradu tokom decembra.
Pet kilometara duga staza kroz gradske ulice bila je ispunjena snažnim, hrabrim i motivisanim takmičarima, dok je s tribina i duž trase pristizala snažna podrška publike. Događaj je protekao u izuzetno pozitivnoj i prijateljskoj atmosferi, uz snažan sportski duh i zajedništvo.
Iz Turističke zajednice Bihaća poručili su kako je „Bihaćka petica“ postala prepoznatljiva tradicija i događaj koji svake godine donosi posebnu energiju gradu, te su se zahvalili svim učesnicima na učešću, uz čestitke pobjednicima i pobjednicama.
Bihać je još jednom pokazao da živi sport i zajedništvo, a atmosfera s današnje utrke dodatno je upotpunila praznični ugođaj u gradu.
📸 Fotografije: Turistička zajednica Bihaća (TZ Bihać)
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i haški osuđenik za ratne zločine Vojislav Šešelj iznad Sarajeva tokom agresije na BiH
Neformalna grupa američkih advokata porijeklom iz Bosne i Hercegovine pokrenula je proces prikupljanja i analize arhivske dokumentacije iz predmeta Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ).
Cilj ovih aktivnosti je, kako saznaje Klix.ba, procjena mogućnosti pokretanja nove međunarodne pravne inicijative u vezi s odgovornošću Republike Srbije za rat i agresiju na Bosnu i Hercegovinu.
Nije sve razmatrano?
Advokati navode da je ova inicijativa pokrenuta povodom 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma te da smatraju kako presuda Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine, kojom je Republika Srbija oslobođena odgovornosti za genocid, nije bila zasnovana na potpunom i neograničenom uvidu u dokumentaciju državnih institucija Republike Srbije, uključujući materijale koji su Haškom tribunalu dostavljeni u režimu ograničene dostupnosti, uz redakcije i mjere povjerljivosti.
Prema obrazloženju iz inicijative, Međunarodni sud pravde je u presudi iz 2007. godine primijenio najviši standard dokazivanja, tražeći potpuno uvjerljive dokaze o atribuciji genocidne namjere Republici Srbiji, ali Sud nije raspolagao neredigovanim zapisnicima Vrhovnog vijeća odbrane niti kompletnom dokumentacijom Vojske Jugoslavije i srbijanskih sigurnosnih službi, koje je Republika Srbija u to vrijeme ustupila Haškom tribunalu pod uvjetima koji su ograničili njihovu upotrebu pred Međunarodnim sudom pravde.
Advokati ukazuju da je dio materijala, uključujući ratne bilješke i dokumente koji su korišteni u kasnijim presudama protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića, postao dostupan tek nakon okončanja postupka pred Međunarodnim sudom pravde te stoga nikada nije razmatran u kontekstu međunarodne odgovornosti Republike Srbije.
Prema informacijama potvrđenim iz neformalne grupe advokata, u proteklim mjesecima tim stručnjaka je stupio u kontakt s Naserom Orićem, ratnim komandantom odbrane Armije Republike Bosne i Hercegovine u Srebrenici, zatraživši pristup kompletnom dokaznom materijalu iz njegovih predmeta pred Haškim tribunalom, uključujući transkripte, presude, operativne izvještaje i dokumente koji se odnose na strukture komandovanja i logističke veze između Beograda i oružanih formacija koje su djelovale na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Napadi na civile
U okviru inicijative razmatra se i dokumentacija povezana s fenomenom poznatim kao “Sarajevo safari”, dokumentiranim u javno dostupnim izvorima i svjedočenjima koja ukazuju na organizirane dolaske stranih državljana iz područja Republike Srbije radi pucanja na civile tokom opsade Sarajeva.
Prema dostupnim informacijama, u tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji i strukturama povezanim s vojskom Republike Srpske postojao je sistem logističke i operativne podrške koji je omogućavao pristup snajperskim položajima na području pod kontrolom Vojske Republike Srpske, što advokati smatraju relevantnim u kontekstu procjene organizirane uloge državnih struktura Republike Srbije u napadima na civile, potencijalno dopunjujući dokaznu sliku o nadređenosti, komandovanju i podršci u djelovanju oružanih formacija na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Iz inicijative navode da proces ima neformalnu podršku dijela američkih pravnih i diplomatskih stručnjaka, ali naglašavaju da se ne radi o projektu američke administracije, nego o nezavisnoj pravnoj procjeni u fazi prikupljanja dokumentacije.
Advokati ističu da je naredni korak izrada pravnog mišljenja zasnovanog na presudama međunarodnih sudova, relevantnim konvencijama i usporednoj analizi dokaza koji nisu bili korišteni ili nisu bili dostupni Međunarodnom sudu pravde 2007. godine, nakon čega će se donijeti odluka o pravnoj izvodljivosti inicijative za pokretanje međunarodnog postupka.
Kako navode iz inicijative, 30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma ostaje otvoreno pitanje međunarodne odgovornosti Republike Srbije, a pristup neiskorištenoj haškoj dokumentaciji predstavlja ključni element u njegovom ponovnom razmatranju.
Poslanica stranke Ujedinjena Srpska i vršiteljica dužnosti zamjenice direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske Nikolina Šljivić privukla je veliku pažnju nakon informacije da je diplomirala za samo četiri mjeseca. Kako bi otklonila špekulacije o svom ekspresnom diplomiranju, objavila je svoju diplomu, no tek tada su se pojavile nove nelogičnosti.
Portal Klix.ba upozorio je na detalje s diplome Univerziteta Union – Nikola Tesla u Beogradu, Fakulteta za poslovne i pravne poslove, koju je u javnosti objavila Šljivić. Na dokumentu je kao datum izdavanja diplome naveden 27. januara 2019. godine. Taj je datum pao na nedjelju, što znači da je Šljivić akademsko zvanje diplomirane pravnice stekla na neradni dan. Iako je takva mogućnost tehnički izvodljiva, riječ je o vrlo neuobičajenoj praksi.
Velika kontroverza oko prosjeka i rokova
Dodatnu pažnju izazvali su i podaci prema kojima je Šljivić fakultet upisala u akademskoj godini 2015./2016., a diplomirala 15. juna 2018. godine s ukupno 240 ECTS bodova, koliko nosi četverogodišnji studij. To bi značilo da je studij završila brže od predviđenog roka, što bi bilo moguće u slučaju izuzetne uspješnosti, no njen prosjek iznosi 6,91, pri čemu se u srbijanskom akademskom sistemu pozitivne ocjene kreću od 6 do 10.
Rasprave o njenom obrazovanju intenzivirale su se nakon što je imenovana zamjenicom direktora jedne javne ustanove u Republici Srpskoj. Opozicione stranke tada su ustvrdile da je Šljivić po struci frizerka, dok je njen stranački predsjednik ubrzo potom izjavio da posjeduje diplomu pravnog fakulteta Univerziteta Union – Nikola Tesla u Beogradu.
Uslijedilo je saopštenje tog univerziteta u kojem se navodi da Šljivić nikada nije bila njihova studentica. Ona je zatim u javnosti objavila diplomu s potpisom istog univerziteta te ustvrdila kako je, nakon njenog diplomiranja, fakultet promijenio naziv i postao Univerzitet MB.
Novoosnovani univerzitet i sukob interesa
Međutim, sa Univerziteta je za portal Srpskainfo.com potvrđeno da se Fakultet poslovnih i pravnih nauka 2021. godine preselio na novoosnovani Univerzitet MB te da od tada više nije pridruženi član, iako je to ranije bio. Zbog toga i dalje ostaje nejasno na kojem je tačno visokom učilištu Šljivić stekla diplomu, s obzirom na tvrdnje da nije bila studentica navedenog univerziteta.
Uz polemike vezane uz njeno obrazovanje, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine pokrenula je i postupak utvrđivanja mogućeg sukoba interesa. Provjerava se jesu li funkcije zamjenice direktora i poslanice u Narodnoj skupštini Republike Srpske međusobno nespojive prema odredbama Izbornog zakona BiH.
Sinoć je u studiju BiscaniNET-a gostovao legendarni fudbaler Miroslav Dujmović, jedan od istinskih ikona NK Jedinstvo Bihać.
Dujmović je u dresu Jedinstva nastupao na međunarodnoj sceni, uključujući i UEFA Intertoto kup, ostavivši dubok trag u historiji kluba. Tokom bogate karijere nosio je i dres zagrebačkog Dinama, potvrđujući kvalitet koji je nadilazio lokalne okvire.
Tokom razgovora otvorene su brojne teme, evocirane uspomene i ispričane priče koje do sada nisu bile poznate široj javnosti, a sve ono o čemu je govorio gledateljima ćemo otkriti kroz narednu, četvrtu (#4) epizodu serijala „Jedinstvo kroz vrijeme“.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odgovorilo je da neće pokretati istragu protiv Milorada Dodika povodom krivične prijave bivšeg predsjednika Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Jasmina Duvnjaka, a sve zbog psovanja genocida.
Ranije su brojni akteri sastanka tadašnje vladajuće koalicije (Trojka, SNSD, HDZ) u Konjicu kazali da je Dodik na tom sastanku u ljeto 2023. godine opsovao genocid, a nekoliko mjeseci kasnije Duvnjak je predao krivičnu prijavu.
Ipak, iz Tužilaštva BiH kažu da neće pokrenuti istragu iz razloga što iz prijave i pratećih spisa očigledno proizilazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo.
Kako kažu, uz prijavu Duvnjak je dostavio i medijske natpise u kojima između ostalih Zukan Helez i Milorad Dodik govore o tome da je opsovan genocid.
Također kažu da su pripadnici SIPA-e uzeli i izjavu od Zukana Heleza.
“Postupajući po Zahtjevu za prikupljanje dokaza Tužilaštva BiH od 22.01.2025. godine Državna agencija za istrage i zaštitu je dostavila Zapisnik o saslušanju svjedoka Zukan Heleza od 19.02.2025. godine u kojem je navedeno da je dana 30.06.2023. godine kao član delegacije SDP-a BiH prisustvovao međustranačkom sastanku koalicije na državnom nivou koju sačinjavaju predstavnici Trojke SNSD-a i HDZ-a BiH, da je tom prilikom bio prisutan i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kao član ili vođa delegacije SNSD-a, da je u toku sastanka nakon što je riječ uzeo Kemal Ademović koji se osvrnuo na riječi koje je Milorad Dodik rekao u svom prethodnom izlaganju, iznoseći činjenice da je BiH i njeni građani u proteklom periodu preživjela razne zločine i genocid te da nema potrebe za onim što je Milorad Dodik rekao u svom prethodnom izlaganju tj. da se jedan dio BiH čiji je Dodik predsjednik želi otcijepiti, na koje riječi je kako je navedeno u izjavi reagovao Milorad Dodik pojačanim tonom, agresivno, psujući genocid”, dodaje se.
Također, Državna agencija za istrage i zaštitu je dostavila informaciju SDP-a od 12.02.2025. godine da nije sačinjen transkript tog sastanka.
Navodi se i da je SIPA razgovarala sa Dženanom Korićem, odgovornom osobom u hotelu Garden City Konjic koji je rekao da sastanak nije sniman, niti su predstavnici hotela bili zaduženi za odvijanje sastanka, tako da hotel Garden City nema transkript sa tog sastanka, niti im je poznato šta se dešavalo na tom sastanku.
“Uvažavajući navode krivične prijave, i izvršenim provjerama iste tokom koje je saslušan i podnosilac prijave, te uvidom u druge materijalne dokaze, Tužilaštvo BiH je ocijenilo da u konkretnom slučaju ne postoji osnov sumnje za obilježja bića krivičnog djela Izazivanje nacionalne rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”, naveli su.
Dalje navode razloge zašto ne postoje elementi ovog krivičnog djela pa citiraju kako ono glasi:
“Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.
U konkretnom slučaju, dodaju, analizirajući cjelokupno stanje stvari i okolnosti proizilazi da nema dokaza o načinu na koji bi prijavljeni svojom izjavom mogao potaknuti na nasilje, prevashodno ističući da krivično djelo propisano članom 145a KZ BIH podrazumijeva da se prije svega štite ustavni poredak, državu, unutrašnje harmonično djelovanje, funkcionisanje, tolerancija između konstitutivnih naroda i drugih koji tu žive a putem zaštite prava na dostojanstvo i putem zaštite ugleda i prava s obzirom na njihov identitet.
“Potrebno je da je konkretna radnja objektivno pogodna da izazove na nasilje i mržnju. Iako se radi o centralnoj političkoj figuri, koja istupa na takvom mjestu i obraća se u okviru svog političkog govora širokim narodnim masama kao i političkim istomišljenicima, koja u okviru svog javnog istupanja za koje ne sumnjamo da je itekako javno propraćeno, upravo zbog svoje pozicije u političkom djelovanju kada vrlo često spominje i pravosnažne presude Haškog tribunala”, dodaju.
Kako kažu, imajući u vidu činjenični opis radnje kod ovog krivičnog djela, on bi morao sadržavati činjenice i okolnosti koje se odnose na umišljajno postupanje prijavljene osobe i koje bi sadržavale svijest prijavljenog da upućivanjem uvredljivih riječi izaziva ili može izazivati nacionalnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima.
“U konkretnom slučaju, a na osnovu raspoloživih dokaza u predmetu nije utvrđena ovakva namjera odnosno umišljaj. Naime, tokom zatvorenog međustrančkog sastanka koalicije na državnom nivou u hotelu Garden City Konjic, došlo je do verbalnog sukoba između učesnika istog, kojom prilikom je prijavljeni uzvratio uvredljivim riječima te između ostalog izrekao sporne riječi koje su predmet prijave”, naveli su.
Također, napominju, da je predmetni sastanak bio zatvorenog tipa, da nije sniman, odnosno ne postoji transkript sastanka, te s tim u vezi nije bilo moguće pribaviti dokaze koji bi potkrijepili osnov sumnje, a u svijetlu pribavljenih dokaza kao što su izjave saslušanih svjedoka, kao i uzimajući u obzir činjenicu da su mediji dalje djelili navode ministra odbane BiH Zukana Heleza.
“Radnja izvršenja posmatra se kroz posljedice, odnosno potrebno je da su preduzete radnje kojima se stvara ili produbljuje mržnja, odnosno posljedica preduzetih radnji treba da je takva da kod javnosti stvori osjećaj potrebe za reagovanjem na izgovorene izjave, tačnije za preduzimenjem nekih društveno nedozvoljenih radnji a što se u konkretnom slučaju nakon spornog događaja nije ni desilo jer nema dokaza da je krivično djelo izvršeno na način kojim se široke narodne mase podstiču na nasilje”, dodaju.
U konkretnom slučaju, nastavljaju, analizirajući cjelokupno stanje stvari i okolnosti proizilazi da nema dokaza o načinu na koji bi prijavljeni svojom izjavom mogao potaknuti na nasilje.
“Potrebno je da je konkretna radnja objektivno pogodna da izazove na nasilje i mržnju”, naveli su.
(klix.ba)
Očito je mislio da može nastaviti tu praksu i da će CIK bespogovorno njegove kandidate ustoličavati na izbornoj krađi, kaže Pandurević.
Ne stišavaju se reakcije na odluku Centralne izborne komisije BiH, koja je prijevremene izbore za predsjednika RS poništila na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica. U roku od tri dana od objavljivanja odluke politički subjekti imaju pravo žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH, a sudeći prema najavama, žalbe će stići i iz SNSD-a, i iz SDS-a.
Najoštrije, pa i neprimjerene i prijeteće poruke članovima CIK-a BiH stižu iz SNSD-a. Predsjednik SNSD-a već dva dana ne prestaje govoriti o odluci, a jučer je kazao kako „postoji zavjera CIK-a i Bošnjaka iz Sarajeva”, najavljujući i krivične prijave protiv članova CIK-a BiH.
Misle da mogu da provode politički teror kako hoće, ali nećemo to dozvoliti – kazao je, najavljujući angažman članova stranaka aktuelne većine na terenu u 136 biračkih mjesta.
Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva SDS-a kaže kako je “zanimljivo da nije političkim terorom smatrao i da mu nisu smetali ni Jovan Kalaba, ni Vanja Bjelica Prutina kad su njega ustoličili na krađi glasova za predsjednika Republike“.
– Očito je mislio da može nastaviti tu praksu i da će CIK bespogovorno njegove kandidate ustoličavati na izbornoj krađi. Šta reći o Miloradu Dodiku, ako su grafološke analize pokazale da je krao čak i u svom selu?! Da ga ni njegovi seljani ne podržavaju u toj mjeri, pa je morao čak i u Bakincima da krade – kazala je za “Avaz” Pandurević.
Odluku CIK-a smatra iznuđenom, jer je rezultat izbora bio veoma “tijesan”, a razmjere krađe glasova nevjerovatne.
– Samo grafološke analize, kontrolna brojanja i glasovi nepostojećih birača oduzimaju kandidatu SNSD-a 5.000 glasova i na to se nije moglo zažmiriti, jer bi tada oni ušli u krivično djelo. Odluka CIK-a nije dobra. Ako u Doboju i Zvorniku imate poništene izbore na više od 50 posto biračkih mjesta, a članovi CIK-a priznaju da grafološka analiza nije vršena na mjestima na kojima izbori nisu poništeni, oni su izbore morali poništiti u kompletnim izbornim jedinicama. Mi ćemo uložiti žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH da se u cijelosti ponište izbori u Zvorniku i Doboju – ističe Pandurević.
Samo grafološke analize, kontrolna brojanja i glasovi nepostojećih birača oduzimaju kandidatu SNSD-a 5.000 glasova i na to se nije moglo zažmiriti, jer bi tada oni ušli u krivično djelo.
(dnevni avaz)
